{"id":1067,"date":"2019-12-28T19:55:30","date_gmt":"2019-12-28T19:55:30","guid":{"rendered":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067"},"modified":"2025-01-28T09:13:11","modified_gmt":"2025-01-28T09:13:11","slug":"usmjernicki-protokoli","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067","title":{"rendered":"Usmjerni\u010dki protokoli"},"content":{"rendered":"<p><strong>6. Usmjerni\u010dki protokoli (routing protocols)<\/strong><\/p>\n<p><strong>6.1. Uvod<\/strong><\/p>\n<p>Postoji nekoliko razli\u010ditih usmjerni\u010dkih protokola. Svaki od njih ima razli\u010dite parametre koje razmjenjuje sa susjedima i na\u010din na koji ih razmjenjuje te algoritam pomo\u0107u kojeg odre\u0111uje najbolji put do odre\u0111ene mre\u017ee.<\/p>\n<p>Ako neki od putova vi\u0161e nije dostupan, usmjerni\u010dki protokol dinami\u010dki tra\u017ei slijede\u0107i najbolji put i upisuje ga u tablicu usmjeravanja. Ako ima vi\u0161e mogu\u0107ih putova do cilja, u tablicu se upisuje samo <strong>trenuta\u010dno najbolji put.<\/strong><\/p>\n<p>Usmjerni\u010dki protokoli pronalaze putove do odredi\u0161ta, izme\u0111u svih putova odre\u0111uju najbolje i zapisuju ih u usmjerni\u010dke tablice. Usmjernik \u010dita te tablice i na temelju pro\u010ditanih podataka usmjerava pakete prema cilju.<\/p>\n<p>Da bi se odredilo koji je put najbolji, treba imati neki kriterij za uspore\u0111ivanje kvalitete puta. Pomo\u0107u tih se kriterija dobije veli\u010dina koja se zove <strong>mjera kvalitete puta (metric, cost)<\/strong>. Svaki protokol ima svoje kriterije za odre\u0111ivanje najboljeg puta koji se razlikuju po slo\u017eenosti.<\/p>\n<p>Kod nekih protokola u kriterije ulazi <strong>broj usmjernika<\/strong> koje treba pro\u0107i do cilja (RIP &#8211; Routing Information Protocol) ili <strong>brzina prijenosa<\/strong> (OSPF &#8211; Open Shortest Path First). Slo\u017eeniji izra\u010dun sastoji se od vi\u0161e parametara (EIGRP &#8211; Enhanced Interior Gateway Protocol). Niti jedan kriterij nije idealan, ali ipak omogu\u0107uje uspore\u0111ivanje putova.<\/p>\n<p>Samo se najbolji put po definiranom kriteriju (ovisno o vrsti protokola) upisuje u usmjerni\u010dku tablicu. Ako se neka od veza na najboljem put prekine, protokol automatski tra\u017ei slijede\u0107i najbolji put i upisuje ga u usmjerni\u010dku tablicu.<\/p>\n<p><strong>6.2. Klasifikacija usmjerni\u010dkih protokola<\/strong><\/p>\n<p>Usmjerni\u010dki protokoli izme\u0111u sebe dinami\u010dki dijele informacije o mre\u017eama i a\u017euriraju usmjerni\u010dke tablice kada do\u0111e do promjena. Osnovni im je posao da odr\u017eavaju to\u010dne informacije o dostupnosti mre\u017ea i odre\u0111uju najbolji put do cilja.<\/p>\n<p>Dva su osnovna zadatka usmjerni\u010dkih protokola:<\/p>\n<ul>\n<li>mehanizam razmjene informacija,<\/li>\n<li>algoritam pomo\u0107u kojeg se na temelju tih informacija tra\u017ei najbolji put i upisuje u usmjerni\u010dku tablicu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Osnovno na\u010delo rada usmjerni\u010dkih protokola je da razmjenjuju informacije o mre\u017eama i a\u017euriraju usmjerni\u010dke tablice.<\/p>\n<p>Neke od osnovnih zna\u010dajki po kojima se mogu uspore\u0111ivati usmjerni\u010dki protokoli su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>vrijeme konvergencije<\/strong> &#8211; brzina razmjene informacija, odnosno vrijeme potrebno da svi usmjernici u mre\u017ei dobiju informacije o novom stanju mre\u017ee.<\/li>\n<li><strong>skalabilnost<\/strong> &#8211; mogu\u0107nost nadogradnje, odnosno koliko usmjernika s odre\u0111enim protokolom mo\u017ee biti u mre\u017ei, a da se ne naru\u0161ava potrebno vrijeme konvergencije<\/li>\n<li>jesu li klasificirani ili neklasificirani (<strong>classful ili classless<\/strong>) &#8211; neklasificirani protokoli podr\u017eavaju VLSM i CIDR, a klasificirani ih ne podr\u017eavaju<\/li>\n<li><strong>upotreba resursa<\/strong> &#8211; definira koliko je protokol zahtjevan po pitanju upotrebe procesorskog vremena, memorije i ostalih resursa usmjernika<\/li>\n<li><strong>implementacija i odr\u017eavanje<\/strong> &#8211; definira koliko je ljudskih i drugih resursa potrebno za implementaciju i odr\u017eavanje tijekom vremena.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mogu\u0107e podjele usmjerni\u010dkih protokola:<\/p>\n<ul>\n<li>skupovi protokola IGP i EGP<\/li>\n<li>klasificirani ili neklasificirani protokoli<\/li>\n<li>protokoli tipa distance vector ili link state.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>6.3. Skup protokola IGP (Interior Gateway Protocols)<\/strong><\/p>\n<p>Protokoli koji se upotrebljavaju za odre\u0111ivanje najboljeg puta do odredi\u0161ta <strong>unutar istog autonomnog sustava<\/strong>. Autonomni sustav je cjelina pod jednim administrativnim nadzorom (npr. ISP).<\/p>\n<p>Primjeri IGP protokola su: RIP (Routing Information Protocol), OSPF (Open Shortest Path First), IS-IS (Intermediate System to Intermediate System) i EIGRP (Enhanced Interior Gateway Protocol).<\/p>\n<p><strong>6.4. Skup protokola EGP (Exterior Gateway Protocols)<\/strong><\/p>\n<p>Protokoli koji se upotrebljavaju za razmjenu informacija o mre\u017eama izme\u0111u autonomnih sustava. Primjer je protokol BGP4 (Border Gateway Protocol). ISP-ovi se povezuju i razmjenjuju informacije pomo\u0107u protokola BGP.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"http:\/\/1.bp.blogspot.com\/-ZboxADwl5zM\/T19dOi1IZqI\/AAAAAAAAAiE\/K2zzJEvEphk\/s1600\/IGP+and+EGP.png\" alt=\"Slikovni rezultat za egp protocol examples\" width=\"602\" height=\"464\"><\/p>\n<p><strong>6.5. Klasificirani protokoli (classful protocols)<\/strong><\/p>\n<p>Protokoli koji ne \u0161alju mre\u017enu masku (subnet mask) pri razmjeni informacija izme\u0111u usmjernika. Posljedica toga je da sve mre\u017ene maske unutar klasificirane mre\u017ee moraju biti iste, odnosno sve mre\u017ee imaju isti prefiks (moraju biti iste duljine mre\u017enih maski, odnosno iste mre\u017ene maske). Primjer je protokol RIPv1.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/sites.google.com\/site\/totardotobing\/_\/rsrc\/1472783117853\/classful-vs-classless-routing\/Capture2.PNG\" alt=\"Slikovni rezultat za classful routing protocol\" width=\"432\" height=\"457\"><\/p>\n<p><strong>6.6. Neklasificirani protokoli (classless protocols)<\/strong><\/p>\n<p>Protokoli koji \u0161alju mre\u017enu masku pri razmjeni informacija o mre\u017eama izme\u0111u usmjernika. Budu\u0107i da \u0161alju mre\u017enu masku, ne moraju sve mre\u017ene maske u mre\u017ei biti iste. Primjer su protokoli RIPv2, OSPF, EIGRP i IS-IS.