{"id":1338,"date":"2020-03-22T21:19:19","date_gmt":"2020-03-22T21:19:19","guid":{"rendered":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338"},"modified":"2022-03-30T11:35:51","modified_gmt":"2022-03-30T11:35:51","slug":"transportni-sloj","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338","title":{"rendered":"Transportni sloj"},"content":{"rendered":"<p><strong>9. Transportni sloj<\/strong><\/p>\n<p><strong>9.1. Zadaci transportnog sloja<\/strong><\/p>\n<p>Transportni sloj na ishodi\u0161noj strani priprema podatke za prijenos kroz mre\u017eu. Prima poruke s aplikacijskog sloja i dijeli ih na segmente. Svakom segmentu dodaje zaglavlje protokola transportnog sloja i proslje\u0111uje mre\u017enom sloju. Pridru\u017eivanje zaglavlja zove se enkapsulacija. Na odredi\u0161noj strani&nbsp; transportni sloj spaja segmente ponovno u cjelinu i proslje\u0111uje poruku aplikacijskom sloju.<\/p>\n<p>Slika prikazuje rastavljanje poruke\/podataka sa aplikacijskog sloja na segmente i pridru\u017eivanje zaglavlja transportnog sloja.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/computernetwork-140408130819-phpapp01\/95\/computer-network-introduction-to-networks-27-638.jpg?cb=1396962577\" alt=\"Slikovni rezultat za transport layer encapsulation\" width=\"464\" height=\"348\"><\/p>\n<p>Na ra\u010dunalu mo\u017ee biti pokrenuto vi\u0161e procesa koji mogu istodobno komunicirati s procesima drugih ra\u010dunala u mre\u017ei. Zadatak transportnog sloja je i ozna\u010davanje procesa u svrhu to\u010dnog proslje\u0111ivanja segmenata procesima za koje su ti segmenti namijenjeni.<\/p>\n<p>Identifikator procesa nalazi se u zaglavlju svakog segmenta. To je 16-bitni broj koji se naziva priklju\u010dak (<em>port<\/em>). Svaka aplikacija odnosno proces \u0161alje i prima podatke na odre\u0111enom priklju\u010dku.<\/p>\n<p>Aplikacijski protokoli na klijentskoj strani ne moraju uvijek imati isti broj priklju\u010daka (pridru\u017euje im se prvi slobodan), dok aplikacijski protokoli na poslu\u017eiteljskoj strani imaju predefinirane brojeve priklju\u010daka.<\/p>\n<p>Npr. web-poslu\u017eitelju je uvijek pridru\u017een priklju\u010dak (port) broj 80, DNS poslu\u017eitelj se nalazi na priklju\u010dku 53 itd.<\/p>\n<p><strong>Primjer 1:<\/strong> Raspodjela podataka aplikacijama na temelju broja priklju\u010dka (<em>port<\/em>)<\/p>\n<p>Ako na ra\u010dunalu vi\u0161e puta pokrenete web-preglednik i na svakom od njih zatra\u017eite odre\u0111enu web-stranicu, podaci za odre\u0111enu web-stranicu koji \u0107e dolaziti sa poslu\u017eitelja biti \u0107e proslje\u0111ivani to\u010dno onom pregledniku koji je tu web-stranicu zatra\u017eio zahvaljuju\u0107i broju priklju\u010dka. Broj priklju\u010dka je identifikator pomo\u0107u kojega se razlikuju segmenti svake web-stranice.<\/p>\n<p><strong>Primjer 2:<\/strong> Raspodjela podataka aplikacijama na temelju broja priklju\u010dka (<em>port<\/em>)<\/p>\n<p>Na poslu\u017eitelju mo\u017ee biti pokrenuto vi\u0161e razli\u010ditih usluga. Pretpostavimo da je na istom poslu\u017eitelju pokrenut web-servis (protokol HTTP) i DNS servis (protokol DNS). Svaki servis ima predefinirani broj priklju\u010dka. Paketi poslani s klijenta na\u0107i \u0107e poslu\u017eitelj prema adresi poslu\u017eitelja. Kada paketi do\u0111u na poslu\u017eitelj, bit \u0107e raspore\u0111eni aplikacijama prema broju priklju\u010dka.<\/p>\n<p>Me\u0111unarodna organizacija IANA (<em>Internet Assigned Numbers Authority<\/em>) definira priklju\u010dke i njihove veze s aplikacijskim protokolima.<\/p>\n<p>Priklju\u010dci su podijeljeni u tri skupine:<\/p>\n<ul>\n<li style=\"list-style-type: none\">\n<ul>\n<li><strong>standardni<\/strong>, <strong>predefinirani poslu\u017eiteljski<\/strong> priklju\u010dci (<em>Well Known Ports<\/em>) &#8211; u rasponu su od 0 do 1023. Namijenjeni su standardnim mre\u017enim servisima. U ovom su rasponu definirani priklju\u010dci HTTP, FTP, SMTP, POP, IMAP, Telnet i drugih poznatih aplikacijskih protokola. Tablica sadr\u017ei aplikacijske protokole, predefinirane brojeve priklju\u010daka na strani poslu\u017eitelja i protokol transportnog sloja kojim se ti aplikacijski protokoli koriste.