{"id":2261,"date":"2021-01-20T21:37:46","date_gmt":"2021-01-20T21:37:46","guid":{"rendered":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=2261"},"modified":"2021-02-23T09:04:15","modified_gmt":"2021-02-23T09:04:15","slug":"gr","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=2261","title":{"rendered":"GR"},"content":{"rendered":"

Izvodjenje instrukcija<\/a><\/strong><\/p>\n

    \n
  1. Skicirajte osnovne dijelove instrukcijske rije\u010di i opi\u0161ite ukratko ulogu svakog dijela.<\/li>\n
  2. \u0160to se tijekom izvr\u0161avanja instrukcije doga\u0111a za vrijeme faze PRIBAVI?<\/li>\n
  3. \u0160to se tijekom izvr\u0161avanja instrukcije doga\u0111a za vrijeme faze IZVR\u0160I?<\/li>\n
  4. Objasnite naredbu LDA A $0222. Kako izgleda zapis te naredbe u memoriji? Koji je operacijski kod te naredbe?<\/span><\/li>\n
  5. Objasnite naredbu ADD A $EF.  Kako izgleda zapis te naredbe u memoriji? Koji je operacijski kod te naredbe?<\/span><\/li>\n
  6. \u0160to se na po\u010detku izvo\u0111enja programa nalazi upisano u registar Programsko brojilo? Na \u0161to pokazuje taj sadr\u017eaj?<\/li>\n
  7. Napi\u0161ite \u0161to se doga\u0111a tijekom faze PRIBAVI. Sadr\u017eaji kojih registara se mijenjaju u toj fazi i kako?<\/li>\n
  8. \u0160to se doga\u0111a u fazi IZVR\u0160I tijekom izvo\u0111enja naredbe LDA A? Koji su sve registri uklju\u010deni u taj postupak? Kuda se postavlja sadr\u017eaj brojila podataka? Koji je upravlja\u010dki signal pri tome potreban?<\/span><\/li>\n
  9.  Navedite stanje SVIH uklju\u010denih registara NAKON izvr\u0161avanja instrukcije LDA A $0222?<\/span><\/li>\n
  10. U koji se registar smje\u0161ta rezultat zbrajanja nakon izvedene instrukcije zbrajanja?<\/li>\n
  11. Prou\u010dite primjere sa izvr\u0161avanje instrukcija<\/a> (prvih 12 stranica). Opi\u0161ite rije\u010dima detaljno po fazama (prema slikama) izvo\u0111enje instrukcije INC $05FF.<\/span><\/li>\n
  12. Prou\u010dite skup instrukcija sa poveznice<\/a> ili sa poveznice<\/a>. Odaberite deset razli\u010ditih instrukcija, napi\u0161ite ih, navedite njihov operacijski kod i objasnite \u010demu slu\u017ee.<\/span><\/li>\n
  13. *** Prou\u010dite sadr\u017eaj na poveznica<\/a>.<\/span><\/li>\n
  14. *** Prou\u010dite sadr\u017eaj poveznice<\/a>.<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    Stanje na vanjskim sabirnicama (adresnim, podatkovnim)<\/strong><\/p>\n

      \n
    1. Kolika je \u0161irina adresne sabirnice, a kolika je \u0161irina podatkovne sabirnice kod pojednostavljenog modela procesora u ovom primjeru?<\/span><\/li>\n
    2. Precrtajte (PRECIZNO I PA\u017dLJIVO!) u svoju bilje\u017enicu stanje na sabirnicima tijekom izvo\u0111enja prve instrukcije primjera programa iz prethodne lekcije (slajd 27). Napi\u0161ite instrukciju te odgovorite:<\/span>
      \n a. U koliko se ciklusa izvodi prva instrukcija?<\/span>
      \n b. Koliko ciklusa traje faza PRIBAVI?<\/span>
      \n c. Koliko ciklusa traje faza IZVR\u0160I?<\/span>
      \n d. Za\u0161to su za pribavljanje adrese operanda potrebna dva ciklusa?<\/span>
      \n e. Kako nakon prvog ciklusa procesor “zna” \u0161to treba napraviti slijede\u0107e?<\/span><\/li>\n
    3. Precrtajte (PRECIZNO I PA\u017dLJIVO!) u svoju bilje\u017enicu stanje na sabirnicima tijekom izvo\u0111enja druge instrukcije primjera programa iz prethodne lekcije (slajd 28). Napi\u0161ite instrukciju te odgovorite: <\/span>
      \n a. U koliko se ciklusa izvodi druga instrukcija? <\/span>
      \n b. Koliko ciklusa traje faza PRIBAVI?<\/span>
      \n c. Koliko ciklusa traje faza IZVR\u0160I?<\/span><\/li>\n
    4. Prou\u010dite stanje na sabirnicima tijekom izvo\u0111enja tre\u0107e instrukcije (slajd 29). Opi\u0161ite prikazanu situaciju rije\u010dima.<\/span><\/li>\n
    5. Prou\u010dite slajd 30. Rije\u010dima (DETALJNO!) opi\u0161ite \u0161to se i za\u0161to doga\u0111a u pojedinoj fazi izvo\u0111enja te instrukcije. Koji je operacijski kod instrukcije STA?<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

