{"id":1055,"date":"2019-12-27T19:27:07","date_gmt":"2019-12-27T19:27:07","guid":{"rendered":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1055"},"modified":"2025-02-14T12:12:35","modified_gmt":"2025-02-14T12:12:35","slug":"uip-paketa","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1055","title":{"rendered":"UiP paketa"},"content":{"rendered":"

5. Usmjeravanje i proslje\u0111ivanje paketa<\/h2>\n

5.1. Uvod<\/h3>\n

Na Internetu korisnici komuniciraju pomo\u0107u ra\u010dunala kao krajnjih ure\u0111aja u mre\u017ei.<\/p>\n

Krajnji ure\u0111aji mogu biti klijenti ako tra\u017ee podatke ili poslu\u017eitelji ako daju podatke (npr. korisnik pomo\u0107u web-preglednika od web-poslu\u017eitelja tra\u017ei da mu po\u0161alje web-stranicu ili pomo\u0107u klijentskog programa za elektroni\u010dku po\u0161tu \u0161alje i prima poruke s poslu\u017eitelja elektroni\u010dke po\u0161te).<\/p>\n

Korisnici “vide” samo taj aplikacijski dio Interneta, a ne vide onaj koji se brine da podaci stignu brzo i sigurno od ishodi\u0161ta do odredi\u0161ta. Osnovu tog dijela Interneta \u010dine usmjernici – ure\u0111aji koji omogu\u0107uju spajanje razli\u010ditih mre\u017ea.<\/p>\n

Usmjernici su odgovorni da paketi putuju\u0107i razli\u010ditm mre\u017eama stignu do odredi\u0161ta najboljim mogu\u0107im putem. U\u010dinkovitost komunikacije izme\u0111u razli\u010ditih mre\u017ea u velikoj mjeri ovisi o sposobnosti usmjernika da brzo i pouzdano usmjeravaju i proslje\u0111uju pakete.<\/p>\n

Da bi mogli donositi odluke kuda proslijediti paket, usmjernici moraju imati to\u010dne informacije o logi\u010dkim mre\u017eama. Te informacije dr\u017ee u usmjerni\u010dkim tablicama koje se mogu popunjavati stati\u010dki ili dinami\u010dki. Kada se popunjavaju stati\u010dki, administrator upisuje informacije o odredi\u0161nim mre\u017eama, a dinami\u010dki se popunjavaju pomo\u0107u usmjerni\u010dkih protokola. Zadatak usmjerni\u010dkih protokola je a\u017euriranje usmjerni\u010dkih tablica.<\/p>\n

5.2. Usmjerni\u010dka tablica<\/h3>\n

Kako usmjernik “zna” gdje je odredi\u0161te, odnosno kako donosi odluku kroz koje su\u010delje poslati paket da bi stigao do odredi\u0161ta?<\/p>\n

Kao \u0161to preklopnici imaju MAC tablice u kojima su povezane MAC adrese odredi\u0161ta i izlazna su\u010delja tako i usmjernici imaju tablice u kojima su povezane odredi\u0161ne mre\u017ee i izlazna su\u010delja. Te se tablice zovu usmjerni\u010dke tablice (routing tables). U nastavku je prikazana osnovna struktura usmjerni\u010dke tablice.<\/p>\n

Network – Hops – Next hop – Exit interface<\/p>\n

192.168.1.0\/24 – 0 – Dir. connect – Fa 0<\/p>\n

192.168.2.0\/24 – 0 – Dir. connect – Fa 1<\/p>\n

192.168.3.0\/24 – 0 – 192.168.2.2 – Fa 1<\/p>\n

U tablici se nalaze odredi\u0161na mre\u017ea i izlazno su\u010delje kroz koje paket treba iza\u0107i da bi stigao do cilja. Usmjerni\u010dka tablica je jednostavna ali treba znati kako popunjavati tablicu da u njoj budu to\u010dne i a\u017eurirane informacije.<\/p>\n

