{"id":1298,"date":"2020-03-17T22:55:09","date_gmt":"2020-03-17T22:55:09","guid":{"rendered":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298"},"modified":"2025-02-14T13:21:53","modified_gmt":"2025-02-14T13:21:53","slug":"wan-mere","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298","title":{"rendered":"WAN mreze"},"content":{"rendered":"<h2><strong>7. WAN mre\u017ee<\/strong><\/h2>\n<h3>7.1. Uvod u WAN<\/h3>\n<h4>7.1.1. Definicija WAN (Wide Area Network) mre\u017ee<\/h4>\n<p><strong>WAN mre\u017ea<\/strong> povezuje krajnje ure\u0111aje na ve\u0107im geografskim udaljenostima. Kako bi se pristupilo udaljenim lokacijama, potrebno je koristiti se uslugama tvrtki koje imaju potrebnu <strong>infrastrukturu za njihovo povezivanje<\/strong> (telekom operateri, davatelji internetskih usluga, satelitski sustavi, kabelske mre\u017ee i dr.).<\/p>\n<p>Kod LAN mre\u017ea Ethernet je vode\u0107a tehnologija. WAN mre\u017ee koriste se <strong>nizom razli\u010ditih tehnologija<\/strong>, jer niti jedna nije uvjerljivo vode\u0107a te WAN mre\u017ee zahtjevaju daleko ve\u0107e investicije u infrastrukturu i nije ih ni jednostavno niti isplativo \u010desto mijenjati. Nove se tehnologije integriraju u ve\u0107 postoje\u0107e tamo gdje je to mogu\u0107e te se postupno stare tehnologije izbacuju iz upotrebe.<\/p>\n<p>\u010cesto je WAN mre\u017ea skup razli\u010ditih tehnologija koje \u010dine jedan sustav. WAN tehnologija primarno je definirana na prva dva sloja modela OSI.<\/p>\n<h4>7.1.2. Fizi\u010dko povezivanja ure\u0111aja u WAN mre\u017ei<\/h4>\n<p>Za povezivanje geografski udaljenih lokacija potrebno je koristiti se uslugama davatelja WAN usluga koji imaju potrebnu mre\u017enu infrastrukturu.<\/p>\n<p>Bez obzira na vi\u0161e tehnologija koje se koriste u WAN mre\u017eama, postoji zajedni\u010dka terminologija koja se upotrebljava pri povezivanju korisnika na WAN infrastrukturu (DTE, DCE, to\u010dka razgrani\u010denja, pretplatnik, lokalna petlja, preklopnik pristupni \u010dvor davatelja usluga, CPE&#8230;).<\/p>\n<ul>\n<li><strong>CPE (Customer Premises Equipment)<\/strong> &#8211; ure\u0111aji koji se fizi\u010dki nalaze <strong>kod krajnjeg korisnika<\/strong>, a mogu biti u vlasni\u0161tvu korisnika ili ih iznajmljuje davatelj usluge.<\/li>\n<li><strong>DCE (Data Communications Equipment)<\/strong> &#8211; ure\u0111aj koji prilago\u0111ava signale DTE ure\u0111aja u oblik pogodan za slanje do pristupnog \u010dvora davatelja usluge.<\/li>\n<li><strong>DTE (Data Terminal Equipment)<\/strong> &#8211; korisnikov ure\u0111aj koji se spaja na DCE ure\u0111aj. Tipi\u010dni DTE ure\u0111aj je usmjernik. DTE i DCE ure\u0111aji su CPE ure\u0111aji.<\/li>\n<li><strong>Lokalna petlja<\/strong> (<em>Local Loop<\/em>) &#8211; veza izme\u0111u korisnika i davatelja usluga. Po\u010dinje od to\u010dke razgrani\u010denja i zavr\u0161ava u pristupnom \u010dvoru davatelja usluge.<\/li>\n<li><strong>To\u010dka razgrani\u010denja<\/strong> (<em>Demarcation Point<\/em>) &#8211; to\u010dka razgrani\u010denja odgovornosti korisnika i davatelja usluga. Za podru\u010dje koje pokriva CPE do to\u010dke razgrani\u010denja odgovaran je korisnik, a od to\u010dke razgrani\u010denja prema WAN mre\u017ei odgovoran je davatelj usluga. Ova je to\u010dka vrlo bitna zbog razgrani\u010denja odgovornosti korisnika odnosno davatelja usluga. To\u010dka razgrani\u010denja nije jednako definirana u Europi i Americi. U Americi se nalazi izme\u0111u DCE i CO opreme, a u Europi izme\u0111u DTE i DCE ure\u0111aja.<\/li>\n<li><strong>Pristupni \u010dvor davatelja usluge<\/strong> (<em>Central Office<\/em>) &#8211; oprema davatelja usluga gdje zavr\u0161ava lokalna petlja i zapo\u010dinje WAN infrastruktura davatelja usluga.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>WAN ure\u0111aji<\/strong><\/p>\n<p>Razvojem i dolaskom novih tehnologija u WAN mre\u017eama se pojavljuju razli\u010dite vrste ure\u0111aja. Osnovni ure\u0111aji u WAN mre\u017ei su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>modem<\/strong> &#8211; prilago\u0111ava signale DTE ure\u0111aja analognoj lokalnoj petlji. Naziv dolazi od modulator\/demodulator. Modem modulira digitalni signal iz DTE ure\u0111aja (ra\u010dunala ili usmjernika) u analogni signal kojim se koristi telefonska mre\u017ea. Na odredi\u0161tu modem demodulira analogni signal u digitalni i \u0161alje ga DTE ure\u0111aju.<\/li>\n<li><strong>CSU\/DSU<\/strong> &#8211; prilago\u0111ava signale DTE ure\u0111aja digitalnoj lokalnoj petlji. Digitalne linije zahtjevaju posebne ure\u0111aje koji se zovu CSU (<em>Channel Service Unit<\/em>) i DSU (<em>Data Service Unit<\/em>). Ova su dva ure\u0111aja gotovo uvijek zajedno pa se \u010desto koristi&nbsp;skra\u0107eni naziv CSU\/DSU. CSU\/DSU pretvara digitalne signale DTE ure\u0111aja u digitalne signale WAN linije i obrnuto.