      Pojednostavljeni model RISC procesora<\/a><\/strong><\/p>\n

        \n
      1. Objasnite kraticu RISC.<\/li>\n
      2. Navedite osnovne karakteristike RISC procesora.<\/li>\n
      3. Koji su osnovni registri programskog modela pojednostavljenog, SRISC procesora.<\/li>\n
      4. Koja tri osnovna zadatka ima svaki skup instrukcija?<\/li>\n
      5. Koje su \u010detiri osnovne vrste upravljanja grananjem?<\/li>\n
      6. Koji faktori imaju utjecaj na veli\u010dinu instrukcije?<\/li>\n
      7. Koliko najvi\u0161e instrukcija mo\u017eemo napraviti ako uzmemo pet bitova za operacijski kod?<\/span><\/li>\n
      8. Navedite dvije naj\u010de\u0161\u0107e instrukcije za pristup memoriji.<\/li>\n
      9. Napi\u0161ite instrukciju koja bi napravila: R[ra] = – R[rc] \/ dvojni komplement\/.<\/span><\/li>\n
      10. Napi\u0161ite instrukciju koja bi napravila: R[ra] = R[rb] + R[rc]. <\/span><\/li>\n
      11. Skicirajte format i nazna\u010dite polja za instrukciju: sub ra, rb, rc. Obavezno ozna\u010dite bitove instrukcijske rije\u010di.<\/span><\/li>\n
      12. Koje tri vrijednosti mogu imati uvjeti prilikom uvjetnih grananja u upravlja\u010dkim instrukcijama?<\/li>\n
      13. Kojem se registru obi\u010dno mijenja sadr\u017eaj kod grananja?<\/li>\n
      14. Navedite mnemonike dviju instrukcija iz skupine mje\u0161ovitih i njihovo zna\u010denje.<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

        Zbirni jezik (knjiga<\/a>)<\/strong><\/p>\n

          \n
        1. \u0160to je zbirni jezik? (str. 108)<\/li>\n
        2. \u0160to je assembler? (str. 108)<\/li>\n
        3. \u0160to su izvr\u0161ljive instrukcije? Navedite tri primjera instrukcija i njihovo zna\u010denje. (str. 109)<\/li>\n
        4. \u0160to su pseudoinstrukcije? Navedite tri primjera instrukcija i njihovo zna\u010denje. (str. 109)<\/li>\n
        5. \u0160to su makroinstrukcije? Kako se definira makroinstrukcija? (str. 112)<\/li>\n
        6. \u0160to je referenciranje unaprijed? \u0160to je dvoprolazni asembler? (str. 116, 117)<\/li>\n
        7. \u0160to je punilac? Koje osnovne funkcije obavlja? (str. 121)<\/li>\n<\/ol>\n

          Upravlja\u010dka jedinica i prijenos upravljanja<\/strong><\/p>\n

            \n
          1. Koje su osnovne funkcije upravlja\u010dke jedinice? (str. 123)<\/li>\n
          2. Opi\u0161ite ukratko prijenos upravljanja unutar istog programa. Na koji se na\u010din inicira? (str 125)<\/li>\n
          3. Opi\u0161ite ukratko prijenos upravljanja izme\u0111u razli\u010ditih programa. Navedite neki primjer kada se doga\u0111a. (str. 125  i 126)<\/li>\n<\/ol>\n