<\/p>\n<p><strong>6.7. Protokoli tipa distance vector (vektor udaljenosti)<\/strong><\/p>\n<p>Protokoli kod kojih usmjernici ne znaju cjelokupnu topologiju mre\u017ee, ve\u0107 samo smjer prema odredi\u0161noj mre\u017ei i udaljenost do te mre\u017ee. Informacije o udaljenim mre\u017eama dobivaju od susjednih usmjernika.<\/p>\n<p>Tipi\u010dan primjer ove vrste protokola je RIP &#8211; razmjenjuje informacije o mre\u017eama iz usmjerni\u010dke tablice, a u tim je informacijama samo smjer i udaljenost do odredi\u0161ne mre\u017ee. Zato se takav tip usmjerni\u010dkog protokola zove distance vector.<\/p>\n<p>Prednosti<\/p>\n<p>jednostavna implementacija i odr\u017eavanje<br \/>\nmali zahtjevi za resursima<\/p>\n<p>Nedostaci<\/p>\n<p>Spora konvergencija<br \/>\nograni\u010dena skalabilnost<br \/>\nusmjerni\u010dke petlje<\/p>\n<p dir=\"auto\"><strong>6.8. Protokoli tipa Link state<\/strong><\/p>\n<p dir=\"auto\">To su protokoli u kojima<strong> svaki usmjernik u posebnoj datoteci ima zapisanu cjelokupnu topologiju mre\u017ee<\/strong>. Na temelju te topologije posebnim se algoritmom izra\u010dunavaju najbolji putovi do mre\u017ea. Primjeri su OSPF i IS-IS.<\/p>\n<p dir=\"auto\">Na primjeru protokola OSPF (tipi\u010dan primjer protokola) usmjernik kreira usmjerni\u010dku tablicu tako da svaki usmjernik \u0161alje tzv. <strong>LSA pakete<\/strong> (Link State Adversement) svim ostalim usmjernicima u mre\u017ei. U njima pi\u0161u <strong>stanja veza na usmjerniku<\/strong> (engl. link state).<\/p>\n<p dir=\"auto\">LSA paket sadr\u017eava informacije o:<\/p>\n<ul>\n<li>tipu su\u010delja<\/li>\n<li>IP adresi<\/li>\n<li>mre\u017enoj masci<\/li>\n<li>tipu mre\u017ee<\/li>\n<li>kvaliteti puta (cost)<\/li>\n<li>susjednim usmjernicima na vezi.<\/li>\n<\/ul>\n<p dir=\"auto\">Iz tih podataka svaki usmjernik rekonstruira topologiju mre\u017ee. Kada je kreirana topologija mre\u017ee, pokre\u0107e se SPF algoritam (Shortest Path First) koji izra\u010dunava najbolje putove do svih odredi\u0161ta.<\/p>\n<p dir=\"auto\">SPF kreira stablastu strukturu \u010diji je po\u010detak usmjernik na kojem se pokrenuo algoritam. Budu\u0107i da svaki usmjernik ima zapisanu topologiju mre\u017ee, <strong>ne mo\u017ee do\u0107i do usmjerni\u010dkih petlji<\/strong>. To je velika prednost u odnosu na protokole tipa <em>distance vector<\/em>. Na temelju putova dobivenih od SPF algoritma kreira se usmjerni\u010dka tablica u koju idu <strong>samo najbolje putanje<\/strong>.<\/p>\n<p dir=\"auto\">Prednosti ovog tipa protokola su:<\/p>\n<ul>\n<li>otpornost na usmjerni\u010dke petlje;<\/li>\n<li>protokol OSPF \u0161alje samo promjene, a ne cijele usmjerni\u010dke tablice kao kod RIP-a. Dovoljno je poslati samo promjene jer svaki usmjernik ima zapisanu topologiju mre\u017ee;<\/li>\n<li>slanje samo promjene u trenutku kada se promjena dogodi rezultira <strong>brzom konvergencijom mre\u017ee;<\/strong><\/li>\n<li>skalabilnost.<\/li>\n<\/ul>\n<p dir=\"auto\">Nedostaci ovog tipa protokola su:<\/p>\n<ul>\n<li>tro\u0161enje resursa (CPU i memorija): memorije za spremanje topologije mre\u017ee, a CPU-a za izra\u010dunavanje najboljih putanja. Svaka promjena u topologiji aktivira SPF algoritam koji ponovno izra\u010dunava putanje,<\/li>\n<li>slo\u017eena implementacija i odr\u017eavanje.<\/li>\n<\/ul>\n<p dir=\"auto\">Ako se usporede prednosti i nedostaci protokola tipa <em>distance vector<\/em> i <em>link state<\/em>, mo\u017ee se primjetiti da ono \u0161to su jednima prednosti drugima su nedostaci i obrnuto.<\/p>\n<p dir=\"auto\"><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"http:\/\/www.ciscopress.com\/content\/images\/chap3_9781587133237\/elementLinks\/03fig09.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za routing protocols classification\" width=\"360\" height=\"271\"><\/p>\n<p dir=\"auto\"><strong>7. RIP<\/strong><\/p>\n<p dir=\"auto\"><strong>7.1. Pregled razvoja<\/strong><\/p>\n<p dir=\"auto\">RIPv1 (Routing Information Protocol) je definiran 1988. Nastao je iz nekoliko sli\u010dnih protokola sedamdesetih i ranih osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n<p dir=\"auto\">Godine 1994. objavljena je naprednija verzija RIPv2, a 1997. objavljena je verzija RIPng koja podr\u017eava IPv6 na\u010din adresiranja.<\/p>\n<p dir=\"auto\"><strong>7.2. Osnovne zna\u010dajke protokola RIP<\/strong><\/p>\n<p dir=\"auto\">Unato\u010d tome \u0161to su se novi usmjerni\u010dki protokoli godinama razvijali kako bi udovoljiti zahtjevima sve slo\u017eenijih mre\u017ea, RIP se i dalje odr\u017eao u upotrebi zbog svoje<strong> jednostavnosti i \u0161iroke primjene.<\/strong><\/p>\n<p dir=\"auto\">RIP nema mogu\u0107nosti naprednijih protokola, poput OSPF-a, EIGRP-a ili IS-IS-a, ali je jo\u0161 uvijek koristan u jednostavnim mre\u017eama u kojima je potreban usmjerni\u010dki protokol, a nema potrebe za slo\u017eenijim usmjerni\u010dkim protokolima.<\/p>\n<p dir=\"auto\">Osnovne zna\u010dajke protokola RIP:<\/p>\n<ul>\n<li>protokol tipa <em>distance vector<\/em> &#8211; usmjernik <strong>ne zna cjelokupnu topologiju mre\u017ee<\/strong>, ve\u0107 samo smjer prema cilju i udaljenost do cilja;<\/li>\n<li>mjera kvalitete puta &#8211; kao mjeru kvalitete puta (<em>metric<\/em>) upotrebljava broj usmjernika kroz koje paket mora pro\u0107i (<em>hop count<\/em>);<\/li>\n<li>mre\u017ee do kojih se treba pro\u0107i kroz vi\u0161e od 15 usmjernika su nedostupne, \u0161to zna\u010di da udaljenost od prve do zadnje mre\u017ee ne smije biti ve\u0107a od 15 usmjernika;<\/li>\n<li>razmjena informacija o putovima do odre\u0111enih mre\u017ea je u intervalima od 30 sekundi;<\/li>\n<li>informacije protokola RIP enkapsulirane su u UDP segmentu. Broj ishodi\u0161nog i odredi\u0161nog priklju\u010dka (port) je 520;<\/li>\n<li>za tra\u017eenje najboljih putova primjenjuje se Bellman-Fordov algoritam.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>7.2.1. Format poruke<\/strong><\/p>\n<p>Enkapsulacija RIP zaglavlja i podataka u IP paketu (RIP poruke).<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/slideplayer.com\/slide\/16748478\/97\/images\/6\/S+Ward+Abingdon+and+Witney+College.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za encapsulation rip\" width=\"542\" height=\"407\"><\/p>\n<p>Najve\u0107a duljina segmenta je 512 okteta u koji mo\u017ee biti upisano do 25 putanja (bez IP i UDP zaglavlja).<\/p>\n<p>Format RIPv2 poruke (zadnjih 5 redova mo\u017ee se ponoviti do 25 puta).<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/sysportal.carnet.hr\/system\/files\/rip.