<\/li>\n<li><strong>WAN preklopnik<\/strong> &#8211; ure\u0111aj koji radi na drugom sloju modela OSI i posjeduje ve\u0107i broj su\u010delja za preklapanje okvira. Svaka tehnologija ima svoj tip preklopnika. Tako postoje Ethernet preklopnici, X.25 preklopnici, ATM preklopnici i Frame Relay preklopnici.<\/li>\n<li><strong>Usmjernik<\/strong> &#8211; radi na tre\u0107em sloju modela OSI. Usmjerava pakete u WAN mre\u017ei.<\/li>\n<li><strong>Pristupni poslu\u017eitelj<\/strong> &nbsp;(<em>Access Server<\/em>) &#8211; ure\u0111aj koji ima mogu\u0107nost prihva\u0107ati veze nekoliko stotina korisnika, bilo da su oni <em>dial-in<\/em> ili <em>dial-out<\/em> korisnici.<\/li>\n<li><strong>\u0160irokopojasni pristupni poslu\u017eitelj<\/strong> (<em>BRAS, Broadband Remote Access Server<\/em>) &#8211; ure\u0111aj koji se nalazi u jezgri mre\u017ee davatelja usluga i agregira promet iz pristupne mre\u017ee. Povezan je s ure\u0111ajima u pristupnoj mre\u017ei kao \u0161to je DSLAM (<em>Digital Subscriber Line Multiplexer<\/em>). DSLAM je ure\u0111aj koji na strani davatelja usluga u pristupnoj mre\u017ei agregira DSL linije korisnika.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><strong>7.1.3. Logi\u010dko povezivanje ure\u0111aja u WAN mre\u017ei<\/strong><\/h4>\n<p>U WAN mre\u017eama postoje <strong>dva na\u010dina uspostave veze i protoka podataka izme\u0111u dva krajnja ure\u0111aja<\/strong>. To su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>komutacija linija<\/strong> (<em>Circuit Switching<\/em>) &#8211; tehnika povezivanja u kojoj se izme\u0111u dviju strana uspostavlja komunikacijski kanal prije po\u010detka komunikacije. Primjer komutacije linija je klasi\u010dna telefonska mre\u017ea. Nedostatak ove tehnike je neiskori\u0161tenost komunikacijskog kanala tijekom razdoblja neaktivnosti. Kako bi iskori\u0161tenost kanala bila \u0161to ve\u0107a, uvodi se tehnika vremenske raspodjele na liniji (TDM &#8211; <em>Time Division Multiplexing<\/em>). Multipleksiranje vremenskom raspodjelom metoda je kojom se komunikacijski kanal dijeli u jednake vremenske odsje\u010dke te se svakoj uspostavljenoj vezi dodjeljuje vremenski odsje\u010dak za prijenos podataka. Vremenski odsje\u010dci se izmjenjuju. Bez obzira na to \u0161alju li ure\u0111aji koji komuniciraju podatke ili ne, njima je dodijeljen vremenski odsje\u010dak. Dakle, zauzimaju mjesto na komunikacijskom kanalu za cijelo vrijeme trajanja veze. Na ovaj se na\u010din tehnikom vremenske raspodjele na liniji posti\u017ee da vi\u0161e ure\u0111aja istodobno komunicira na jednoj komunikacijskoj vezi (sudionici komunikacije se zapravo neprimjetno izmjenjuju). Tipi\u010dan primjer tehnologija koje primjenjuju multipleksiranje vremenskom raspodjelom su javna telefonska mre\u017ea, T1\/T3, E1\/E3, ISDN i SONET\/SDH.<\/li>\n<li><strong>Komutacija paketa<\/strong> <em>(Packet Switching)<\/em> &#8211; podaci se dijele u pakete odre\u0111ene veli\u010dine i proslje\u0111uju kroz mre\u017eu. Komutacija paketa ne zahtjeva uspostavu komunikacijske linije izme\u0111u ishodi\u0161ta i odredi\u0161ta. To omogu\u0107uje da vi\u0161e parova ure\u0111aja komuniciraju istodobno, odnosno da \u0161alju svoje pakete kroz komunikacijski kanal. Prednost ove tehnike je bolja iskori\u0161tenost komunikacijskih kanala. Paketi ne \u010dekaju svoj vremenski odsje\u010dak, ve\u0107 se proslje\u0111uju redoslijedom kojim dolaze ili u novije vrijeme uz mogu\u0107nost dodjeljivanja prioriteta. Podatkovne se mre\u017ee danas slu\u017ee tehnikom povezivanja komutacijom paketa zbog znatne prednosti u odnosu na komutaciju linija. Komunikacijski kanal je zauzet samo u slu\u010daju da se podaci \u0161alju ili primaju, a ne kao kod komutacije linija cijelo vrijeme trajanja veze. Osim toga, komutacija paketa pokazuje se mnogo isplativijom s obzirom da pru\u017eatelj usluga napla\u0107uje samo upotrebu, odnosno zauze\u0107e svoje infrastrukture, \u0161to u slu\u010daju komutacije paketa zna\u010di naplatu prometa, a ne vremena zauze\u0107a linije kao \u0161to je to pri komutaciji linija. Jedna od prvih tehnologija koje su primjenjivale komutaciju paketa bila je X.25, koju poslije zamjenjuje Frame Relay.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>7.1.4. Struktura WAN okvira na sloju podatkovne veze<\/h4>\n<p>Kao \u0161to postoji vi\u0161e razli\u010ditih WAN tehnologija, tako postoji i vi\u0161e vrsta okvira za prijenos podataka. Iako svaka tehnologija definira svoj okvir, osnovna im je struktura zajedni\u010dka.&nbsp;<\/p>\n<p>(slika, vidi web)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvi oktet je niz bitova koji ozna\u010davaju po\u010detak novog i kraj prethodnog okvira nakon \u010dega slijedi adresa odredi\u0161ta.