            Rekurzivne programske procedure (stog i izvedba stoga)<\/strong><\/p>\n

              \n
            1. Napi\u0161ite najjednostavniju definiciju rekurzivnog potprograma. (str. 131.)<\/span><\/li>\n
            2. Navedite neki primjer rekurzivnog postupka (ne mora biti iz knjige).<\/span><\/li>\n
            3. \u0160to je problem rekurzivnih poziva i kako se mo\u017ee rije\u0161iti? (str. 132.\/133.)<\/span><\/li>\n
            4. Rje\u0161enje problema rekurzivnog pozivanja i uspje\u0161nog vra\u0107anja iz rekurzivnih poziva nudi stog (engl. stack). \u0160to je stog? (str. 134.)<\/span><\/li>\n
            5. \u0160to zna\u010di da stog uklju\u010duje “vremensku sastavnicu u svoje ure\u0111enje podataka”?<\/span><\/li>\n
            6. Navedite i opi\u0161ite operacije s kojima se rukuje sa stogom. Na kojem dijelu stoga djeluju te operacije?<\/li>\n
            7. Opi\u0161ite kako se stog dinami\u010dki mijenja.<\/li>\n
            8. \u0160to je kazalo stoga? \u0160to sadr\u017ei kazalo stoga? Opi\u0161ite njegovu ulogu i kako se mijenja kod operacija sa stogom.<\/li>\n
            9. Za\u0161to je va\u017eno poznavati djelovanje mehanizma stoga? (str. 136.)<\/li>\n
            10. Nabrojite primjere podataka koji se privremeno pohranjuju na stog. (str. 136.)<\/li>\n
            11. Na koja se dva na\u010dina u ra\u010dunalu mo\u017ee realizirati stog? (str. 142.)<\/li>\n
            12. Opi\u0161ite kako se izvodi programska izvedba stoga. Koje se kazaljke i s kojim ulogama moraju pridru\u017eiti takvoj izvedbi?<\/li>\n
            13. Kad nastupa preljev stoga i koja kazaljka je uklju\u010dena? (str. 143.)<\/li>\n
            14. Kad se doga\u0111a i \u0161to na ra\u010dunalu ozna\u010dava poruka “System stack overflow<\/em>“?<\/li>\n
            15. Opi\u0161ite sklopovski realizirani stog. Koje su prednosti i nedostaci takve izvedbe? (str. 144)<\/li>\n<\/ol>\n

              Primjer uporabe stoga<\/strong><\/p>\n

                \n
              1. Napi\u0161ite svih \u0161est koraka scenarija koji opisuje  problem prijenosa upravljanja s razli\u010ditih programa. (str. 147.)<\/li>\n
              2. Skicirajte grafi\u010dki prikaz scenarija. (str. 148.)<\/li>\n
              3. Opi\u0161ite ukratko programski model procesora MC 68000 (registri podataka, adresni registri, kazala stoga, programsko brojilo, statusni registar)<\/span>.<\/li>\n
              4. Nabrojite i opi\u0161ite osnovne na\u010dine rada procesora MC 68000. (str. 150 i str. 151)<\/li>\n
              5. Skicirajte i opi\u0161ite zna\u010denje zastavica u statusnom registru. (str. 149. i 150.)<\/li>\n
              6. Opi\u0161ite ukratko \u0161to se doga\u0111a kod pu\u0161tanja u rad procesora, odnosno kod resetiranja.<\/li>\n
              7. Ukratko u nekoliko re\u010denica opi\u0161ite postupak kod doga\u0111anja scenarija iz prvog pitanja. (str. 152. dolje i do kraja)<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

                Mikroprogramirana upravlja\u010dka jedinica <\/strong>(MikroprogrUprJed<\/a>)<\/p>\n

                  \n
                1. Nabrojite osnovne zadatke upravlja\u010dke jedinice.<\/li>\n
                2. Skicirajte organizaciju mikroprogramirane upravlja\u010dke jedinice.<\/span><\/li>\n
                3. \u0160to upravlja\u010dka jedinica radi u fazi pribavi<\/strong>, a \u0161to u fazi izvr\u0161i<\/strong>?<\/li>\n
                4. Objasnite pojmove i odnose me\u0111u pojmovima: mikrooperacija, mikroinstrukcija i mikroprogram.<\/li>\n
                5. Objasnite pojmove i odnose me\u0111u pojmovima: makroprogram, mikroinstrukcija i makroinstrukcija.<\/li>\n
                6. Nabrojite najva\u017enije prednosti mikroprogramirane upravlja\u010dke jedinice.<\/li>\n
                7. Nabrojite mikrooperacije kod izvo\u0111enja makroinstrukcije COM A (komplement sadr\u017eaja akumulatora).<\/span><\/li>\n
                8. Gdje se pohranjuju mikroinstrukcije, a gdje makroinstrukcije?<\/li>\n
                9. Navedite i ukratko objasnite dvije osnovne tehnike u izvedbi upravlja\u010dke jedinice. (str. 163. i 164.)<\/li>\n<\/ol>\n