<br \/>\n<hr>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/i.pinimg.com\/originals\/96\/b9\/cb\/96b9cb03123872531082960ab6c52de0.png\" alt=\"Important TCP\/IP application layer protocols and ports ...\" width=\"590\" height=\"328\"><\/p>\n<hr>\n<p>priklju\u010dci<img loading=\"lazy\" class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/www.researchgate.net\/profile\/Johannes_Vorster\/publication\/30511385\/figure\/tbl1\/AS:669301572894729@1536585338303\/Commonly-used-port-numbers.png\" alt=\"Commonly used port numbers | Download Table\" width=\"604\" height=\"341\"><\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<hr>\n<ul>\n<li><strong>rezervirani priklju\u010dci<\/strong> (<em>Reserved Ports<\/em>) &#8211; u rasponu od 1024 do 49151. Namijenjeni su vlasni\u010dkim servisima kojima se nudi mogu\u0107nost registracije (aplikacijski protokoli pojedinih programa i servisa na Internetu koje je stvorilo i objavilo privatno poduze\u0107e. Preporuka IANA-e je da se ovaj raspon priklju\u010daka na poslu\u017eiteljima smije upotrebljavati isklju\u010divo ako su organizacije ili pojedinci koji su vlasnici servisa registirali taj servis i priklju\u010dak pri IANA-i.<\/li>\n<li><strong>dinami\u010dki priklju\u010dci<\/strong> (<em>Dynamic Ports<\/em>) &#8211; u rasponu od 49152 do 65535. Ne mogu se registrirati i namijenjeni su za slobodnu upotrebu prema potrebi.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Najve\u0107i broj koji se nekom priklju\u010dku mo\u017ee pridru\u017eiti je 65535. Razlog tomu je definirana veli\u010dina polja za upis priklju\u010dka od 16 bitova, \u0161to \u010dini 65536 kombinacija. Tako je ukupan raspon svih priklju\u010daka od 0 do 65535.<\/p>\n<p>Kombinacija IP adrese i priklju\u010dka (protokol TCP ili UDP) zove se <strong>mre\u017ena uti\u010dnica<\/strong> (<em>Network socket<\/em>).<\/p>\n<p><strong>9.2. Protokoli transportnoga sloja<\/strong><\/p>\n<p>U skupu protokola TCP\/IP na transportnom sloju postoje dva protokola:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>TCP<\/strong> (<em>Transport Control Protocol<\/em>)<\/li>\n<li><strong>UDP<\/strong> (<em>User Datagram Protocol<\/em>)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Odluka o tome koji \u0107e se protokol upotrebljavati ovisi o tome koje zna\u010dajke prijenosa imaju prioritet.<\/p>\n<p>Ako je prioritet <strong>pouzdan prijenos<\/strong> bez gre\u0161aka i gubitka paketa, upotrebljavat \u0107e se protokol TCP jer uspostavlja vezu izme\u0111u ishodi\u0161ta i odredi\u0161ta, provjerava ispravnost prijenosa, upravlja tokom prijenosa i zagu\u0161enjima. Brzina je \u017ertvovana u korist pouzdanosti. TCP-om se koristi protokol HTTP, protokoli elektroni\u010dke po\u0161te (SMTP, PO3 i IMAP), protokol FTP, protokol Telnet i dr.<\/p>\n<p>Ako je prioritet <strong>brzina<\/strong>, koristit \u0107e se protokol UDP koji ne upostavlja vezu izme\u0111u ishodi\u0161a i odredi\u0161ta, ne provjerava ispravnost prijenosa, ne upravlja tokom prijenosa i zagu\u0161enjima. Pouzdanost je \u017ertvovana u korist brzine. UDP se upotrebljava pri videoprijenosu preko Interneta, telefoniji preko Interneta i sl.<\/p>\n<p>Oba protokola dijele poruku na segmente te pridru\u017euju svakom segmentu zaglavlje s pridru\u017eenim skupom podataka koji su potrebni tom protokolu. Taj se postupak zove enkapsulacija segmenta. Zaglavlja protokola UDP i TCP se razlikuju jer ne trebaju isti skup podataka za svoju ulogu na transportnom sloju.