<\/p>\n<p>Adresa odredi\u0161ta se kod serijskih veza ne upotrebljava i obi\u010dno se popunjava jedinicama.<\/p>\n<p>U kontrolno polje, ovisno o tipu okvira, mogu biti upisani kontrolni podaci, tip protokola koji je enkapsuliran, tip okvira i sl.<\/p>\n<p>Svaki okvir nakon korisni\u010dkih podataka ima i polje za provjeru ispravnosti okvira.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>7.2. Hijerarhijski model WAN arhitekture<\/h3>\n<p>Poznato je kako postoji mnogo razli\u010ditih WAN tehnologija koje su (s obzirom da se prostiru na ve\u0107im geografskim udaljenostima), slo\u017eene i skupe za implementaciju te zahtjevaju specijalisti\u010dka znanja u odre\u0111enim podru\u010djima i mnogo mre\u017enih ure\u0111aja posebne namjene. Zato je vrlo bitan dobar dizajn mre\u017ee koji \u0107e biti skalabilan i \u0161to jednostavniji za odr\u017eavanje.<\/p>\n<p>Hijerarhijski mre\u017eni model &nbsp;omogu\u0107uje modularnu strukturu mre\u017ee. Modularna struktura je podjela mre\u017ee na razli\u010dite funkcije kako bi se olak\u0161alo projektiranje, izgradnja i odr\u017eavanje.<\/p>\n<p><strong>Prednosti hijerarhijskog modela<\/strong> mre\u017ee su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>skalabilnost<\/strong> &#8211; mre\u017ee koje slijede hijerarhijski model mogu se nadogra\u0111ivati i rasti mnogo vi\u0161e bez posljedica na funkcionalnost<\/li>\n<li><strong>jednostavnija imlementacija<\/strong> &#8211; hijerarhijski pristup jasno odre\u0111uje funkcionalnost pojedinog sloja. Na taj na\u010din mre\u017ea se jednostavnije implementira<\/li>\n<li><strong>jednostavnije rje\u0161avanje problema u mre\u017ei<\/strong> &#8211; kada su funkcije svakog sloja definirane, lak\u0161e je izolirati, a time i rije\u0161iti problem<\/li>\n<li><strong>lak\u0161a upravljivost mre\u017eom<\/strong> &#8211; sve prethodno navedene prednosti omogu\u0107uju i lak\u0161u upravljivost mre\u017eom<\/li>\n<\/ul>\n<p>Hijerarhijski model mre\u017ee dijeli mre\u017eu na <strong>tri razine<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>razina pristupa<\/strong> (<em>access layer<\/em>) &#8211; omogu\u0107uje korisnicima odnosno krajnjim ure\u0111ajima pristup do mre\u017enih ure\u0111aja. U WAN okru\u017eenju razina pristupa omogu\u0107uje povezivanje zaposlenika koji rade na daljinu (teleworkers) i udaljenih odjela (remote office) sa sredi\u0161njicom organizacije<\/li>\n<li><strong>razina distribucije<\/strong> (<em>distribution layer<\/em>) &#8211; sakuplja WAN veze s razine pristupa i proslje\u0111uje podatke prema razini jezgre<\/li>\n<li><strong>razina jezgre<\/strong> (<em>core layer<\/em>) &#8211; naziva se jo\u0161 i mre\u017ena okosnica (<em>backbone<\/em>). To je skupina mre\u017enih ure\u0111aja i medija za prijenos podataka zadu\u017eenih za proslje\u0111ivanje paketa velikim brzinama. Budu\u0107i da je ovo sredi\u0161te mre\u017ee kroz koje prolazi sav promet, vrlo je bitno da razina jezgre bude stalno dostupna. Kako bi se osigurala dostupnost, veza izme\u0111u ure\u0111aja na tom sloju mora biti redundantna i sami ure\u0111aji moraju po mogu\u0107nosti biti redundantni.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dakle, opisan hijerarhijski model WAN mre\u017ea ima tri razine, a lokalne mre\u017ee u njemu&nbsp;mogu primijenjivati razli\u010dite tehnologije povezivanja na WAN (Ethernet, iznajmljeni vod, ISDN, Frame Relay&#8230;). Sve mre\u017ee ne moraju imati tri razine. Jednostavnije mre\u017ee mogu imati dvije ili samo jednu razinu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>7.3. Arhitektura Interneta<\/h3>\n<p>Internet je globalna mre\u017ea \u0161irokog podru\u010dja sastavljena od mnogo me\u0111usobno povezanih LAN i WAN mre\u017ea. Brojne integracije telefonskih tvrtki i davatelja internetskih usluga dovele su do slo\u017eene arhitekture.<\/p>\n<p>Korisni\u010dka ra\u010dunala i lokalne mre\u017ee spajaju se na Internet putem telekomunikacijske mre\u017ee tvrtke koja pru\u017ea uslugu pristupa Internetu (ISP). Lokalni davatelji internetskih usluga naj\u010de\u0161\u0107e su povezani s regionalnim davateljima internetskih usluga, a oni su povezani sa sredi\u0161njom (centralnom) brzom mre\u017eom koja se zove okosnica (<em>backbone<\/em>, Tier-1). Okosnica Interneta nije jedna mre\u017ea ve\u0107 skup najve\u0107ih ISP-ova (nacionalni i me\u0111unarodni telekom operatori, npr. AT&amp;T, Level 3, Sprint) koji su me\u0111usobno povezani i ne kupuju vezu prema Internetu. To su iznimno brze mre\u017ee povezane opti\u010dkim vezama visoke propusne mo\u0107i.<\/p>\n<p>Davatelji internetskih usluga mogu se povezivati izravno ili pomo\u0107u pristupnih to\u010daka (IXP &#8211; Internet Exchange Point). IXP je fizi\u010dka infrastruktura pomo\u0107u koje davatelji internetskih usluga razmjenjuju internetski promet.