Tablicu mo\u017ee popunjavati administrator i tako sam odrediti koji su najbolji putovi do odre\u0111enih mre\u017ea. To je mogu\u0107e kod manjih mre\u017ea s malim brojem usmjernika.<\/p>\n

Administratori u mre\u017ei ISP-a sa stotinama usmjernika koji su me\u0111usobno prespojeni radi redundancije trebali bi svaki puta kada neka veza padne ili se ponovo aktivira morali bi rekonfigurirati mre\u017eu, odnosno a\u017eurirati usmjerni\u010dke tablice.<\/p>\n

Da bi se usmjerni\u010dka mre\u017ea \u0161to br\u017ee rekonfigurirala nakon promjene topologije, taj je proces potrebno automatizirati. Usmjernici moraju samoodr\u017eavati svoje usmjerni\u010dke tablice. Taj posao odra\u0111uju usmjerni\u010dki protokoli (routing protocols).<\/p>\n

Usmjerni\u010dki protokoli omogu\u0107uju razmjenu informacija o dostupnim mre\u017eama izme\u0111u usmjernika i kao rezultat te razmjene a\u017euriraju usmjerni\u010dku tablicu na svakom usmjerniku neovisno.<\/p>\n

5.3. Tri osnovna na\u010dela usmjeravanja paketa (Zinin principles)<\/h3>\n

Na\u010delo 1:
\nSvaki usmjernik donosi odluku o usmjeravanju paketa neovisno na temelju informacija koje ima u svojoj usmjerni\u010dkoj tablici. Pri dono\u0161enju  odluke o preusmjeravanju paketa usmjernik ne konzultira usmjerni\u010dke tablice ostalih usmjernika.<\/p>\n

Na\u010delo 2:
\n\u010cinjenica da jedan usmjernik ima informaciju o nekoj mre\u017ei u svojoj tablici ne zna\u010di da tu istu informaciju imaju i ostali usmjernici. Usmjernik ne zna koje su putanje u tablicama ostalih usmjernika.<\/p>\n

Na\u010delo 3:
\nInformacija o nekom putu od jedne mre\u017ee do druge ne zna\u010di da postoji i informacija o obrnutom putu. Ve\u0107ina razmjena podataka izme\u0111u krajnjih ure\u0111aja u mre\u017ei je dvosmjerna. To zna\u010di da paketi putuju u oba smjera, pa nije dovoljno imati putanje od ishodi\u0161ta do odredi\u0161ta, ve\u0107 i obrnuto. To treba imati na umu pri konfiguriranju mre\u017ee.<\/p>\n

5.4. Stati\u010dko usmjeravanje<\/h3>\n

Stati\u010dko usmjeravanje je popunjavanje usmjerni\u010dkih tablica administratorski, odnosno ru\u010dno.  Zapisi se u tablici ne mijenjaju sve dok se ponovno ne editiraju.<\/p>\n

Problem je ako se topologija mre\u017ee promijeni zbog kvara ili dodavanja novih usmjernika u mre\u017eu, ali stati\u010dko a\u017euriranje u odre\u0111enim okolnostima ima prednosti. Upotrebljava se u slijede\u0107im slu\u010dajevima:<\/p>\n

– mre\u017ea se sastoji od nekoliko usmjernika koje je relativno jednostavno odr\u017eavati
\n– mre\u017ea je spojena na Internet preko ISP-a<\/p>\n

U prvom slu\u010daju nema potrebe konfigurirati usmjerni\u010dke protokole na usmjernicima jer to zahtjeva dodatnu administraciju za mali broj usmjernika.<\/p>\n