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za ripv2 poruka\" width=\"357\" height=\"145\"><\/p>\n<p>RIPv2 poruka sastoji se od sljede\u0107ih polja:<\/p>\n<ul>\n<li>tip poruke (command) &#8211; mo\u017ee biti zahtjev ili odgovor. Zahtjev = 1 (request),<br \/>\nodgovor = 2 (response);<\/li>\n<li>verzija (engl. version) &#8211; verzija protokola RIP (RIPv1 = 1 ili RIPv2 = 2);<\/li>\n<li>mora biti nula &#8211; mjesto za budu\u0107e \u0161irenje protokola;<\/li>\n<li>AFI (Address Family identifier) postavlja se 2 za IP;<\/li>\n<li>oznaka putanje<\/li>\n<li>IP adresa &#8211; odredi\u0161na adresa (mo\u017ee biti mre\u017ea, podmre\u017ea ili IP adresa)<\/li>\n<li>mre\u017ena maska (subnet mask) &#8211; odre\u0111uje mre\u017eni dio IP adrese;<\/li>\n<li>adresa sljede\u0107eg skoka (next hop) &#8211; IP adresa slijede\u0107eg skoka<\/li>\n<li>mjera kvalitete puta (metric) &#8211; broj skokova do cilja (hop count).<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>7.2.2. Na\u010din razmjene informacija o mre\u017eama<\/strong><\/p>\n<p>RIP je protokol tipa <em>distance vector<\/em>. RIP usmjernici<strong> \u0161alju cjelokupnu usmjerni\u010dku tablicu<\/strong> susjednim usmjernicima svakih 30 sekundi. Svaki usmjernik usporedi dobivene usmjerni\u010dke tablice od susjeda sa svojom tablicom i a\u017eurira je tako da upi\u0161e nepoznate mre\u017ee dobivene od susjeda i prepi\u0161e ve\u0107 poznate mre\u017ee ako je dobio putanje s boljom mjerom kvalitete puta.<\/p>\n<p>Jedan od nedostataka ovog protokola je slanje cijele usmjerni\u010dke tablice za vrijeme razmjene informacija izme\u0111u usmjernika. Ako se razmjena usmjerni\u010dkih tablica radi \u010de\u0161\u0107e, <strong>tro\u0161i se vi\u0161e \u0161irine pojasa (bandwith)<\/strong> za odr\u017eavanje mre\u017ee pa ostane manje prostora za podatke koji se \u0161alju kroz mre\u017eu. S druge strane, ako se razmjena radi rje\u0111e, usporava se konvergencija mre\u017ee jer je potrebno vi\u0161e vremena da svi usmjernici dobiju informaciju o promjeni u mre\u017ei, odnosno da svi imaju to\u010dne informacije o stanju mre\u017ee.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.9tut.com\/rip-routing-protocol-tutorial\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">&#8212;&#8211;&gt; CCNA &#8211; kako radi RIP<\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080\">Primjer: Primjer popunjavanja usmjerni\u010dke tablice pomo\u0107u RIP usmjerni\u010dkog<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #808080\">protokola.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080\">Osnovna ideja je sljede\u0107a: ako usmjernik 1 dobije informaciju o nekoj udaljenoj mre\u017ei od usmjernika 2, usmjernik 1 ne zna gdje se ta mre\u017ea topolo\u0161ki nalazi, ali vjeruje usmjerniku 2 i u svoju usmjerni\u010dku tablicu upisuje da do te mre\u017ee mo\u017ee&nbsp; do\u0107i preko usmjernika 2. Pretpostavka je da ako usmjernik 2 zna put do udaljene mre\u017ee, onda i usmjernik 1 mo\u017ee do\u0107i do te mre\u017ee preko usmjernika 2.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080\">Prije razmjene informacija o mre\u017eama svaki usmjernik vidi samo svoje izravno vezane mre\u017ee. Usmjernik 1 vidi mre\u017ee A. i B. Usmjernik 2 vidi mre\u017ee B i C. Usmjernik 3 vidi mre\u017ee C i D. Usmjerni\u010dke tablice prije razmjene informacija o mre\u017eama.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080\"><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/cdn.networklessons.com\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/xthree-cisco-routers-routing-tables-1.png.pagespeed.ic.ZUBRysjX3U.png\" alt=\"Slikovni rezultat za how rip protocol works\" width=\"602\" height=\"168\"><\/span><\/p>\n<p dir=\"auto\"><span style=\"color: #808080\">Zatim usmjernici razmjene putanje i dobije se nova usmjerni\u010dka tablica, nakon prve razmjene putanja.<\/span><\/p>\n<div id=\":ms\" class=\"a3s aXjCH \">\n<p dir=\"auto\"><span style=\"color: #808080\">Usmjernik 1 dobio je mre\u017ee B i C od usmjernika 2. A\u017eurirao je tablicu dodav\u0161i putanju do mre\u017ee C (udaljenost je 1). Mre\u017eu B nije dodao jer je ve\u0107 ima u tablici s boljom kvalitetom puta (u usmjerni\u010dku tablicu idu samo najkra\u0107i putovi do odredi\u0161nih mre\u017ea. \u0160to je broj mjere kvalitete puta manji, to je put bolji.)<\/span><\/p>\n<p dir=\"auto\"><span style=\"color: #808080\">Usmjernik 3 takoder je dobio mre\u017ee B i C od usmjernika 2. A\u017eurirao je tablicu dodav\u0161i putanju do mre\u017ee B (udaljenost je 1). Putanju C nije dodao jer je ve\u0107 ima u tablici s boljom mjerom kvalitete puta.<\/span><\/p>\n<p dir=\"auto\"><span style=\"color: #808080\">Usmjernik 2 dobio je mre\u017ee A i B od usmjernika 1 te C i D od usmjernika 3. A\u017eurirao je tablicu dodav\u0161i putove do mre\u017ea C i D (udaljenost je 1). Putanje B i C nije dodao jer ih ve\u0107 ima u tablici s boljom mjerom kvalitete puta.<\/span><\/p>\n<p dir=\"auto\"><span style=\"color: #808080\">Mre\u017ea jo\u0161 nije konvergirala jer svi usmjernici jo\u0161 ne znaju putanje do svih mre\u017ea. Usmjerniku 1 nedostaje putanja do mre\u017ee D, a usmjerniku 3 do mre\u017ee A.<\/span><\/p>\n<p dir=\"auto\"><span style=\"color: #808080\">U tre\u0107em koraku razmjene usmjernik 2 \u0161alje usmjerniku 1 informaciju o mre\u017ei D, a usmjerniku 3 informaciju o mre\u017ei A.<\/span><\/p>\n<p dir=\"auto\"><span style=\"color: #808080\">Usmjernici su zapisali te mre\u017ee s udaljeno\u0161\u0107u 2 (do odredi\u0161ta treba pro\u0107i dva usmjernika). Sada je mre\u017ea konvergirala i svaki usmjernik zna put do svih mre\u017ea.<\/span><\/p>\n<p dir=\"auto\"><span style=\"color: #808080\">Usmjerni\u010dke tablice nakon razmjene informacije o mre\u017eama (nakon konvergencije mre\u017ee)<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignnone wp-image-34962 size-full\" src=\"https:\/\/cdn.networklessons.com\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/xdistance-vector-copy-rt.png.pagespeed.ic._m60UBeTFM.png\" alt=\"distance vector copy rt\" width=\"990\" height=\"320\"><\/span><\/p>\n<p>Dakle, usmjernik zna samo kojim putem poslati paket da bi stigao do odredi\u0161ne mre\u017ee i koliko je taj paket daleko, ali ne zna gdje se ta mre\u017ea topolo\u0161ki nalazi.<\/p>\n<p>Ova je razmjena informacija jednostavna, ali <strong>nepoznavanje cjelokupne topologije mre\u017ee mo\u017ee dovesti do dezinformacija o udaljenim mre\u017eama<\/strong>. To mo\u017ee rezultirati ne\u017eeljenim posljedicama, kao \u0161to su <strong>usmjerni\u010dke petlje<\/strong> (<em>routing loops<\/em>).<\/p>\n<p><strong>7.2.3. Mjera kvalitete puta<\/strong><\/p>\n<p>RIP kao mjeru kvalitete puta rabi <strong>broj usmjernika kroz koje paket mora pro\u0107i do cilja<\/strong>. To mo\u017ee rezultirati izborom lo\u0161ije putanje npr. u slijede\u0107oj situaciji.