{"id":601,"date":"2019-09-24T19:52:21","date_gmt":"2019-09-24T19:52:21","guid":{"rendered":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601"},"modified":"2021-06-02T14:00:45","modified_gmt":"2021-06-02T14:00:45","slug":"uvod-u-mreze","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601","title":{"rendered":"Osnove"},"content":{"rendered":"<div style=\"font-family: 'Helvetica Neue', Arial, Helvetica, 'Nimbus Sans L', sans-serif\">\n<h2>1. Osnove mre\u017ene komunikacije<\/h2>\n<h3>1.1. Komunikacije i mre\u017ee<\/h3>\n<h4><strong>1.1.1. Pregled razvoja telekomunikacija i ra\u010dunalnih mre\u017ea<\/strong><\/h4>\n<p>Prijenos informacija<\/p>\n<p>izum elektri\u010dnog telegrafa (Samuel Morse, 1835.),<br \/>\nMorseov kod,<br \/>\npo\u010detak teorije informacija,<br \/>\nprva linija Washington-Baltimore,<br \/>\nprva telegrafska prekooceanska veza 1886.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Samuel_Morse\">https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Samuel_Morse<br \/>\n<\/a><a href=\"http:\/\/www.samuelmorse.net\/\">http:\/\/www.samuelmorse.net\/<br \/>\n<\/a><a href=\"https:\/\/www.thoughtco.com\/biography-of-samuel-morse-1992165\">https:\/\/www.thoughtco.com\/biography-of-samuel-morse-1992165<\/a><\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Samuel Finley Breese Morse\" width=\"604\" height=\"340\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/OUsUUZ6rfjU?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"How To Build a Telegraph\" width=\"604\" height=\"340\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/1r2eOpkBTOo?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Morse Code Tracing\" width=\"604\" height=\"453\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/EmXsSSHCnsI?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>prijenos govora na daljinu,<br \/>\nizum telefona (Alexander Graham Bell, 1876.),<br \/>\nhijerarhijski povezane telefonske centrale &#8211; po\u010detak telekomunikacijske mre\u017ee,<br \/>\n1892. prva automatska telefonska centrala bez operatera<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Telephone Switchboard Advances\" width=\"604\" height=\"453\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/pmfAHH1eA8A?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Telephone Switchboard (1970-1979)\" width=\"604\" height=\"453\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/Q5HvaeVeOkw?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Be\u017ei\u010dno poslana informacija preko Engleskog kanala (Marconi, 1899.) i Atlantika (1901.)<\/p>\n<p>Teleprinter (1914.), operater unosi poruku tipkanjem na tipkovnici, el. signali prenose se telefonskim vodovima, dekodiranje na prijemnom teleprinteru uz ispis na papiru (&gt;500 znakova\/min)<\/p>\n<p>1960. Bell laboratoriji, ra\u010dunalnim programom upravljana telefonska centrala, komutacija elektromehani\u010dka, kasnije razvijene digitalne centrale i prijenos informacija<\/p>\n<p>Povezivanje digitalnih u\/i jedinica sa javnom analognom telekomunikacijskom mre\u017eom, digitalni signal modulira se u analogni i obrnuto pomo\u0107u modema, krajnji ure\u0111aji postaju i ra\u010dunala i terminali (u\/i jedinice) &#8211; <strong>po\u010deci ra\u010dunalnih mre\u017ea<\/strong> &#8211; kori\u0161tenje ra\u010dunala preko terminala (povezanog na samo jedno ra\u010dunalo).<\/p>\n<p><strong>Sveu\u010dili\u0161na mre\u017ea ARPAnet<\/strong> (1969., razvijena iz vojnog programa, agencija ARPA, Advanced Research Projects Agency) &#8211; Mre\u017ea se dijeli u zasebne funkcionalne cjeline: ra\u010dunala (prije terminali), \u010dvorna ra\u010dunala za povezivanje i komunikacijska mre\u017ea za prijenos podataka, <strong>Internet<\/strong> &#8211; posljedica razvoja telekomunikacija i ra\u010dunalnih mre\u017ea<\/p>\n<p>Vi\u0161e radnih stanica povezuje se u lokalnu mre\u017eu za razmjenu lokalnih informacija (LAN &#8211; Local Area Network). Po\u010detkom sedamdesetih nastaju standardi (ARCnet, Token ring, Ethernet&#8230;.). Ethernet standard IEEE 802.3 vode\u0107i standard.