<\/p>\n<p>Svaki ISP ima svoju vlastitu mre\u017enu infrastrukturu i svoj vlastiti administrativni nadzor.<\/p>\n<p>Na okosnicu ISP mre\u017ee povezuju se korisnici s razli\u010ditim tehnologijama povezivanja, ovisno o tipu i veli\u010dini korisnika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>7.4. WAN protokoli i tehnologije<\/h3>\n<p>Postoji nekoliko WAN tehnologija koje se me\u0111usobno i mije\u0161aju, jer nije jednostavno, a \u010desto ni isplativo zamijeniti jednu tehnologiju drugom u kratkom vremenu. Ipak, nove tehnologije s vremenom istiskuju stare.<\/p>\n<h4>7.4.1. PPP&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.geeksforgeeks.org\/point-to-point-protocol-ppp-frame-format\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">(PPP)<\/a><\/h4>\n<p>PPP (<em>Point-to-Point Protocol<\/em>) je jedan od naj\u010de\u0161\u0107e primjenjivanih protokola u WAN mre\u017eama. PPP veze slu\u017ee za povezivanje na WAN infrastrukturu u vlasni\u0161tvu pru\u017eatelja mre\u017enih usluga ili za povezivanje udaljenih segmenata LAN mre\u017ee u mre\u017eu tvrtke.<\/p>\n<p>Primjena protokola PPP mogu\u0107a je preko razli\u010ditih tipova fizi\u010dkih veza (telefonske linije, bakrene \u017eice, mobilne telefonske linije, specijalizirane radioveze, opti\u010dke veze i sl.).<\/p>\n<p>Postoje i prilagodbe protokola PPP za prijenos putem Etherneta i ATM-a. To su PPPoE &#8211; <em>Point-to-Point over Ethernet<\/em> i PPPoA &#8211; <em>Point-to-Point over ATM<\/em> koje se koriste za povezivanje korisnika sa davateljem mre\u017enih usluga putem DSL-a (<em>Digital Subscriber Line<\/em>).<\/p>\n<p>Protokol PPP ima slijede\u0107e <strong>funkcionalnosti<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li>kontrola uspostave veze na podatkovnom sloju<\/li>\n<li>dinami\u010dko pridru\u017eivanje IP adresa<\/li>\n<li>istodobna upotreba razli\u010ditih mre\u017enih protokola<\/li>\n<li>mogu\u0107a konfiguracija i testiranje kvalitete veze<\/li>\n<li>detekcija pogre\u0161aka<\/li>\n<li>autentikacija<\/li>\n<li>kompresija podataka<\/li>\n<\/ul>\n<p>Protokol PPP gra\u0111en je modularno, a glavne sastavnice su mu<strong> protokol LCP<\/strong> i <strong>protokol NCP<\/strong>.<\/p>\n<p><strong>LCP<\/strong> (<em>Link Control Protocol<\/em>) je protokol za uspostavu, konfiguriranje i testiranje podatkovne veze. Zadu\u017een je za komunikaciju sa fizi\u010dkim slojem i za odre\u0111ivanje slijede\u0107ih komunikacijskih opcija:<\/p>\n<ul>\n<li>definiranje maksimalne veli\u010dine okvira (<em>Maximum Receive Unit<\/em> &#8211; MRU) za oba kraja komunikacijskog kanala, \u0161to optimizira vezu za najbolju iskoristivost<\/li>\n<li>opcionalnu autentikaciju za identificiranje ure\u0111aja<\/li>\n<li>opcionalno uspostavljanje vi\u0161estrukih PPP veza (Multilink) &#8211; na ovaj je na\u010din mogu\u0107e iskoristiti propusnost dvaju ili vi\u0161e fizi\u010dkih komunikacijskih kanala<\/li>\n<li>opcionalnu kompresiju podataka<\/li>\n<li>opcionalnu kontrolu kvalitete veze (<em>Link quality monitoring<\/em>)<\/li>\n<li>prekid veze<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>NCP<\/strong> (<em>Network Control Protocol<\/em>) &#8211; upravlja komunikacijom s protokolima mre\u017enog sloja. PPP dopu\u0161ta istodobnu upotrebu razli\u010ditih mre\u017enih protokola. Za svaki podr\u017eani protokol mre\u017enog sloja definiran je odgovaraju\u0107i protokol NCP. Kad se, npr., na mre\u017enom sloju koristi IP protokol, aktivira se ina\u010dica protokola NCP za komunikaciju s protokolom IP. To je protokol IPCP (<em>Internet Protocol Control Protocol<\/em>).<\/p>\n<p>Unato\u010d tome \u0161to je protokol LCP veza izme\u0111u fizi\u010dkog sloja i sloja podatkovne veze, a protokol NCP veza izme\u0111u sloja podatkovne veze i mre\u017enog sloja (u tom smislu LCP zalazi u fizi\u010dki, a NCP u mre\u017eni sloj), ipak se mo\u017ee re\u0107i da se PPP nalazi na drugom sloju modela OSI, odnosno sloju podatkovne veze, jer je njegov primarni zadatak osigurati enkapsulaciju podataka s mre\u017enog sloja.<\/p>\n<p><strong>Struktura okvira protokola<\/strong> PPP<\/p>\n<p><img class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/zartmann.dk\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/ppp_frame.jpg\" alt=\"PPP and PPPoE | zartmann.dk\"><\/p>\n<p><strong>Zastavica<\/strong> &#8211; ozna\u010dava po\u010detak ili kraj okvira i sastoji se do binarnog slijeda 0111110 koji identificira okvir protokola PPP.<\/p>\n<p><strong>Adresa<\/strong> &#8211; standardna broadcast adresa koja je zapravo binarni slijed 11111111. PPP ne definira jedinstvene fizi\u010dke adrese jer se na drugom kraju veze nalazi samo jedan mre\u017eni ure\u0111aj.<\/p>\n<p><strong>Kontrola<\/strong> &#8211; sastoji se od binarnog slijeda 00000011, koji definira da je okvir nenumeriran (<em>unnumbered frame<\/em>). PPP u pravilu ne podr\u017eava pouzdan prijenos s potvrdom primitka i zato ne koristi to polje za numeriranje okvira i potvrdu primitka.