<\/p>\n<p><span style=\"color: #808080\">RIP bi za najbolji put od PC1 do PC2 izabrao putanju preko R1 i R3 jer je do PC2 broj skokova 2, a preko R1, R2 i R3 broj skokova je 3. RIP u razmatranje uop\u0107e ne uzima brzine prijenosa na linijama.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080\">Bez obzira na to \u0161to kroz linije brzinama 1,5 Mbps treba pro\u0107i kroz vi\u0161e usmjernika, to je bolji put. Po kriterijima RIP-a, bolji \u0107e put ipak biti preko usmjernika R1 i R3.<\/span><\/p>\n<p>Mo\u017ee se postaviti pitanje za\u0161to RIP kao mjeru kvalitete puta upotrebljava broj usmjernika koje mora pro\u0107i do cilja i za\u0161to je maksimum ba\u0161 15 usmjernika. To se danas \u010dini kao prili\u010dno trivijalan na\u010din procjene kvalitete puta, a i broj usmjernika nije ba\u0161 velik.<\/p>\n<p>Treba imati na umu vrijeme u kojem je RIP nastao. Prije RIP-a usmjerni\u010dke su se tablice popunjavale samo stati\u010dki. Za vrijeme kada je nastajao RIP, mre\u017ea s 15 usmjernika bila je prili\u010dno velika mre\u017ea, ali i ve\u0107i broj usmjernika ne bi bio dobar zbog spore konvergencije.<\/p>\n<p><strong>7.2.4. Usmjerni\u010dke petlje i njihovo rje\u0161avanje<\/strong><\/p>\n<p dir=\"auto\">RIP razmjenjuje informacije (<em>routing update<\/em>) svakih 30 sekundi. Po\u017eeljno je da interval vremena od promjene stanja u mre\u017ei do a\u017euriranja svih usmjerni\u010dkih tablica bude \u0161to kra\u0107i, odnosno da vrijeme konvergencije bude \u0161to kra\u0107e. \u0160to je to vrijeme dulje, ve\u0107a je vjerojatnost da paket bude pogre\u0161no usmjeren jer neki od usmjernika jo\u0161 nije dobio to\u010dne informacije o novom stanju u mre\u017ei i ima pogre\u0161nu sliku stanja. \u0160tovi\u0161e, te pogre\u0161ne informacije mo\u017ee poslati susjedima i dezinformirati ih.<\/p>\n<p dir=\"auto\">Na\u010dinom na koji RIP razmjenjuje informacije (cijele usmjerni\u010dke tablice) te\u0161ko je posti\u0107i brzo vrijeme konvergencije. Posljedica mogu biti tzv. usmjerni\u010dke petlje (<em>routing loops<\/em>).<\/p>\n<p dir=\"auto\">Paket se zbog dezinformacija u mre\u017ei do kojih dolazi zbog spore konvergencije vrti u krug od \u010dvora do \u010dvora i nikada ne dolazi do cilja.<\/p>\n<p dir=\"auto\">Da bi se <strong>problem usmjerni\u010dkih petlji izbjegao, postoji nekoliko mehanizama<\/strong>. Neki su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Razdvojeni horizont<\/strong> (<em>Split horizon<\/em>) &#8211; tehnika pomo\u0107u koje usmjernik nikada ne \u0161alje informacije o nekoj mre\u017ei kroz su\u010delje putem kojeg je dobio informaciju o toj mre\u017ei odnosno kroz su\u010delje \u0161alje sve putanje (<em>route<\/em>) osim onih koje je nau\u010dio s tog su\u010delja.<\/li>\n<li><strong>Vrijeme \u017eivota paketa TTL<\/strong> (Time To Live) &#8211; parametar koji se nalazi u IP zaglavlju. To je broj koji ozna\u010dava koliko usmjernika paket mo\u017ee najvi\u0161e pro\u0107i prije nego \u0161to \u0107e biti uni\u0161ten. Dakle, TTL parametar ozna\u010dava najve\u0107i broj usmjernika kroz koje paket mo\u017ee pro\u0107i. Svaki put kada usmjernik proslje\u0111uje paket, smanji vrijednost u TTL polju za 1. Usmjernik u kojem ta vrijednost do\u0111e do nule uni\u0161tava paket. Ideja TTL polja je da se onemogu\u0107i paketima da, ako zbog bilo kojeg razloga ne mogu sti\u0107i do cilja, npr. vrte\u0107i se u krug, ne putuju mre\u017eom beskona\u010dno, ve\u0107 da budu uni\u0161teni.<\/li>\n<li><strong>Aktiviranja razmjene putanja odmah nakon promjene topologije<\/strong> (Triggered updates) &#8211; da bi se ubrzala konvergencija, pri promjeni topologije primjenjuje se tehnika aktiviranja razmjene putanja odmah nakon promjene topologije (triggered updates). Promjene u usmjerni\u010dkoj tablici \u0161alju se odmah nakon \u0161to se dogodila promjena, a ne \u010deka se da istekne vremenski interval u kojemu se proslje\u0111uju putanje. Usmjernik koji je detektirao promjenu odmah \u0161alje informaciju susjednim usmjernicima.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>7.3. Usporedba RIPv1 i RIPv2<\/strong><\/p>\n<p>Zna\u010dajke protokola RIPv1<\/p>\n<ul>\n<li>klasificirani usmjerni\u010dki protokol \u2013 ne \u0161alje mre\u017enu masku u razmjeni informacija o mre\u017eama. Zbog toga ne podr\u017eava VLSM i CIDR.<\/li>\n<li>u paketima za razmjenu informacija o mre\u017eama upotrebljava se broadcast adresa<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zna\u010dajke protokola RIPv2:<\/p>\n<ul>\n<li>neklasificirani usmjerni\u010dki protokol &#8211; u razmjeni informacija \u0161alje se i mre\u017ena maska, zbog toga podr\u017eava VLSM i CIDR;<\/li>\n<li>u razmjeni informacija \u0161alje se i adresa sljede\u0107eg skoka (next hop)<\/li>\n<li>u paketima za razmjenu informacija o mre\u017eama upotrebljava se vi\u0161eodredi\u0161na adresa (multicast) 224.0.0.9. Vi\u0161eodredi\u0161na adresa omogu\u0107uje da informacije o logi\u010dkim mre\u017eama u vi\u0161epristupnoj mre\u017ei dobivaju samo usmjernici iz te multicast grupe<\/li>\n<li>omogu\u0107ena je autentikacija.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Obje verzije dijele sljede\u0107e zna\u010dajke:<\/p>\n<ul>\n<li>protokoli tipa <em>distance vector<\/em>;<\/li>\n<li>upotrebljavaju razdvojeni horizont (<em>split horizon<\/em>) da sprije\u010de usmjerni\u010dke petlje;<\/li>\n<li>da bi se ubrzala konvergencija, mogu se slu\u017eiti razmjenom informacija odmah nakon promjene topologije mre\u017ee (<em>triggered updates<\/em>)<\/li>\n<li>najve\u0107a udaljenost do odredi\u0161ta je 15 (<em>hop count<\/em>); 16 ozna\u010dava nedostupnu mre\u017eu.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>7.4. RIPng<\/strong><\/p>\n<p>RIPng (RIP next generation) je verzija protokola RIP<strong> prilago\u0111ena za IPv6<\/strong>. Kao i RIP, RIPng je usmjerni\u010dki protokol tipa<em> distance vector<\/em> koji kao mjeru kvalitete puta rabi broj usmjernika kroz koje paket mora pro\u0107i (engl. <em>hop count<\/em>). Maksimalna mjera kvalitete puta je 15.<\/p>\n<p>Razmjena usmjerni\u010dkih tablica izvr\u0161ava se svakih 30 sekundi, dakle kao i u verziji IPv4. Za razmjenu informacija upotrebljava FF02::9 vi\u0161eodredi\u0161nu adresu. Informacije \u0161alje na UDP priklju\u010dak (port) 521.