                  Aritmeti\u010dko-logi\u010dka jedinica (binarna aritmetika, prikaz brojeva, paralelno i serijsko zbrajalo) (str. 211. i dalje)<\/strong><\/p>\n

                    \n
                  1. Pomo\u0107u skice objasnite prikaz broja s pomi\u010dnim zarezom. Kako se u ra\u010dunalu pohranjuje broj s pomi\u010dnim zarezom? (str. 215.) <\/li>\n
                  2. \u0160to zna\u010di da je mantisa broja s pomi\u010dnim zarezom normalizirana? (str. 216)<\/li>\n
                  3. Pomo\u0107u primjera 8.4 (str. 216.) ukratko opi\u0161ite postupak normalizacije mantise. \u0160to se time mo\u017ee posti\u0107i?<\/span><\/li>\n
                  4. Opi\u0161ite postupak odre\u0111ivanja zapisa broja iz primjera 8.5. (prvi dio, str. 218.)<\/span><\/li>\n
                  5. Napi\u0161ite osnovna pravila za zbrajanje dviju binarnih znamenaka. \u0160to je bit prijenosa? (str. 220.)<\/span><\/li>\n
                  6. Opi\u0161ite i skicirajte sklop za paralelno zbrajalo. (str. 224.)<\/li>\n
                  7. Opi\u0161ite i skicirajte izvedbu serijskog zbrajala. (str. 225.)<\/li>\n
                  8. Napi\u0161ite osnovna pravila koja vrijede za oduzimanje dviju binarnih znamenaka. Kako se jo\u0161 mo\u017ee izvesti oduzimanje? (str. 228.)<\/span><\/li>\n
                  9. Ukratko opi\u0161ite postupak mno\u017eenja nepredzna\u010denih brojeva. Primijenite to na primjeru 8.6. (str. 232. i 233.)<\/span><\/li>\n
                  10. Ukratko opi\u0161ite postupak dijeljenja dva cjelobrojna broja pomo\u0107u primjera 8.10. (str. 240. i 241.)<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

                    Oblikovanje jednostavne ALU (knjiga<\/a>)<\/strong><\/p>\n

                      \n
                    1. \u0160to zna\u010di da je ALU vi\u0161efunkcijski digitalni sklop? (str. 256.)<\/li>\n
                    2. Opi\u0161ite u dvije re\u010denice jednostavnu ALU. (str. 257.)<\/li>\n
                    3. Skicirajte i-ti stupanj jednostavne ALU.<\/li>\n
                    4. Skicirajte povezivanje stupnjeva ALU u kaskadu.<\/li>\n
                    5. Opi\u0161ite ulaze i izlaze pojedinih stupnjeva u kaskadu ALU. Kako se to povezivanje ostvaruje?<\/li>\n
                    6. Koja je osnovna gra\u0111evna sastavnica jednog stupnja ALU? Kako se ostvaruje paralelno zbrajalo? (str. 258.)<\/li>\n
                    7. Nabrojite \u010detiri mogu\u0107e operacije (funkcije) aritmeti\u010dke sekcije ALU.<\/li>\n
                    8. \u0160to treba podr\u017eavati logi\u010dka sekcija ALU? (str. 260.)<\/li>\n
                    9. Nabrojite aritmeti\u010dke i logi\u010dke operacije koje mo\u017ee izvoditi potpuna vi\u0161efunkcijska n-bitna ALU. (str. 264.)<\/li>\n<\/ol>\n