Stati\u010dki zapis se \u010desto upotrebljava za definiranje izlaznog su\u010delja ako u tablici ne postoji odredi\u0161na mre\u017ea. Kada usmjernik u tablici ne na\u0111e odredi\u0161nu mre\u017eu, uni\u0161ti paket jer ne zna na koje ga izlazno su\u010delje proslijediti. Da se to ne bi doga\u0111alo, stati\u010dki se upi\u0161e izlazno su\u010delje koje proslje\u0111uje sve pakete za koje ne postoji odredi\u0161na mre\u017ea u usmjerni\u010dkoj tablici (default route).<\/p>\n

Tipi\u010dan primjer primjene takvog zapisa u tablici je izlaz na Internet. Usmjernik je \u010desto granica izme\u0111u lokalne mre\u017ee i pristupa ISP-u. Ra\u010dunala u lokalnoj mre\u017ei mogu poku\u0161ati pristupiti bilo kojoj IP adresi na Internetu. Grani\u010dni usmjernik ne mo\u017ee imati sve mre\u017ee Interneta upisane u svojoj tablici, ali i ne treba jer je njegov posao da pakete jednostavno proslijedi ISP-u koji preuzima brigu o daljnjem proslje\u0111ivanju paketa. Zato je dovoljan stati\u010dki zapis koji sve pakete koji nemaju odredi\u0161nu adresu u tablici proslje\u0111uje putem standardnog su\u010delja (default gateway). Dakle, na takvom grani\u010dnom usmjerniku u usmjerni\u010dkoj tablici dovoljno je imati samo stati\u010dki zapis koji sve pakete bez obzira na odredi\u0161te \u0161alje prema ISP-u.<\/p>\n

Primjer: Upotreba standardne putanje (default route)<\/p>\n

<\/p>\n

Pojednostavljena usmjerni\u010dka tablica grani\u010dnog usmjernika R1<\/p>\n

172.30.1.0 R1-S1
\n172.30.2.0 R1-R2
\n0.0.0.0 R1-R2<\/p>\n

Pojednostavljena usmjerni\u010dka tablica ISP usmjernika R2<\/p>\n

172.30.1.0 R2-R1
\n172.30.2.0 R2-R1<\/p>\n

Lokalna mre\u017ea 172.30.1.0\/24  s Internetom je povezana pomo\u0107u grani\u010dnog usmjernika R1, a on je povezan s ISP-om pomo\u0107u usmjernika R2 na strani ISP-a. Logi\u010dka mre\u017ea izme\u0111u R1 i R2 je 172.30.2.0\/24.<\/p>\n

Ako ra\u010dunalo iz lokalne mre\u017ee 172.30.1.0 \u0161alje paket s odredi\u0161nom adresom 161.88.9.121\/16 koja je u logi\u010dkoj mre\u017ei 161.88.0.0 i ne nalazi se u lokalnoj mre\u017ei. Paket \u0107e se preusmjeriti na Ethernet su\u010delje grani\u010dnog usmjernika R1 (default Gateway) i R1 \u0107e primiti paket, pro\u010ditati odredi\u0161nu mre\u017eu i potra\u017eiti je u usmjerni\u010dkoj tablici.<\/p>\n

U usmjerni\u010dkoj tablici usmjernika R1 su mre\u017ee koje su izravno povezane na su\u010delja usmjernika. U tablici je i stati\u010dki zapis koji proslje\u0111uje sve pakete na WAN su\u010delje prema ISP-u ako odredi\u0161na mre\u017ea iz paketa nije u usmjerni\u010dkoj tablici. Takav se zapis zove standardna putanja i zapisuje se u usmjerni\u010dku tablicu kao odredi\u0161na mre\u017ea 0.0.0.0.<\/p>\n

Usmjernik R1 u usmjerni\u010dkoj tablici nema logi\u010dku mre\u017eu 161.88.0.0\/16 ali ima standardnu putanju koja sve pakete od kojih odredi\u0161ne mre\u017ee nisu u usmjerni\u010dkoj tablici preusmjerava na izlazno su\u010delje usmjernika R1, odnosno prema usmjerniku ISP-a koji pakete proslje\u0111uje dalje prema odredi\u0161tu.<\/p>\n