<\/p>\n<p>Usporedba osnovnih svojstava usmjerni\u010dkih protokola RIPv2 i RIPng:<\/p>\n<table>\n<tbody>\n<tr>\n<th>Svojstva<\/th>\n<th>RIPv2<\/th>\n<th>RIPng<\/th>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Protokoli na OSI sloju 3 i 4<\/td>\n<td>IPv4, UDP<\/td>\n<td>IPv6, UDP<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>UDP su\u010delje<\/td>\n<td>520<\/td>\n<td>521<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Distance vector<\/td>\n<td>Da<\/td>\n<td>Da<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Podr\u0161ka za VLSM<\/td>\n<td>Da<\/td>\n<td>Da<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Split Horizon<\/td>\n<td>Da<\/td>\n<td>Da<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Ogla\u0161avanje putanje svakih 30s<\/td>\n<td>Da<\/td>\n<td>Da<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Hop count mjera kvalitete puta<\/td>\n<td>Da<\/td>\n<td>Da<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Multicast adresa za ogla\u0161avanje putanja<\/td>\n<td>224.0.0.9<\/td>\n<td>FF02::9<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Autentikacija<\/td>\n<td>RIP specifi\u010dna<\/td>\n<td>IPv6 AH\/ESP<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Maksimalna mjera kvalitete puta<\/td>\n<td>15<\/td>\n<td>15<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Vidi se da je RIPng zadr\u017eao sva osnovna svojstva protokola RIPv2. Na\u010delo razmjene putanja i spre\u010davanja usmjerni\u010dkih petlji ostalo je isto. RIPng tako\u0111er ne uspostavlja susjedstvo kao ni njegov prethodnik. RIP putanje koje se ogla\u0161avaju su u IPv6 tako\u0111er enkapsulirane u UDP zaglavlje kao i u verziji IPv4.<\/p>\n<p>Promjene su vezane za specifi\u010dnosti IPv6 verzije. U IPv6 porukama prenosi se duljina prefiksa (<em>prefix length<\/em>), a ne mre\u017ena maska (<em>subnet mask<\/em>) kao u verziji IPv4.<\/p>\n<p><strong>8. OSPF<\/strong><\/p>\n<p><strong>8.1. Pregled razvoja<\/strong><\/p>\n<p>Godine 1987. radna grupa IETF (engl. <em>Internet Engineering Task Force<\/em>) zapo\u010dinje razvoj OSPF-a (<em><span style=\"color: #339966\">Open Shortest Path First<\/span><\/em>). Godine 1989. objavljena je eksperimentalna verzija OSPFv1.<\/p>\n<p>Tri godine poslije izlazi OSPFv2. Nova je verzija imala znatna pobolj\u0161anja u odnosu na prvu verziju. Otprilike je istodobno me\u0111unarodna organizacija za standarde ISO (<em> International Organisation for Standardization<\/em>) radila na razvoju jo\u0161 jednog protokola tipa <em>link state<\/em>, koji je nazvan IS-IS (engl. <em><span style=\"color: #339966\">Intermediate System-to-Intermediate System<\/span><\/em>).<\/p>\n<p>IETF organizacija ipak je dala prednost OSPF-u kao IGP-u. Godine 1999. izlazi OSPFv3 za IPv6.<\/p>\n<p><strong>8.2. Osnovne zna\u010dajke usmjerni\u010dkog protokola OSPF<\/strong><\/p>\n<p>Osnovne zna\u010dajke usmjerni\u010dkog protokola OSPF:<\/p>\n<ul>\n<li><em><strong>Link state<\/strong><\/em> &#8211; protokoli koji <strong>\u0161alju susjednim usmjernicima svoja stanja veze<\/strong>, a ne putanje kao \u0161to to rade usmjerni\u010dki protokoli tipa <em>distance vector<\/em>. <strong>Kada do\u0111e do promjene stanja na nekoj od veza (<em>link<\/em>) na usmjerniku, \u0161alje se LSA paket <em>(Link State Advertisement<\/em>) susjednim usmjernicima, susjedi svojim susjedima, dok svi ne dobiju informaciju o promjeni<\/strong>. <strong>Svi usmjernici a\u017euriraju svoje baze u kojima je upisana topologija mre\u017ee i pokre\u0107u SPF algoritam (<em>Shortest Path First<\/em>) za izra\u010dun novih najboljih putanja koje \u0107e se upisati u usmjerni\u010dku tablicu<\/strong>. Svi usmjernici u istom podru\u010dju (<em>area<\/em>) imaju istu bazu topologije mre\u017ee koja se zove LSDB (<em>Link State Database<\/em>) ili tablica topologije (<em>topology table<\/em>).<\/li>\n<li><strong>Brza konvergencija &#8211; <\/strong>OSPF LSA pakete proslje\u0111uje <strong>samo u slu\u010daju promjene u mre\u017ei<\/strong>. <strong>Proslje\u0111uje samo promjene<\/strong>, a ne sve informacije, Kada neki usmjernik ustanovi da je do\u0161lo do promjene, o tome odmah obavje\u0161tava ostale usmjernike u mre\u017ei.<\/li>\n<li><strong>Hijerarhijsko usmjeravanje<\/strong> &#8211; primjenjuje koncept <strong>podru\u010dja<\/strong> (<em>areas<\/em>) koja su <strong>hijerarhijski organizirana<\/strong>. OSPF brzo konvergira, me\u0111utim, nije sve tako idealno. Informacije o promjeni brzo se proslje\u0111uju, ali se <strong>promjene moraju a\u017eurirati u bazi topologije i za svaku promjenu iznova pokrenuti SPF algoritam koji izra\u010dunava najbolje putanje za usmjerni\u010dku tablicu na temelju nove topologije<\/strong>. SPF algoritam<strong> tro\u0161i resurse usmjernika (procesorsko vrijeme i memoriju)<\/strong> \u0161to je jedna od zamjerki OSPF-u. \u0160to vi\u0161e vremena treba za prera\u010dunavanje novih putanja, manje ostane za proslje\u0111ivanje paketa. <strong>U velikim mre\u017eama s mnogo usmjernika i \u010destim promjenama na vezama to mo\u017ee biti problem<\/strong>. Problem se poku\u0161ava rije\u0161iti tako da se utjecaj promjena stanja na vezama ograni\u010di na podru\u010dja, a onda se podru\u010dja me\u0111usobno pove\u017eu hijerarhijski. Samo unutar istog podru\u010dja razmjenjuju se paketi s promjenama i a\u017eurira baza topologije te pokre\u0107e SPF algoritam. Izme\u0111u podru\u010dja se razmjenjuju samo sa\u017eete putanje (<em>summary route<\/em>). Samo usmjernici unutar istog podru\u010dja imaju iste baze topologije. Tako se smanjuje promet informacija o vezama i izra\u010dun novih putanja.<\/li>\n<li><strong>Skalabilnost<\/strong> &#8211; zna\u010dajka koja proizlazi iz prije navedenog. To su brza konvergencija i hijerarhijsko usmjeravanje koje lokalizira i smanjuje promet koji uzrokuju razmjene informacija o stanjima veza. Posljedica toga je manje optere\u0107enje resursa usmjernika jer smanjuje broj izra\u010duna novih putanja SPF algoritmom.<\/li>\n<li><strong>Podr\u017eava VLSM i CIDR<\/strong> &#8211; pri razmjeni informacija <strong>\u0161alje i mre\u017enu masku<\/strong>.<\/li>\n<li><strong>Vi\u0161eodredi\u0161ne adrese<\/strong> &#8211; u razmjeni informacija OSPF paketi upotrebljavaju dvije vi\u0161eodredi\u0161ne adrese: 224.0.0.5 i 224.0.0.6.<\/li>\n<li><strong>Mjera kvalitete puta<\/strong> (<em>cost<\/em>) &#8211; u jednad\u017ebi kojom se izra\u010dunava kvaliteta neke putanje jedini parametar jest brzina prijenosa po vezama (<em>bandwidth<\/em>).<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>8.3. OSPF paketi<\/strong><\/p>\n<p>Podatkovni dio OSPF poruke, odnosno<strong> OSPF paket enkapsuliran je u IP paket<\/strong>. Polje u IP paketu koje definira enkapsulirani protokol postavljeno je u <strong>89<\/strong> i ozna\u010dava OSPF. Odredi\u0161na IP adresa u IP paketu je 224.0.0.5 ili 224.0.0.6. U primjeru koji pokazuje zaglavlje OSPF paketa (<em>OSPF Packet Header<\/em>), IP paket je enkapsuliran u Ethernet okvir u kojemu su tako\u0111er vi\u0161eodredi\u0161ne (<em>Multicast<\/em>) MAC adrese.