<\/p>\n<p><strong>Protokol<\/strong> &#8211;&nbsp; jedan ili dva okteta koji identificiraju protokol enkapsuliran u podatkovni dio okvira (LCP, NCP, IPv4, IPv6, PAP, CHAP i sl.). PPP izme\u0111u ostalog omogu\u0107uje opcionalnu kompresiju zaglavlja. Ako se oba ure\u0111aja tijekom uspostave komunikacije dogovore oko kompresije polja protokola, tada \u0107e polje protokola umjesto dva biti veliko jedan oktet.<\/p>\n<p><strong>Podaci<\/strong> &#8211; polje promjenjive duljine koje sadr\u017eava podatke koji se prenose<\/p>\n<p><strong>FCS<\/strong> (<em>Frame Check Sequence<\/em>) &#8211; polje za provjeru ispravnosti okvira. Ako se FCS na odredi\u0161tu ne podudara sa FCS brojem u okviru, okvir protokola PPP biti \u0107e uni\u0161ten. Dvostruko ve\u0107a du\u017eina FCS polja zna\u010di naprednije detektiranje pogre\u0161ke.<\/p>\n<p><strong>Uspostavljanje veze protokola PPP<\/strong><\/p>\n<p>Sastoji se od tri koraka:<\/p>\n<ol>\n<li><strong>uspostava veze i dogovor o konfiguraciji<\/strong> &#8211; prije nego \u0161to PPP krene s razmjenom paketa, LCP mora otvoriti vezu i dogovoriti konfiguracijske opcije (npr. veli\u010dina PPP paketa, autentikacijski protokol, kompresija polja PPP paketa, detekcija pogre\u0161ke i sl.). Te opcije imaju zadanu vrijednost, osim ako se ne promijene eksplicitno tijekom razmjene konfiguracijskih paketa. Faza konfiguracije zavr\u0161ava kada obje strane prime i po\u0161alju paket s potvrdom konfiguracije. LCP konfigurira samo one opcije koje su u potpunosti neovisne o mre\u017enom sloju, dakle o NCP-u. Do konfiguracije individualnih opcija za svaki pojedini mre\u017eni sloj dolazi u fazi uspostave veze protokola NCP. Primjer takve opcije je dodjela IP adrese.<\/li>\n<li><strong>odre\u0111ivanje kvalitete veze<\/strong> &#8211; ovaj je korak opcionalan. LCP provjerava da li je veza dovoljno kvalitetna da bi se po\u010dele razmjenjivati informacije na razini mre\u017enih protokola. Ra\u010duna se postotak pogre\u0161ke pri prijenosu. Ako je postotak pogre\u0161aka ve\u0107i od konfiguriranog, LCP \u0107e smatrati da veza nije dovoljno kvalitetna i prekinut \u0107e vezu.<\/li>\n<li><strong>konfiguracija mre\u017enih protokola<\/strong> &#8211; nakon \u0161to zavr\u0161i korak provjere kvalitete veze, NCP konfigurira mre\u017ene protokole. Svaki NCP konfigurira svoj mre\u017eni protokol.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Nakon \u0161to se uspostavi, veza ostaje otvorena, sve dok LCP ili NCP paketi ne zatvore vezu ili se veza zatvori zbog vanjskih uzroka (npr. zbog isteka dopu\u0161tenog vremena neaktivnosti, fizi\u010dkih razloga i dr.).<\/p>\n<p><strong>Autentikacijski protokoli protokola PPP<\/strong><\/p>\n<p><strong>PAP<\/strong> (<em>Password Authentication Protocol<\/em>) &#8211; autentikacijski protokol pomo\u0107u kojeg se proces autentikacije odvija u dva koraka. To je autentikacija gdje jedna strana pri uspostavi veze \u0161alje korisni\u010dko ime i zaporku kao obi\u010dan tekst. Druga strana porvjerava podatke u svojoj korisni\u010dkoj bazi te prihva\u0107a ili odbija vezu. Nedostatak ovakvog na\u010dina autentikacije je slanje zaporke u obi\u010dnom tekstualnom obliku, \u0161to omogu\u0107uje otkrivanje zaporke tehnikom prislu\u0161kivanja linije.<\/p>\n<p><strong>CHAP<\/strong> (<em>Challenge Handshake Authentication Protocol<\/em>) &#8211; znatno napredniji protokol za autentikaciju. Osnovna zna\u010dajka je da se zaporka \u0161alje u kriptiranom obliku te ju nije mogu\u0107e jednostavno pro\u010ditati prislu\u0161kivanjem.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>7.4.2. DSL<\/h4>\n<p><strong>DSL<\/strong> (<em>Digital Subscriber Line<\/em>) je tehnologija koja upotrebljava mnogo \u0161iri frekvencijski opseg bakrene parice za prijenos digitalnih signala za razliku od dial-up modema koji koristi 4kHz, koliko se upotrebljava za telefonske analogne signale.<\/p>\n<p><img class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/adsladsl2adsl2etc-140708041531-phpapp02\/95\/adsl-adsl2-adsl2-etc-24-638.jpg?cb=1404792953\" alt=\"Adsl, adsl2, adsl2+ etc\" width=\"600px\"><\/p>\n<p>Na slici je prikazana frekvencijska raspodjela za telefonske analogne signale i DSL digitalne podatkovne signale. Prostor izme\u0111u 4kHz i 25kHz nije iskori\u0161ten jer slu\u017ei kao osiguranje od preklapanja signala<\/p>\n<p>Primjer i frekvencije dani su za ADSL tehnologiju koja je jedna iz skupa xDSL tehnologija.<\/p>\n<p>DSL modemi uspostavljaju vezu s korisni\u010dke strane telefonske parice prema drugom kraju koji se nalazi kod pru\u017eatelja usluge.