U slu\u010daju da u usmjerni\u010dkoj tablici usmjernika R1 nije bilo standardne putanje, usmjernik bi uni\u0161tio paket jer ne bi znao kuda ga mora poslati.<\/p>\n

U usmjerni\u010dkoj tablici usmjernika R2 nalazi se i stati\u010dki zapis za mre\u017eu 172.30.1.0 koji sve pakete s Interneta usmjerava prema usmjerniku R1 i toj lokalnoj mre\u017ei.<\/p>\n

5.5. Sa\u017eimanje putanja<\/h3>\n

Po\u017eeljno je da usmjerni\u010dke tablice budu \u0161to manje (sa manje putanja) jer je tada pretra\u017eivanje u\u010dinkovitije pa usmjernici rade br\u017ee. U nekim situacijama jedna putanja mo\u017ee zamijeniti vi\u0161e drugih i tako smanjiti usmjerni\u010dku tablicu te ubrzati pretra\u017eivanje. Osim pretra\u017eivanja smanjuje se i koli\u010dina informacija koje se razmjenjuju me\u0111u usmjernicima jer treba razmijeniti manje putanja. Tehnika optimiziranja broja putanja naziva se sa\u017eimanje putanja (summary route).<\/p>\n

Primjer: Sa\u017eimanje putanja<\/p>\n

Putanje se ne sa\u017eimaju: Usmjernik R1 ogla\u0161ava usmjerniku R2 informacije o mre\u017eama koje se nalaze u njegovoj usmjerni\u010dkoj tablici (putanje do mre\u017ea 172.16.1.0\/24, 172.16.2.0\/24 i 172.16.3.0\/24. Usmjernik R2 stavlja ih u svoju usmjerni\u010dku tablicu. To radi korektno.<\/p>\n

Ideja je da sve tri putanje svedemo na zajedni\u010dki broj bitova slijeva nadesno i tako smanjimo broj putanja koje se ogla\u0161avaju (i veli\u010dinu tablice). Pogledaju se mre\u017ee na usmjerniku R1 zapisane binarno, ozna\u010di se zajedni\u010dke bitove i sa\u017eme te tri putanje. To se radi u nekoliko koraka.<\/p>\n

    \n
  1. u binarnom obliku se napi\u0161u sve mre\u017ee koje \u017eelimo sa\u017eeti<\/li>\n
  2. slijeva nadesno ozna\u010de se i izbroje svi zajedni\u010dki bitovi<\/li>\n
  3. svi zajedni\u010dki bitovi se prepi\u0161u a od mjesta gdje se bitovi razilaze do kraja adrese upi\u0161u se nule.<\/li>\n<\/ol>\n

    Mre\u017ea koja se dobije je sa\u017eeta putanja za te tri mre\u017ee (172.16.0.0\/22). Prefiks je 22 jer su prva 22 bita zajedni\u010dka.<\/p>\n

    Sada usmjernik R1 mo\u017ee ogla\u0161avati samo sa\u017eetu putanju i broj putanja koje se ogla\u0161avaju je smanjen kao i veli\u010dina usmjerni\u010dke tablice. Sada kada usmjernik R2 dobije paket s odredi\u0161nom mre\u017eom koja se poklapa sa 172.16.0.0\/22 u usmjerni\u010dkoj tablici, poslijedit \u0107e paket prema usmjerniku R1. Usmjernik R1 u svojoj tablici ima sve tri putanje i znat \u0107e dalje proslijediti paket.<\/p>\n

    5.6. CIDR (Classless Interdomain Routing)<\/h3>\n

    Sa\u017eimanje putanja unutar neke mre\u017ee klase A, B ili C smanjilo je usmjerni\u010dke tablice i koli\u010dinu razmjena informacija o mre\u017eama izme\u0111u usmjernika.<\/p>\n