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"http:\/\/teachweb.milin.cc\/images\/datacommunicatie\/routing_switching\/8.1.2.3_ospf_hello_packet_content.png\" alt=\"Slikovni rezultat za ospf packet header\" width=\"602\" height=\"473\"><\/p>\n<p>Mo\u017ee se primijetiti da OSPF paketi za razmjenu informacija nisu enkapsulirani u TCP ili UDP segment, nego su poseban tip IP paketa unutar IP zaglavlja s numeri\u010dkom oznakom 89.<\/p>\n<p>Zaglavlje OSPF paketa sastoji se od sljede\u0107ih polja:<\/p>\n<ul>\n<li>Verzija &#8211; verzija OSPF-a;<\/li>\n<li>Tip &#8211; tip paketa, OSPF podr\u017eava nekoliko tipova paketa za prijenos informacija;<\/li>\n<li>Du\u017eina paketa &#8211; du\u017eina paketa u bajtovima;<\/li>\n<li>ID usmjernika &#8211; ID usmjernika u OSPF mre\u017ei (32 bita);<\/li>\n<li>ID podru\u010dja &#8211; ID podru\u010dja u kojem se usmjernik nalazi (32 bita);<\/li>\n<li>Provjera- provjera ispravnosti prijenosa podataka;<\/li>\n<li>Autentikacija &#8211; OSPFv2 podr\u017eava obi\u010dnu tekstualnu autentikaciju i MD5 enkripciju.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>8.4. OSPF tablice<\/strong><\/p>\n<p>Sve OSPF operacije temelje se na podacima iz sljede\u0107ih triju tablica:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>tablica susjeda<\/strong> (<em>neighbor table<\/em>) &#8211; kreira se prva i u njoj svaki usmjernik ima zapisane svoje susjede, odnosno usmjernike s kojima je uspostavio susjedstvo. Usmjernik razmjenjuje informacije samo s onima zapisanima u toj tablici;<\/li>\n<li><strong>tablica topologije mre\u017ee<\/strong> (<em>link state database<\/em> ili <em>topology table<\/em>) &#8211; tablica u kojoj je zapisana topologija mre\u017ee;<\/li>\n<li><strong>usmjerni\u010dka tablica<\/strong> (<em>routing table<\/em>) &#8211; SPF algoritam \u010dita tablicu topologije mre\u017ee i izra\u010dunava najbolje putove te ih upisuje u usmjeni\u010dku tablicu.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>8.5. Razmjena paketa<\/strong><\/p>\n<p><strong>Razmjenom OSPF paketa a\u017euriraju se navedene tablice<\/strong>. OSPF usmjernici na po\u010detku svog rada prvo poku\u0161avaju otkriti koji su im usmjernici susjedi na drugom kraju veze. Usmjernik poku\u0161ava uspostaviti vezu s usmjernikom na drugom kraju veze s halo paketima.<\/p>\n<p>Halo paketi (224.0.0.5) \u0161alju se u odre\u0111enim intervalima na sva su\u010delja na kojima je OSPF omogu\u0107en. Ako usmjernik dobije odgovor, odnosno povratni halo paket od susjeda, zna\u010di da je i na drugoj strani veze OSPF usmjernik. Nakon \u0161to dva usmjernika razmijene halo pakete, zapi\u0161u se me\u0111usobno u svoje tablice susjeda.<\/p>\n<p>Kada se saznaju susjedi, mogu se kreirati stanja veza (link state) na usmjemiku i po\u010deti razmjena informacija o stanjima veza. Kada razmjena informacija o stanjima zavr\u0161i i kada je kreirana topologija mre\u017ee na usmjerniku, svaki usmjernik nezavisno mo\u017ee pokrenuti SPF algoritam i izra\u010dunati najkra\u0107e putove do svih odredi\u0161ta. Nadalje se informacije o stanjima veza razmjenjuju samo ako dode do promjena u topologiji mre\u017ee.<\/p>\n<p><strong>8.6. Mjera kvalitete puta<\/strong><\/p>\n<p><strong>Svaki usmjerni\u010dki protokol ima svoj kriterij o kvaliteti puta<\/strong>. <strong>Po tom se kriteriju odre\u0111enim algoritmom odre\u0111uju najbolji putovi<\/strong>. Mjera kvalitete veze (<em>link<\/em>) kod OSPF-a zove se <strong>cost<\/strong>. U slobodnom bi prijevodu to zna\u010dilo <strong>tro\u0161ak puta<\/strong>.<\/p>\n<p>Osnovni parametar za izra\u010dun je brzina prijenosa na vezi (<em>bandwidth<\/em>), odnosno izlaznom su\u010delju. <strong>Izra\u010dunava se jednad\u017ebom 100 000 000\/bandwidth (bit\/s)<\/strong>. <strong>Ukupna kvaliteta puta je zbroj svih dobivenih kvaliteta veza<\/strong>, odnosno vrijednosti (<em>costs<\/em>) na izlaznim su\u010deljima od usmjernika do odredi\u0161ne mre\u017ee.<\/p>\n<p>Primjer: Izra\u010dunavanje mjere kvalitete puta u OSPF mre\u017ei<\/p>\n<p>Uz pomo\u0107 slike treba izra\u010dunati ukupnu mjeru kvalitete putanje od usmjernika R1 do mre\u017ee 10.10.10.0\/24.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/arifroute.files.wordpress.com\/2013\/11\/topology12.png\" alt=\"Slikovni rezultat za ospf cost calculation\" width=\"602\" height=\"312\"><br \/>\nSlika Primjer izra\u010duna kvalitete putanje<\/p>\n<p>Do mre\u017ee <a href=\"http:\/\/172.16.2.0\/24\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">10.10.10.0\/24<\/a> mo\u017ee se do\u0107i izravno preko R2 te preko R3 pa R2. Izra\u010dunajmo koja je putanja bolja. Cost = 100 000 000 \/ bandwidth (bps).<\/p>\n<p>Putanja R1- R2<br \/>\nSerijska veza brzine 64 Kbs \u2192 (100 000 000 \/ 64 000) = 1562<br \/>\nFastEthernet veza 100 Mbs \u2192 (100 000 000\/ 100 000 000) = 1<br \/>\nPutanja R12 = 1562 + 1 = 1563<\/p>\n<p>Putanja R1-R3-R2<br \/>\nSerijska veza brzine 256 Kbs (100 000 000 \/256 000) = 391<br \/>\nSerijska veza brzine 128 Kbs (100 000 000\/128 000) = 781<br \/>\nFastEthernet veza 100 Mbs (100 000 000\/100 000 000) = 1<br \/>\nPutanja R123 = 391 + 781 + 1 = 1173<\/p>\n<p>Zaklju\u010dak<br \/>\nDruga je putanja bolja jer ima manji broj za mjeru kvalitete puta (cost).<\/p>\n<p><strong>8.7. ID oznaka usmjernika<\/strong><\/p>\n<p>ID usmjernika upotrebljava se za jednozna\u010dno definiranje usmjernika, odnosno \u010dvora u mre\u017ei, ID se mo\u017ee postaviti administrativno ili kreirati dinami\u010dki pomo\u0107u IP adresa.<\/p>\n<p>Bira se tako da se uzima najve\u0107a loopback IP adresa su\u010delja, a ako nije postavljena niti jedna loopback adresa, uzima se najve\u0107a IP adresa nekog od aktivnih mre\u017enih su\u010delja. Loopback adresa je IP adresa logi\u010dkog su\u010delja koja nije pridru\u017eena niti jednom fizi\u010dkom su\u010delju usmjernika. Loopback adresa upotrebljava se za odre\u0111ivanje ID oznake usmjernika jer je to logi\u010dko su\u010delje koje je uvijek aktivno.<\/p>\n<p>Slika prikazuje usmjernike i ID svakog od njih na temelju IP adresa na su\u010deljima.<\/p>\n<p>10.4.0.1 &#8230;&#8230;&#8230; 10.5.0.1 &#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;. 10.5.0.2 &#8230;&#8230;&#8230;&#8230; 10.6.0.1 &#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;10.6.0.2<\/p>\n<p>&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;R1&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;..R2&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;..R3.