{"id":1264,"date":"2020-03-15T19:58:32","date_gmt":"2020-03-15T19:58:32","guid":{"rendered":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1264"},"modified":"2021-02-07T16:46:17","modified_gmt":"2021-02-07T16:46:17","slug":"wlan","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1264","title":{"rendered":"WLAN – IEEE 802.11"},"content":{"rendered":"

WLAN – be\u017ei\u010dne mre\u017ee (IEEE 802.11)<\/p>\n

\"Bildergebnis<\/p>\n

8.1. Be\u017ei\u010dni LAN<\/strong><\/p>\n

Be\u017ei\u010dne mre\u017ee koriste prostor kao medij za prijenos podataka<\/strong>. Komunikacija izme\u0111u ure\u0111aja odvija se radiovalovima<\/strong>. IEEE je standardizirala \u017ei\u010dane lokalne mre\u017ee (Ethernet 802.3) i be\u017ei\u010dne lokalne mre\u017ee (IEEE 802.11<\/strong>, neformalni naziv standarda je WiFi<\/strong>). U oba slu\u010daja standard je definiran na prva dva sloja OSI modela<\/strong>.<\/p>\n

Standardom su predvi\u0111ena dva na\u010dina rada:
\n– pomo\u0107u pristupne to\u010dke – <\/strong>sva komunikacija se odvija preko pristupne to\u010dke (access point<\/em>)
\n – bez pristupne to\u010dke – <\/strong>ure\u0111aji uspostavljaju izravnu me\u0111usobnu vezu.<\/p>\n

U vrijeme standardizacije be\u017ei\u010dnih mre\u017ea Ethernet je ve\u0107 bio standard za \u017ei\u010dane lokalne mre\u017ee. Poku\u0161alo se novi standard za be\u017ei\u010dne mre\u017ee u\u010diniti \u0161to sli\u010dnijim s obzirom na specifi\u010dnosti (zakonitosti \u0161irenja radiosignala, frekvencije i modulacija signala, premje\u0161tanje ure\u0111aja iz dometa pristupne to\u010dke u domet neke druge pristupne to\u010dke, privatnost podataka i dr.).<\/p>\n

Standard 802.11 objavljen je 1997. U slijede\u0107im su godinama objavljivani novi standardi koji se me\u0111usobno razlikuju po frekvencijskom opsegu, tehnici modulacije i brzini prijenosa: 802.11a, 802.11b, 802.11g, 802.11n i 802.11ac.<\/strong><\/p>\n

\"Bildergebnis<\/p>\n

8.1.1. Komponente be\u017ei\u010dne mre\u017ee<\/strong><\/p>\n

Komponente be\u017ei\u010dne mre\u017ee \u010dine mre\u017eni ure\u0111aji za be\u017ei\u010dni prijenos i skup protokola<\/strong> na prva dva sloja modela OSI.<\/p>\n

Be\u017ei\u010dni mre\u017eni ure\u0111aji su: mre\u017eni prilagodnik, pristupna to\u010dka, be\u017ei\u010dni usmjernici<\/strong>.<\/p>\n

Be\u017ei\u010dni mre\u017eni prilagodnik (wireless NIC) –  u be\u017ei\u010dnoj mre\u017ei svaki krajnji ure\u0111aj upotrebljava be\u017ei\u010dni mre\u017eni prilagodnik da bi se spojio izravno s drugim krajnjim ure\u0111ajima ili se povezuje pomo\u0107u be\u017ei\u010dnih mre\u017enih ure\u0111aja kao \u0161to su pristupna to\u010dka i be\u017ei\u010dni usmjernik.<\/p>\n

Be\u017ei\u010dni mre\u017eni prilagodnik za komunikaciju sa be\u017ei\u010dnim usmjernikom ili pristupnom to\u010dkom primjenjuje RF signale. Iako se krajnji ure\u0111aji mogu pomo\u0107u be\u017ei\u010dnog mre\u017enog prilagodnika povezivati izravno, naj\u010de\u0161\u0107e se povezuju pomo\u0107u pristupne to\u010dke.\"Bildergebnis<\/p>\n

 <\/p>\n

Be\u017ei\u010dne pristupne to\u010dke (access point) – me\u0111usobno povezuju be\u017ei\u010dne krajnje ure\u0111aje. Krajnji ure\u0111aji ne komuniciraju me\u0111usobno izravno ve\u0107 pomo\u0107u pristupne to\u010dke. Proces u kojem se krajnji ure\u0111aji povezuju na WiFi mre\u017eu zove se pridru\u017eivanje. Funkcija pristupne to\u010dke sli\u010dna je funkciji koncentratora (hub) u Ethernet mre\u017ei tipa 802.3.<\/p>\n

Kao i kod Ethernet standarda, ure\u0111aji koji \u017eele pristup mediju moraju se natjecati<\/strong> za njega (protokol CSMA\/CD).<\/p>\n