<\/p>\n<p><img src=\"https:\/\/webmail.carnet.hr\/imp\/view.php?actionID=view_attach&amp;id=2&amp;muid=%7B5%7DINBOX7977&amp;view_token=NNSDxoLMZA5OgsgXqG8JJ_r&amp;uniq=1590857176481\" width=\"600px\"><\/p>\n<p>(<span style=\"color: #999999\">Slika prikazuje na\u010din povezivanja i potrebne ure\u0111aje pri spajanju korisnika na Internet putem tehnologije DSL<\/span>)<\/p>\n<p>Digitalni podaci nastali na ra\u010dunalu (npr. zahtjev za dohvatom neke web-stranice) putuju preko lokalne mre\u017ee (obi\u010dno neka od varijanti Etherneta) do DSL modema. Tako\u0111er, kada korisnik na istoj lokaciji razgovara na telefon, analogni signali putuju iz slu\u0161alice do telefonskog aparata.<\/p>\n<p>DSL modem i telefonski aparat u osnovi imaju isti zadatak &#8211; pripremiti signale koje su primili (iz telefonske slu\u0161alice ili lokalne mre\u017ee) za slanje na paricu telefonske mre\u017ee. Kako bi se ova dva signala (razli\u010dita po frekvencijama) mogla zajedno poslati na telefonsku paricu, potrebno ih je spojiti u ure\u0111aju koji se zove <strong>DSL razdjelnik<\/strong> (<em>DSL splitter<\/em>).<\/p>\n<p><img class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/www.dsl-tarifjungle.de\/Bilder\/DSL-Hardware\/splitter1.jpg\" alt=\"DSL Splitter\" width=\"600px\"><\/p>\n<p>DSL razdjelnik posjeduje tri priklju\u010dka: jedan prema telefonskom aparatu, jedan prema DSL modemu i jedan prema telefonskoj uti\u010dnici u&nbsp; zidu, odnosno vezi prema pru\u017eatelju DSL usluge.<\/p>\n<p>Takvi kombinirani signali putuju telefonskom paricom do to\u010dke prisutnosti pru\u017eatelja DSL usluge gdje se ponovno pojavljuje razdjelnik koji ima zadatak razdvojiti signale ponovno na analogni telefonski i podatkovni DSL. Telefonski analogni signali proslje\u0111uju se telefonskoj centrali, a podatkovni signali DSL-a proslje\u0111uju se DSL koncentratoru (DSLAM).<\/p>\n<p><img class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/www.zisacom.com\/PIC\/PIC\/201811161232210.jpg\" alt=\"ZISA CORPORATION LIMITED\" width=\"600px\"><\/p>\n<p>DSLAM (<em>Digital Subscriber Line Access Multiplexer<\/em>) je koncentrator korisni\u010dkih veza tipa DSL (sli\u010dan preklopniku u Ethernet mre\u017ei). DSLAM posjeduje ulazne korisni\u010dke priklju\u010dke te vezu prema davatelju mre\u017enih usluga koja agregira sve ulazne korisni\u010dke veze.<\/p>\n<p>Potpuno isti proces doga\u0111a se kada podaci putuju od ISP-a do korisnika i svi ure\u0111aji na tom putu imaju isti zadatak, samo obrnuti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Vrste DSL-a<\/strong><\/p>\n<p>Osnovna podjela DSL tehnologija je na<strong> simetri\u010dni i asimetri\u010dni DSL<\/strong>.<\/p>\n<p>Simetri\u010dni DSL ima jednake brzine preuzimanja i slanja, a asimetri\u010dni DSL ima mnogo ve\u0107e brzine preuzimanja od brzina slanja.<\/p>\n<p>Tipovi i osnovne zna\u010dajke<strong> simetri\u010dnog DSL-a<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>HDSL<\/strong> (<em>High Data Rate Digital Subscriber Line<\/em>) &#8211; jedna od najranijih DSL tehnologija razvijena po\u010detkom devedesetih godina. Osnovna primjena je prijenos T1 i E1 signala. T1 je veza koja se upotrebljava u Sjevernoj Americi i Japanu te dopu\u0161ta brzine do 1.544 Mb\/s, dok je E1 veza koja se upotrebljava u Europi s brzinama do 2.048 Mb\/s. Upotrebljava vi\u0161e od jedne parice. Npr. tehnologija dijeli 1.544 Mb\/s signal na dva signala koji putuju svaki po jednoj parici. HDSL sustavi ne podr\u017eavaju istodobni prijenos telefonskog signala i DSL podataka.<\/li>\n<li><strong>SDSL<\/strong> (<em>Single Line Digital Subscriber Line<\/em>) &#8211; nestandardizirana DSL tehnologija. Postoji vi\u0161e ina\u010dica razvijenih od proizvo\u0111a\u010da opreme. Koristi jednu paricu za prijenos podataka, omogu\u0107uje brzine do 4Mb\/s te podr\u017eava istodobni prijenos telefonskog signala i DSL podataka.<\/li>\n<li><strong>SHDSL<\/strong> (<em>Symmetric High Bitrate Digital Subscriber Line<\/em>) &#8211; prvi standardizirani DSL koji omogu\u0107uje brzine prijenosa od 2.3 Mb\/s na jednoj parici pa sve do 4.6 Mb\/s na dvije parice. SHDSL tehnologija dopu\u0161ta ve\u0107e udaljenosti, manje preslu\u0161avanje na paricama i manje smetnje te je pogodna za poslovne korisnike koji zahtjevaju relativno visoku propusnost u oba smjera.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tipovi i osnovne zna\u010dajke <strong>asimetri\u010dnog DSL-a<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>ADSL<\/strong> (<em>Asimmetric Digital Subscriber Line<\/em>) &#8211; ADSL je do\u017eivio najve\u0107u popularnost kod ku\u0107nih korisnika koji su s lokalnom centralom povezani pomo\u0107u jedne parice i kojima je brzina preuzimanja mnogo bitnija od brzine slanja. Tehnologija definira maksimalne brzine preuzimanja do 10Mb\/s i brzine slanja do 1Mb\/s. Korisnici na istoj parici mogu se slu\u017eiti analognom telefonskom vezom i digitalnom podatkovnom vezom.