                      Memorijski sustav – memorijska hijerarhija<\/strong><\/p>\n

                        \n
                      1. Analizirajte ulogu i utjecaj memorije u ra\u010dunalnom sustavu. \u0160to se sve u memoriji \u010duva? Kakav utjecaj na rad sustava ima vrijeme odziva? Zbog \u010dega postoji ograni\u010denje u veli\u010dini i brzini memorije? (str. 265.)<\/li>\n
                      2. \u0160to je latentnost memorije, u \u010demu se mjeri i koje su tipi\u010dne vrijednosti?<\/li>\n
                      3. Kako se rije\u0161ava problem latentnosti i kapaciteta memorije? Nabrojite \u010detiri glavne hijerarhijske razine memorije. (str. 266.)<\/li>\n
                      4. Kakva su memorija registri procesora? Komentirajte njihov smje\u0161taj, brzinu rada, vrijeme pristupa i kapacitet. \u0160to se smje\u0161ta u njih?<\/li>\n
                      5. Koje su karakteristike priru\u010dne memorije? Koje razine postoje? Gdje je smje\u0161tena logi\u010dki, a gdje fizi\u010dki? Koliki je tipi\u010dni kapacitet i kako pridonosi performansama procesora? (str. 266. i 267.)<\/li>\n
                      6. \u0160to je glavna memorija? \u0160to se u nju pohranjuje? Koje su karakteristike glavne memorije? Zbog \u010dega je sporija od prethodnih memorija u hijerarhiji? (str. 268.)<\/li>\n
                      7. Koje su zna\u010dajke sekundarne memorije? Navedite tipi\u010dne predstavnike.<\/li>\n
                      8. Koja je osnovna zna\u010dajka memorije i u \u010demu se izra\u017eava? (str. 269.)<\/li>\n
                      9. Kojim se parametrima izra\u017eavaju performanse memorije?<\/li>\n
                      10. Kako se definira vrijeme pristupa?<\/li>\n
                      11. \u0160to je vrijeme memorijske periode ili memorijski ciklus?<\/li>\n
                      12. \u0160to je brzina prijenosa i u \u010demu se izra\u017eava?<\/li>\n<\/ol>\n

                        Napomena i preporuka: Pro\u010ditajte i prou\u010dite podatke o razli\u010ditim osobinama memorija na stranicama 270. i 271. knjige.<\/p>\n

                        Glavna ili radna memorija<\/strong><\/p>\n

                          \n
                        1. Navedite nekoliko istozna\u010dnica za glavnu memoriju. \u0160to se obi\u010dno pohranjuje u glavnu ili radnu memoriju? (str. 272.)<\/li>\n
                        2. Kako se realizira glavna memorija? Kako nazivamo ve\u0107i dio te memorije? \u0160to se smje\u0161ta u ROM dio?<\/li>\n
                        3. U koje dvije glavne grupe dijelimo poluvodi\u010dke memorije?<\/li>\n
                        4. Opi\u0161ite ukratko zna\u010dajke stati\u010dkg RAM-a.<\/li>\n
                        5. Opi\u0161ite ukratko pohranjivanje i zna\u010dajke dinami\u010dkog RAM-a.<\/li>\n
                        6. Za \u0161to se obi\u010dno upotrebljava SRAM, a za \u0161to DRAM? Zbog \u010dega? (str. 273.)<\/li>\n
                        7. Kakve \u010dipove, odnosno sklopove trebamo za projektiranje memorijskog modula? Koje ulaze i izlaze obi\u010dno imaju gra\u0111evne komponente memorijskih modula? (str. 278.-283.)<\/li>\n
                        8. Za\u0161to se pojavljuju razli\u010dite porodice DRAM? Nabrojite ih. (str. 284.)<\/li>\n
                        9. Objasnite ukratko razliku izme\u0111u DDR, DDR2 i DDR3 SDRAM-a. <\/li>\n<\/ol>\n
                          \n

                          LABORATORIJSKE VJE\u017dBE <\/strong><\/h2>\n

                          Vje\u017eba 2<\/strong> LV2<\/a><\/p>\n

                          Vje\u017eba 3 LV3<\/a><\/p>\n

                          Korisne poveznice<\/strong><\/p>\n

                          EdSim<\/a> Java JarFix<\/a> UsersGuide<\/a> EdSim-Uvod_u_rad[1]<\/a> PSW<\/a> asmprogramiranje<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                          Izvodjenje instrukcija Skicirajte osnovne dijelove instrukcijske rije\u010di i opi\u0161ite ukratko ulogu svakog dijela. \u0160to se tijekom izvr\u0161avanja instrukcije doga\u0111a za vrijeme faze PRIBAVI? \u0160to se tijekom izvr\u0161avanja instrukcije doga\u0111a za vrijeme faze IZVR\u0160I? Objasnite naredbu LDA A $0222. Kako izgleda zapis te naredbe u memoriji? Koji je operacijski kod te naredbe? Objasnite naredbu ADD A $EF.  Kako izgleda … Nastavi \u010ditati GR<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1263,"featured_media":2312,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"onecolumn-page.php","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n\t\n\n\n\t\n