<\/p>\n

Osnovni zadatak pristupne to\u010dke jest povezivanje vi\u0161e klijenata, ali se mo\u017ee postaviti u na\u010din rada u kojem se pona\u0161a kao mre\u017eni prilagodnik i dopu\u0161ta povezivanje samo s jednim klijentom (klijentski na\u010din rada) ili u na\u010din rada u kojem se koristi za povezivanje sa drugom pristupnom to\u010dkom, odnosno drugim mre\u017enim segmentom kako bi razmjenjivali promet izme\u0111u segmenata. Taj se na\u010din rada zove mosni na\u010din rada (bridge).<\/p>\n

Be\u017ei\u010dni usmjernik (wireless router<\/em>) – ure\u0111aj koji je istodobno i pristupna to\u010dka, Ethernet preklopnik i usmjernik sa Ethernet i WAN su\u010deljima.<\/p>\n

\"Bildergebnis<\/p>\n

Ure\u0111aj obi\u010dno ima LAN su\u010delja i WAN su\u010delje<\/strong>.<\/p>\n

8.1.2 Standardi be\u017ei\u010dnih LAN mre\u017ea<\/strong><\/p>\n

Specifikacija IEEE 802.11 definirana je na fizi\u010dkom sloju i MAC podsloju sloja podatkovne veze u modelu OSI.<\/p>\n

\"Bildergebnis<\/p>\n

\"Bildergebnis<\/p>\n

Na MAC podsloju sloja podatkovne veze kreira se okvir za enkapsulaciju<\/strong> podataka s vi\u0161eg sloja i defnira se tehnika pristupa mediju<\/strong>.<\/p>\n

Na fizi\u010dkom sloju definirane su tehnike moduliranja signala<\/strong> koje mogu biti:<\/p>\n

DSSS<\/strong> (Direct Sequence Spread Spectrum<\/em>) – pripada modulacijskoj tehnici Spread Spectrum. Signal se \u0161iri na ve\u0107e frekvencijsko podru\u010dje tako da se mno\u017ei sa pseudoslu\u010dajnim signalom ve\u0107e frekvencije (pseudoslu\u010dajni binarni niz). U standardu IEEE 802.11 pseudoslu\u010dajni binarni niz naziva se chip<\/em> ili chipping code<\/em>. Svaki bit podatka pretvara se u niz bitova (chipping code<\/em>) koji se \u0161alju paralelno unutar cijelog frekvencijskog pojasa. \u0160irina frekvencijskog pojasa novog signala je 22MHz (bila je 6Mhz). Pro\u0161irenje frekvencijskog pojasa signala prikazano je na slici:<\/p>\n

\"Bildergebnis<\/p>\n

Nakon pro\u0161irivanja spektra signala signal se modulira nekom od standardnih modulacijskih tehnika. Na prijemnoj se strani signal demodulira i mno\u017ei s lokalno generiranim pseudoslu\u010dajnim signalom koji je u korelaciji s originalnim pseudoslu\u010dajnim signalom. Na taj se na\u010din na odredi\u0161noj strani dobiva originalni signal.<\/p>\n

Podaci se \u0161alju unutar frekvencijskog pojasa od 2.4Ghz do 2.4835Ghz. Taj se frekvencijski pojas dijeli na 13 kanala. Kako je frekvencijski pojas \u0161irok 83.5Mhz, a svaki kanal 22MHz, kanali se preklapaju. Zbog toga DSSS koristi svaki peti kanal da ne bi do\u0161lo do preklapanja signala. Mogu\u0107a su tri kanala koja se ne preklapaju. To su kanali 1, 6 i 11 ili kanali 2, 7 i 12. Slika prikazuje raspored kanala unutar frekvencijskog pojasa:<\/p>\n

\"Bildergebnis<\/p>\n

Na slici su tri kanala koji se ne preklapaju (1, 6, 11). Unutar 13 kanala mogu\u0107e je spajanje triju korisnika (ili krajnjih ure\u0111aja). DSSS koriste standardi IEEE 802.11b i IEEE 802.11g. Upotrebom ove tehnike mogu\u0107e je ostvariti brzine do 11MB\/s.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

WLAN – be\u017ei\u010dne mre\u017ee (IEEE 802.11) 8.1. Be\u017ei\u010dni LAN Be\u017ei\u010dne mre\u017ee koriste prostor kao medij za prijenos podataka. Komunikacija izme\u0111u ure\u0111aja odvija se radiovalovima. IEEE je standardizirala \u017ei\u010dane lokalne mre\u017ee (Ethernet 802.3) i be\u017ei\u010dne lokalne mre\u017ee (IEEE 802.11, neformalni naziv standarda je WiFi). U oba slu\u010daja standard je definiran na prva dva sloja OSI modela. … Nastavi \u010ditati WLAN – IEEE 802.11<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1263,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n