<\/li>\n<li><strong>ADSL2<\/strong> &#8211; pobolj\u0161ani ADSL. Brzine preuzimanja su do maksimalno 12 Mb\/s. Mo\u017ee grupirati vi\u0161e parica radi pove\u0107anja propusnosti. Npr. 4 parice sa ADSL2 tehnologijom dopu\u0161taju brzine preuzimanja do 40 Mb\/s.<\/li>\n<li><strong>ADSL2+<\/strong> &#8211; dodatno pobolj\u0161anje u odnosu na ADSL2 tehnologiju je pove\u0107anje brzine preuzimanja do 24 Mb\/s. To se posti\u017ee pove\u0107anjem frekvencijskog opsega sa 1.1 MHz na 2.2 MHz. Sve ADSL tehnologije su kompatibilne, pa ADSL2+ rje\u0161enja podr\u017eavaju tehnologije ADSL i ADSL2.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tipovi <strong>simetri\u010dnog\/asimetri\u010dnog<\/strong> DSL-a su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>VDSL<\/strong> (<em>Very High Bitrate Digital Subscriber Line<\/em>) &#8211; podr\u017eava asimetri\u010dni na\u010din prijenosa sa brzinama preuzimanja do 52 Mb\/s na kra\u0107im udaljenostima i simetri\u010dni na\u010din prijenosa do 10 Mb\/s. Zahvaljuju\u0107i velikim prijenosnim brzinama, VDSL podr\u017eava najve\u0107i raspon usluga od svih DSL tehnologija (video na zahtjeve, telemedicina, interaktivni video, videoigre, videokonferencije, IPTV, VoIP)<\/li>\n<li><strong>VDSL2<\/strong> &#8211; podr\u017eava prijenosnu brzinu do 100 Mb\/s u oba smjera i \u0161iroki raspon usluga.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Tehnike modulacije<\/strong><\/p>\n<p>Analogni signali za prijenos glasa u tradicionalnoj telefonskoj usluzi primjenjuju frekvencije do maksimalno 4 kHz.<\/p>\n<p>Telefonska parica je u stanju prenositi i vi\u0161e frekvencije od 4 Hz i DSL se slu\u017ei upravo tim frekvencijama. ADSL modemi koriste posebne modulacijske tehnike za razdjeljivanje frekvencijskog opsega na bakrenim paricama i kreiranje vi\u0161estrukih kanala za slanje i primanje signala. Okvirna frekvencijska podjela tehnologije ADSL-a je: glas (0-4 Hz), slanje (25-160 kHz) i preuzimanje (200 kHz-1.1 Mhz).<\/p>\n<p>Modulacija je prezentiranje signala u valnom obliku na elektroni\u010dkom ili npr. opti\u010dkom mediju.<\/p>\n<p><strong>Standardi za modulaciju<\/strong> ADSL signala su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>CAP<\/strong> (<em>Carrierless Amplitude Phase<\/em>) &#8211; moduliraju\u0107a tehnika koja signal dijeli na dva jasno odijeljena frekvencijska pojasa: podatkovni kanal za prijenos podataka prema pru\u017eatelju usluga (upstream channel) i podatkovni kanal za prijenos podataka od pru\u017eatelja usluga (downstream channel, prostor od 200 kHz do promjenjive vrijednosti koja ovisi o raznim faktorima &#8211; npr. duljina linije i smetnje na njoj &#8211; obi\u010dno ne prelazi frekvenciju od 1.1 Mhz &#8211; za ADSL tehnologiju). Ovi su signali dovoljno razdijeljeni me\u0111uprostorom kako ne bi do\u0161lo do mije\u0161anja razli\u010ditih tipova signala.<\/li>\n<li><strong>DMT<\/strong> (<em>Discrete Multi-tone<\/em>) &#8211; najrasprostranjenija metoda modulacije DSL-a. Ova metoda razdjeljuje DSL signale u upotrebljivom DSL frekvencijskom pojasu na 256 jednakih kanala od 4.3125 kHz. DMT definira 224 kanala za preuzimanje podataka i 32 kanala za slanje. Svaki od 256 kanala zasebno se nadzire kako bi se osiguralo izbjegavanje pogre\u0161aka i smetnji u prijenosu. DMT uz nadzor stalno izvr\u0161ava promjenu kanala po kojima se \u0161alju podaci i time osigurava najbolje kanale za prijenos i prijem signala. Neki od ni\u017eih kanala, odnosno kanala u ni\u017eem frekvencijskom opsegu, mogu se istodobno upotrebljavati i za slanje i za primanje.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Faktori koji utje\u010du na kvalitetu DSL veze<\/p>\n<p>Nekoliko je faktora koji utje\u010du na slabljenje signala na vezama tipa xDSL i samim time na smanjivanje kvalitete veze i ukupnu propusnost.<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107i faktori koji utje\u010du na kvalitetu xDSL veza su prigu\u0161enje signala i preslu\u0161avanje:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>prigu\u0161enje signala<\/strong> (<em>attenutation<\/em>) &#8211; sve DSL tehnologije ovise o duljini parice. Ako se duljina parice pove\u0107ava, signal slabi. Du\u017ea parica automatski zna\u010di i manju propusnost.<\/li>\n<li><strong>preslu\u0161avanje<\/strong> (<em>crosstalk<\/em>) &#8211; preslu\u0161avanje je smetnja koja se doga\u0111a zbog utjecaja elektromagnetskog polja vanjskih signala na kabel kojim putuje telekomunikacijski signal. Ova smetnja mo\u017ee prouzrokovati ozbiljnu degradaciju signala.