<\/p>\n<p><strong>9.2.1 UDP<\/strong><\/p>\n<p>UDP je protokol transportnog sloja koji ne uspostavlja vezu (<em>conectionless<\/em>) i ne jam\u010di isporuku paketa (<em>unreliable<\/em>), \u0161to je prihvatljivo kod mre\u017enog prometa kao \u0161to je videoprijenos i prijenos govora u realnom vremenu (kod brzog prijenosa koji mo\u017ee podnijeti odre\u0111ene gubitke).<\/p>\n<p>Pogodno je i za komunikaciju u kojoj jedno ra\u010dunalo ili mre\u017eni ure\u0111aj \u0161alje informacije grupi ure\u0111aja u mre\u017ei (<em>multicasting<\/em>), jer bi u tom slu\u010daju bilo neprakti\u010dno uspostavljati komunikacijsku vezu sa svakim pojedina\u010dno (protokol TCP to zahtjeva).<\/p>\n<p><strong>Zaglavlje UDP paketa<\/strong><\/p>\n<p>Slika prikazuje zaglavlje UDP paketa:<img class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/cdn.ttgtmedia.com\/rms\/onlineimages\/networking-udp.png\" alt=\"What is UDP (User Datagram Protocol)?\"><\/p>\n<p>Dakle, polja koja se pojavljuju u UDP zaglavlju su izvori\u0161ni i odredi\u0161ni priklju\u010dak, duljina te polje provjere.<\/p>\n<p><strong>Ishodi\u0161ni priklju\u010dak<\/strong> (<em>Source Port<\/em>) &#8211; veli\u010dina polja ishodi\u0161nog priklju\u010dka je 16 bitova, pa mo\u017ee primiti vrijednosti od 0 do 65535. Definira se na strani po\u0161iljatelja segmenta.<\/p>\n<p><strong>Odredi\u0161ni priklju\u010dak<\/strong> (<em>Destination Port<\/em>) &#8211; veli\u010dina polja je 16 bitova sa istim opsegom mogu\u0107ih vrijednosti kao i kod ishodi\u0161nog priklju\u010dka. Odredi\u0161ni priklju\u010dak definira aplikaciju kojoj se proslje\u0111uje segment. U komunikaciji u kojoj klijent \u0161alje zahtjev poslu\u017eitelju, vrijednost odredi\u0161nog priklju\u010dka bit \u0107e standardni poslu\u017eiteljski priklju\u010dak dodijeljen za tu aplikaciju.<\/p>\n<p><strong>Duljina<\/strong> (<em>UDP length field<\/em>) &#8211; definira ukupnu duljinu segmenta uklju\u010duju\u0107i podatke i duljinu zaglavlja. Kako je UDP zaglavlje uvijek to\u010dno odre\u0111ene veli\u010dine koja iznosi osam okteta, polje duljine zapravo prikazuje vrijednost osam okteta zbrojeno sa podacima aplikacijskog sloja. UDP polje duljine upotrebljava se kao jedna od vrijednosti za izra\u010dunavanje vrijednosti polja provjere (<em>checksum field<\/em>).<\/p>\n<p><strong>Provjera<\/strong> (<em>Checksum Field<\/em>) &#8211; slu\u017ei za provjeru ispravnosti segmenta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>9. Transportni sloj 9.1. Zadaci transportnog sloja Transportni sloj na ishodi\u0161noj strani priprema podatke za prijenos kroz mre\u017eu. Prima poruke s aplikacijskog sloja i dijeli ih na segmente. Svakom segmentu dodaje zaglavlje protokola transportnog sloja i proslje\u0111uje mre\u017enom sloju. Pridru\u017eivanje zaglavlja zove se enkapsulacija. Na odredi\u0161noj strani&nbsp; transportni sloj spaja segmente ponovno u cjelinu i &hellip; <a href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">Transportni sloj<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1263,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v17.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Transportni sloj - learning creative&amp;openminded\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"9. Transportni sloj 9.1. Zadaci transportnog sloja Transportni sloj na ishodi\u0161noj strani priprema podatke za prijenos kroz mre\u017eu. Prima poruke s aplikacijskog sloja i dijeli ih na segmente. Svakom segmentu dodaje zaglavlje protokola transportnog sloja i proslje\u0111uje mre\u017enom sloju. Pridru\u017eivanje zaglavlja zove se enkapsulacija. Na odredi\u0161noj strani&nbsp; transportni sloj spaja segmente ponovno u cjelinu i &hellip; Nastavi \u010ditati Transportni sloj &rarr;\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"learning creative&amp;openminded\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-03-30T11:35:51+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/computernetwork-140408130819-phpapp01\/95\/computer-network-introduction-to-networks-27-638.jpg?cb=1396962577\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"5 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website\",\"url\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/\",\"name\":\"learning creative&amp;openminded\",\"description\":\"\\u201cFirst learn computer science and all the theory. Next develop a programming style. Then forget all that and just hack.