<\/p>\n<p>ID usmjernika<br \/>\nR1 = 10.5.0.1<br \/>\nR2 = 10.6.0.1<br \/>\nR3 = 10.6.0.2<br \/>\nSlika Izbor ID-a na usmjernicima R1, R2 i R3<\/p>\n<p>Kada bi na nekom od usmjernika na slici bila konfigurirana loopback adresa, ona bi bila izabrana za ID tog usmjernika. Ako postoji vi\u0161e loopback adresa bira se najve\u0107a.<\/p>\n<p><strong>8.8. OSPF u vi\u0161epristupnoj mre\u017ei<\/strong><\/p>\n<p>Na slici je jedna OSPF vi\u0161epristupna mre\u017ea (multiaccess). Svi usmjernici spojeni su na isti mre\u017eni broadcast segment. Svaki je usmjernik obvezan odr\u017eavati susjedstvo sa svim ostalim usmjernicima na segmentu. Broj susjedstva u ovakvoj topologiji je n*(n-1)\/2.<\/p>\n<p>U mre\u017ei s pet usmjernika treba odr\u017eavati deset susjedstva. Broj veza raste s kvadratom broja usmjernika. Pove\u0107anje broja usmjernika na segmentu zahtjeva dodatno tro\u0161enje \u0161irine pojasa (bandwidth) i procesnog vremena.<\/p>\n<p><img class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/lh3.googleusercontent.com\/proxy\/92Qd2w6nCIND6bUzJUFq2EdL-HM2m16NknoPlEWhdrgElEHphpgKp1xd0yrxImz0DHBigjJP4VHsPdmmYjCDzkKRC0y8pjYLe1oG64Br-w-LvTROd6dMi_mJhuh8SGKTeDr_Y7cG1VHRPr2Tr2t4loPNIJTPYPBSiPOzLVI-Mg\" alt=\"Slikovni rezultat za ospf multi access network\"><\/p>\n<p>Problem se rje\u0161ava tako da se na segmentu odabere jedan usmjernik koji odr\u017eava susjedstva i razmjenjuje informacije s ostalim usmjernicima. Takav se usmjernik naziva DR usmjernikom (Designated Router). Zbog redundancije bira se i BDR usmjemik (Backup Designated Router).<\/p>\n<p>LSA paketi \u0161alju se samo DR usmjerniku (BDR usmjemik samo slu\u0161a), a DR usmjernik to<br \/>\nproslje\u0111uje ostalim usmjernicima u mre\u017ei. Sav razgovor izmedu usmjernika ide preko DR-a. Tako se smanjuje promet u mre\u017ei koji generiraju OSPF paketi. Svi razgovaraju preko DR-a.<\/p>\n<p>Usmjernici \u0161alju OSPF pakete prema DR usmjerniku s adresom 224.0.0.6 a DR ih vra\u0107a prema ostalim usmjemicima s adresom 224.0.0.5. BDR pasivno prati razmjenu paketa i odr\u017eava susjedstvo s ostalim usmjernicima. Ako DR prestane slati halo pakete, BDR se imenuje DR usmjernikom i preuzima njegovu ulogu. Novi BDR odabire se izme\u0111u preostalih usmjernika.<\/p>\n<p>Treba naglasiti da je ova koncepcija korisna samo na vi\u0161epristupnim (broadcast) mre\u017eama. Na serijskim vezama (point to point) to nema smisla jer postoj samo jedno<br \/>\nsusjedstvo.<\/p>\n<p>Kako odabrati koji \u0107e usmjernik biti DR ili BDR? Kriteriji su sljede\u0107i:<\/p>\n<p>\u2022 DR usmjernik je usmjernik sa najve\u0107im prioritetom<br \/>\n\u2022 BDR usmjernik je usmjernik sa sljede\u0107im najve\u0107im prioritetom<br \/>\n\u2022 ako su prioriteti isti, za DR se izabere usmjernik koji ima najve\u0107i ID.<\/p>\n<p>Prioritet je broj od 0 do 255. Predefinirani prioritet na su\u010delju je 1. Ve\u0107i broj zna\u010di i ve\u0107i prioritet. Ako \u017eelimo da usmjernik ne u\u0111e u kombinaciju za izbor DR-a ili BDR-a, prioritet treba postaviti na 0. Ako \u017eelimo forsirati izbor nekog usmjernika za DR, prioritet treba postaviti na 255. Ako su prioriteti isti, pobje\u0111uje usmjernik sa najve\u0107im ID-om.<\/p>\n<p>Podsjetimo se da ID usmjernika odre\u0111uje najve\u0107a loopback IP adresa, a ako nema loopback adrese, najve\u0107a aktivna IP adresa na usmjerniku.<\/p>\n<p>Bitno je napomenuti da ako se u segment doda novi usmjemik koji ima ve\u0107i prioritet ili ID, ne dolazi do novog izbora. Sve ostane kako je i bilo. Sve se bira iznova samo ako se ponovno pokre\u0107e OSPF mre\u017ea. Budu\u0107i da se stanje, nakon \u0161to se izabere DR i BDR vi\u0161e ne mo\u017ee promijeniti, osim u slu\u010daju da jedan od njh postane neaktivan, mo\u017eemo zaklju\u010diti da na izbor DR i BDR usmjernika mo\u017ee utjecati i redoslijed pokretanja OSPF procesa na njima. Ako \u017eelimo utjecati na izbor DR i BDR usmjernika bez obzira na prioritet i ID usmjernika, prvo pokrenemo usmjernik za koji \u017eelimo da bude DR (bit \u0107e izabran za DR jer je jedini OSPF usmjernik u mre\u017ei), zatim pokrenemo usmjernik za koji \u017eelimo da<br \/>\nbude BDR (bit \u0107e izabran za BDR jer DR ve\u0107 postoji) i na kraju pokrenemo sve ostale usmjernike.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/files\/2019\/12\/20200322_211702.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-large wp-image-1332\" src=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/files\/2019\/12\/20200322_211702-692x1024.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"947\"><\/a>Primjer 4: Izbor DR i BDR usmjernika u OSPF mre\u017ei<\/p>\n<p><img class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/encrypted-tbn0.gstatic.com\/images?q=tbn%3AANd9GcTKPxO7PZt6Se83yDOIDxYhEQdwQ6rO7JrZiUprTXvKE4RONlqG\" alt=\"Slikovni rezultat za ospf multi access network\">.<\/p>\n<p>Neka usmjernik R4 ima P=0, R3 i R5 P=1, R1 P=2, a R2 P=3.<\/p>\n<p>Pretpostavimo da usmjernik R3 pokrenemo prvi. R3 po\u010dinje slati halo pakete i budu\u0107i da ne dobije odgovor, jer je jedini aktivan na segmentu, progla\u0161ava se DR usmjernikom. Nakon toga se pokre\u0107e R4. R4 ima prioritet nula i ne mo\u017ee biti izabran za BDR. Usmjernik R1 pokre\u0107e se tre\u0107i i bit \u0107e izabran za BDR. R2 i R5 se pokre\u0107u posljednji. R2 ima najve\u0107i prioritet, ali ne\u0107e biti izabran niti kao DR, niti kao BDR jer je izbor ve\u0107 zavr\u0161en.<\/p>\n<p>Jednom kad su usmjernici izabrani za DR ili BDR, to i ostaju sve dok se OSPF proces na njima ne prekine. Ako R3 ponovno pokrenemo, R1, kao zamjenski BDR usmjernik, postaje DR. BDR se bira izme\u0111u preostalih usmjernika. BDR postaje R2 jer ima najve\u0107i prioritet. Ako R1 isklju\u010dimo, R2 postaje DR, a R3 ili R5 postaju BDR. Koji \u0107e postati BDR, ovisit \u0107e o njihovu ID-u, odnosno o njihovim IP adresama.<\/p>\n<p><strong>8.9. OSPF kroz vi\u0161e podru\u010dja<\/strong><\/p>\n<p>U situaciji u kojoj OSPF mre\u017ea s jednim podru\u010djem raste i sve je vi\u0161e usmjernika u njoj, s pove\u0107anjem broja usmjernika pove\u0107avat \u0107e se i problemi u mre\u017ei. \u0160to je mre\u017ea ve\u0107a, ve\u0107a je i vjerojatnost promjena. Posljedica promjena su ponovni izra\u010duni za najbolje putove pomo\u0107u SPF algoritma. Izra\u010duni u velikom podru\u010dju traju du\u017ee i zahtjevaju vi\u0161e procesorskog vremena. Sve to mo\u017ee dovesti do ne\u017eeljenih posljedica u radu mre\u017ee kao \u0161to su produ\u017eavanje vremena konvergencije, izgubljenih paketa i usporavanja cijelog sustava.