    Zbog velikog broja mre\u017ea i rasta Interneta usmjerni\u010dke tablice rastu i pretra\u017eivanje tablica i razmjena informacija izme\u0111u usmjernika je sve sporija \u0161to utje\u010de na skalabilnost Interneta.<\/p>\n

    Kako bi se to ubla\u017eilo, stvoren je dodatni koncept sa\u017eimanja putanja nazvan CIDR.<\/p>\n

    Osnovna je ideja da se klase kao na\u010delo potpuno izbace. Prvi broj IP adrese po kojem se moglo znati koji je dio adrese mre\u017eni dio vi\u0161e nema nikakvo zna\u010denje. Kod kreiranja podmre\u017ea uvijek smo ih kreirali posu\u0111uju\u0107i bitove od host dijela. Nikada se nije zadiralo u bitove osnovne klase. Ako se kreira podmre\u017ea u bilo kojoj od klasa A, B ili C, mre\u017eni je dio uvijek ve\u0107i od mre\u017enog dijela osnovne klase jer smo mre\u017ei pridru\u017eivali bitove od host dijela.<\/p>\n

    Kod CIDR-a vi\u0161e nema osnovnih klasa. Koliko bitova ima mre\u017eni dio govori nam i dalje mre\u017ena maska, odnosno prefiks, a to mo\u017ee biti bilo koji broj bitova.<\/p>\n

    Sada je mogu\u0107e napisati mre\u017eu u klasi C 193.120.11.0 s prefiksom 21. Broj bitova za mre\u017eu je manji od 24 unato\u010d tome \u0161to je adresa iz klase C.<\/p>\n

    Sprije\u010dena je eskplozija usmjerni\u010dkih tablica i ubrzano pretra\u017eivanje smanjuju\u0107i zahtjeve za resursima usmjernika.<\/p>\n

    Primjer 3: CIDR tehnika<\/p>\n

    U fizi\u010dkoj mre\u017ei upotrebljene su mre\u017ee klase C. Prvo se naprave sa\u017eete putanje od usmjernika R2 i R3 prema usmjerniku R1.<\/p>\n

    Nakon prvog kruga sa\u017eimanja usmjernici \u0107e usmjerniku spojenom na ISP ogla\u0161avati samo sa\u017eete putanje. Ogla\u0161avanje putanja je:<\/p>\n

    R2: 200.199.48.0\/24, 49.0\/24, 50.0\/24 i 51.0\/24 prelazi u 200.199.52.0\/22
    \nR3: 200.199.52.0\/24, 53.0\/24, 54.0\/24 i 55.0\/24 prelazi u 200.199.48.0\/22<\/p>\n

    Sada usmjernik prema ISP-u poku\u0161a sa\u017eeti putanje koje ima u svojoj usmjerni\u010dkoj tablici i poslati sa\u017eetu supernet putanju (200.199.48.0\/21) od usmjernika R1 prema ISP-u. U usmjerni\u010dkoj tablici ISP-a bit \u0107e smo ta putanja, a sve odredi\u0161ne IP adrese koje se poklapaju s tim prefiksom bit \u0107e proslije\u0111ene u mre\u017eu. Usmjernici R1, R2 i R3 u mre\u017ei imaju detaljnije zapise putanja i znat \u0107e proslijediti paket do odredi\u0161ta.<\/p>\n

    5.7. Filtriranje paketa na usmjerniku (Access Control List)<\/h3>\n

    prezentacija<\/a><\/p>\n

    Temeljni zadatak usmjernika je da na mre\u017enom sloju usmjerava i proslje\u0111uje pakete kroz mre\u017eu. S obzirom da se \u010desto nalazi na granici izme\u0111u lokalne mre\u017ee i Interneta ili da razdvaja lokalne mre\u017ee name\u0107e usmjerniku dodatnu ulogu – filtiriranje paketa koji dolaze u mre\u017eu ili odlaze iz nje<\/strong>.<\/p>\n

    Parametri koji se koriste za dozvolu ili zabranu paketa mogu biti:<\/p>\n