\\u201d - George Carrette\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/computernetwork-140408130819-phpapp01\/95\/computer-network-introduction-to-networks-27-638.jpg?cb=1396962577\",\"contentUrl\":\"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/computernetwork-140408130819-phpapp01\/95\/computer-network-introduction-to-networks-27-638.jpg?cb=1396962577\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338#webpage\",\"url\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338\",\"name\":\"Transportni sloj - learning creative&amp;openminded\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2020-03-22T21:19:19+00:00\",\"dateModified\":\"2022-03-30T11:35:51+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Transportni sloj\"}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Transportni sloj - learning creative&amp;openminded","og_description":"9. Transportni sloj 9.1. Zadaci transportnog sloja Transportni sloj na ishodi\u0161noj strani priprema podatke za prijenos kroz mre\u017eu. Prima poruke s aplikacijskog sloja i dijeli ih na segmente. Svakom segmentu dodaje zaglavlje protokola transportnog sloja i proslje\u0111uje mre\u017enom sloju. Pridru\u017eivanje zaglavlja zove se enkapsulacija. Na odredi\u0161noj strani&nbsp; transportni sloj spaja segmente ponovno u cjelinu i &hellip; Nastavi \u010ditati Transportni sloj &rarr;","og_url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338","og_site_name":"learning creative&amp;openminded","article_modified_time":"2022-03-30T11:35:51+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/computernetwork-140408130819-phpapp01\/95\/computer-network-introduction-to-networks-27-638.jpg?cb=1396962577"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"5 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website","url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/","name":"learning creative&amp;openminded","description":"\u201cFirst learn computer science and all the theory. Next develop a programming style. Then forget all that and just hack.\u201d - George Carrette","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/computernetwork-140408130819-phpapp01\/95\/computer-network-introduction-to-networks-27-638.jpg?cb=1396962577","contentUrl":"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/computernetwork-140408130819-phpapp01\/95\/computer-network-introduction-to-networks-27-638.jpg?cb=1396962577"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338#webpage","url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338","name":"Transportni sloj - learning creative&amp;openminded","isPartOf":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338#primaryimage"},"datePublished":"2020-03-22T21:19:19+00:00","dateModified":"2022-03-30T11:35:51+00:00","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=1338#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Transportni sloj"}]}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1338"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1263"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1338"}],"version-history":[{"count":18,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1338\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2901,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/1338\/revisions\/2901"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}