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>7. WAN mre\u017ee 7.1. Uvod u WAN 7.1.1. Definicija WAN (Wide Area Network) mre\u017ee WAN mre\u017ea povezuje krajnje ure\u0111aje na ve\u0107im geografskim udaljenostima. Kako bi se pristupilo udaljenim lokacijama, potrebno je koristiti se uslugama tvrtki koje imaju potrebnu infrastrukturu za njihovo povezivanje (telekom operateri, davatelji internetskih usluga, satelitski sustavi, kabelske mre\u017ee i dr.). Kod LAN &hellip; <a href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">WAN mreze<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1263,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v17.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"WAN mreze - learning creative&amp;openminded\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"7. WAN mre\u017ee 7.1. Uvod u WAN 7.1.1. Definicija WAN (Wide Area Network) mre\u017ee WAN mre\u017ea povezuje krajnje ure\u0111aje na ve\u0107im geografskim udaljenostima. Kako bi se pristupilo udaljenim lokacijama, potrebno je koristiti se uslugama tvrtki koje imaju potrebnu infrastrukturu za njihovo povezivanje (telekom operateri, davatelji internetskih usluga, satelitski sustavi, kabelske mre\u017ee i dr.). Kod LAN &hellip; Nastavi \u010ditati WAN mreze &rarr;\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"learning creative&amp;openminded\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-02-14T13:21:53+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/zartmann.dk\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/ppp_frame.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"17 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website\",\"url\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/\",\"name\":\"learning creative&amp;openminded\",\"description\":\"\\u201cFirst learn computer science and all the theory. Next develop a programming style. Then forget all that and just hack.\\u201d - George Carrette\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/zartmann.dk\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/ppp_frame.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/zartmann.dk\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/ppp_frame.jpg\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298#webpage\",\"url\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298\",\"name\":\"WAN mreze - learning creative&amp;openminded\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2020-03-17T22:55:09+00:00\",\"dateModified\":\"2025-02-14T13:21:53+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"WAN mreze\"}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"WAN mreze - learning creative&amp;openminded","og_description":"7. WAN mre\u017ee 7.1. Uvod u WAN 7.1.1. Definicija WAN (Wide Area Network) mre\u017ee WAN mre\u017ea povezuje krajnje ure\u0111aje na ve\u0107im geografskim udaljenostima. Kako bi se pristupilo udaljenim lokacijama, potrebno je koristiti se uslugama tvrtki koje imaju potrebnu infrastrukturu za njihovo povezivanje (telekom operateri, davatelji internetskih usluga, satelitski sustavi, kabelske mre\u017ee i dr.). Kod LAN &hellip; Nastavi \u010ditati WAN mreze &rarr;","og_url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298","og_site_name":"learning creative&amp;openminded","article_modified_time":"2025-02-14T13:21:53+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/zartmann.dk\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/ppp_frame.jpg"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"17 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website","url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/","name":"learning creative&amp;openminded","description":"\u201cFirst learn computer science and all the theory. Next develop a programming style. Then forget all that and just hack.\u201d - George Carrette","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/zartmann.dk\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/ppp_frame.jpg","contentUrl":"https:\/\/zartmann.dk\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/ppp_frame.jpg"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298#webpage","url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298","name":"WAN mreze - learning creative&amp;openminded","isPartOf":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298#primaryimage"},"datePublished":"2020-03-17T22:55:09+00:00","dateModified":"2025-02-14T13:21:53+00:00","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1298#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"WAN mreze"}]}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1298"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1263"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1298"}],"version-history":[{"count":38,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1298\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3939,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1298\/revisions\/3939"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}