<\/p>\n<p>Rje\u0161enje je <strong>podijeliti OSPF domenu u vi\u0161e podru\u010dja<\/strong>. <strong>Svako je podru\u010dje logi\u010dka grupa usmjernika koji imaju zapisanu topologiju mre\u017ee samo unutar podru\u010dj<\/strong>a. Unutar svakog podru\u010dja pokre\u0107e se SPF algoritam neovisno. Izme\u0111u podru\u010dja razmjenjuju se samo sa\u017eete putanje (<em>summary route<\/em>).<\/p>\n<p><img class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/multiareaospf-150920142822-lva1-app6892\/95\/ccnas-multi-area-ospf-16-638.jpg?cb=1442759421\" alt=\"Slikovni rezultat za multiarea ospf\"><\/p>\n<p>Slika prikazuje osnovnu strukturu sa vi\u0161e OSPF podru\u010dja. Podru\u010dja su hijerarhijski organizirana na dvije razine. Podru\u010dje 0 je glavno podru\u010dje (<em>backbone area, transit area<\/em>). To je sredi\u0161nje podru\u010dje na prvoj razini. Sva ostala podru\u010dja priklju\u010dena su na podru\u010dje 0 i nalaze se na drugoj razini.<\/p>\n<p>Ovakva struktura omogu\u0107uje proslje\u0111ivanje sa\u017eetih putanja izme\u0111u podru\u010dja. Na ovaj se na\u010din smanjuje broj pokretanja SPF algoritma i izra\u010duna novih putova \u0161to ubrzava konvergenciju. Jednako se tako smanjuju usmjerni\u010dke tablice jer se izme\u0111u podru\u010dja proslje\u0111uju sa\u017eete putanje ili se svi paketi koji nisu za odre\u0111eno podru\u010dje stati\u010dkim putanjama usmjeravaju izvan podru\u010dja.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>6. Usmjerni\u010dki protokoli (routing protocols) 6.1. Uvod Postoji nekoliko razli\u010ditih usmjerni\u010dkih protokola. Svaki od njih ima razli\u010dite parametre koje razmjenjuje sa susjedima i na\u010din na koji ih razmjenjuje te algoritam pomo\u0107u kojeg odre\u0111uje najbolji put do odre\u0111ene mre\u017ee. Ako neki od putova vi\u0161e nije dostupan, usmjerni\u010dki protokol dinami\u010dki tra\u017ei slijede\u0107i najbolji put i upisuje ga &hellip; <a href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">Usmjerni\u010dki protokoli<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1263,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v17.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Usmjerni\u010dki protokoli - learning creative&amp;openminded\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"6. Usmjerni\u010dki protokoli (routing protocols) 6.1. Uvod Postoji nekoliko razli\u010ditih usmjerni\u010dkih protokola. Svaki od njih ima razli\u010dite parametre koje razmjenjuje sa susjedima i na\u010din na koji ih razmjenjuje te algoritam pomo\u0107u kojeg odre\u0111uje najbolji put do odre\u0111ene mre\u017ee. Ako neki od putova vi\u0161e nije dostupan, usmjerni\u010dki protokol dinami\u010dki tra\u017ei slijede\u0107i najbolji put i upisuje ga &hellip; Nastavi \u010ditati Usmjerni\u010dki protokoli &rarr;\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"learning creative&amp;openminded\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-01-28T09:13:11+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/1.bp.blogspot.com\/-ZboxADwl5zM\/T19dOi1IZqI\/AAAAAAAAAiE\/K2zzJEvEphk\/s1600\/IGP+and+EGP.png\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"25 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website\",\"url\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/\",\"name\":\"learning creative&amp;openminded\",\"description\":\"\\u201cFirst learn computer science and all the theory. Next develop a programming style. Then forget all that and just hack.\\u201d - George Carrette\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.bp.blogspot.com\/-ZboxADwl5zM\/T19dOi1IZqI\/AAAAAAAAAiE\/K2zzJEvEphk\/s1600\/IGP+and+EGP.png\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.bp.blogspot.com\/-ZboxADwl5zM\/T19dOi1IZqI\/AAAAAAAAAiE\/K2zzJEvEphk\/s1600\/IGP+and+EGP.png\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067#webpage\",\"url\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067\",\"name\":\"Usmjerni\\u010dki protokoli - learning creative&amp;openminded\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2019-12-28T19:55:30+00:00\",\"dateModified\":\"2025-01-28T09:13:11+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Usmjerni\\u010dki protokoli\"}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Usmjerni\u010dki protokoli - learning creative&amp;openminded","og_description":"6. Usmjerni\u010dki protokoli (routing protocols) 6.1. Uvod Postoji nekoliko razli\u010ditih usmjerni\u010dkih protokola. Svaki od njih ima razli\u010dite parametre koje razmjenjuje sa susjedima i na\u010din na koji ih razmjenjuje te algoritam pomo\u0107u kojeg odre\u0111uje najbolji put do odre\u0111ene mre\u017ee. Ako neki od putova vi\u0161e nije dostupan, usmjerni\u010dki protokol dinami\u010dki tra\u017ei slijede\u0107i najbolji put i upisuje ga &hellip; Nastavi \u010ditati Usmjerni\u010dki protokoli &rarr;","og_url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067","og_site_name":"learning creative&amp;openminded","article_modified_time":"2025-01-28T09:13:11+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/1.bp.blogspot.com\/-ZboxADwl5zM\/T19dOi1IZqI\/AAAAAAAAAiE\/K2zzJEvEphk\/s1600\/IGP+and+EGP.png"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"25 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website","url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/","name":"learning creative&amp;openminded","description":"\u201cFirst learn computer science and all the theory. Next develop a programming style. Then forget all that and just hack.\u201d - George Carrette","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.bp.blogspot.com\/-ZboxADwl5zM\/T19dOi1IZqI\/AAAAAAAAAiE\/K2zzJEvEphk\/s1600\/IGP+and+EGP.png","contentUrl":"http:\/\/1.bp.blogspot.com\/-ZboxADwl5zM\/T19dOi1IZqI\/AAAAAAAAAiE\/K2zzJEvEphk\/s1600\/IGP+and+EGP.png"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067#webpage","url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067","name":"Usmjerni\u010dki protokoli - learning creative&amp;openminded","isPartOf":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067#primaryimage"},"datePublished":"2019-12-28T19:55:30+00:00","dateModified":"2025-01-28T09:13:11+00:00","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1067#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Usmjerni\u010dki protokoli"}]}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1067"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1263"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1067"}],"version-history":[{"count":57,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3906,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1067\/revisions\/3906"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}