<\/p>\n<p>Temelj ARPAnet mre\u017ee bila je tehnologija komutiranja digitalnih paketa. Odluke o proslje\u0111ivanju paketa donose ure\u0111aji u \u010dvorovima mre\u017ee (su\u010delja za procesiranje poruka, IMP &#8211; Interface Message Processors, usmjernici &#8211; router)<\/p>\n<p>Mre\u017eu \u010dine paketni prijenos podataka, redundantno povezani \u010dvorovi sa usmjernicima i javna dostupnost &#8211; struktura Interneta<\/p>\n<p>Krajem sedamdesetih National Science Foundation (NSF) stvara nasljednika ARPAnet-a &#8211; okosnica (<em>backbone<\/em>) sa \u0161est povezanih superra\u010dunala i novom mre\u017enom podr\u0161kom,&nbsp; skup TCP\/IP protokola upotrebljava se kao poveznica, spajaju se regionalne mre\u017ee i dobiva se NSFnet, upravljanje dijelovima mre\u017ee preuzimaju komercijalne kompanije (\u010detiri mre\u017ena operatera) povezane preko nove okosnice &#8211; pristupnih to\u010daka (NAP &#8211; Network Access Points)<\/p>\n<p>ARPAnet i NSFnet &#8211;&nbsp; infrastruktura Interneta, operateri razvijaju i preko granica Amerike, www usluga 1992., \u0161ire davatelji internetskih usluga (ISP &#8211; Internet Service Providers) povezivanjem i ponudom usluga i privatnim osobama.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601\">po\u010detak<\/a><\/p>\n<h4><strong>1.1.2. Vrste ra\u010dunalnih mre\u017ea<\/strong><\/h4>\n<p>Prema geografskom podru\u010dju koje pokrivaju:<\/p>\n<p><strong>lokalne mre\u017ee<\/strong> (LAN &#8211; Local Area Networks) &#8211; na ograni\u010denom podru\u010dju, standard Ethernet <strong>IEEE 802.3<\/strong><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/www.computer-networking-success.com\/images\/xcomputer-lan-network.jpg.pagespeed.ic.uMBwqZ6WUI.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za lan example in networking\" width=\"365\" height=\"331\"><br \/>\ngradske mre\u017ee (MAN &#8211; Metropolitan Area Networks) &#8211; npr. kabelske mre\u017ee razvijene iz kabelske tv i Metroethernet mre\u017ee na Ethernet standardu<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/fossbytes.com\/difference-lan-wan-man-can-vpn-ban-nan-san\/\">Lokalne mre\u017ee<\/a><br \/>\n<strong>globalne mre\u017ee<\/strong> (WAN &#8211; Wide Area Networks) &#8211; za povezivanje geografski udaljenih lokalnih mre\u017ea pomo\u0107u davatelja telekomunikacijskih usluga (TSP &#8211; Telecom Service Providers) ili pomo\u0107u davatelja internetskih usluga (ISP &#8211;&nbsp; Internet Service Provider)<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"http:\/\/www.omnisecu.com\/images\/basic-networking\/wide-area-network-wan.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za man example in networking\" width=\"600\" height=\"299\"><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"http:\/\/cdn.differencebetween.net\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/Difference-between-LAN-WAN-and-MAN-.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za man example in networking\" width=\"319\" height=\"239\"><\/p>\n<p><strong>1.1.3. Internet<\/strong><\/p>\n<p>Internet je skup ra\u010dunalnih mre\u017ea koje se koriste zajedni\u010dkim protokolima (komunikacijski sustavi i pravila) i pru\u017eaju zajedni\u010dke usluge korisnicima.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/rtfm.readthedocs.io\/en\/latest\/_images\/internet_architecture.png\" alt=\"Slikovni rezultat za internet architecture\" width=\"602\" height=\"565\"><\/p>\n<p>Korisnici se spajaju na Internet putem telekomunikacijske mre\u017ee tvrtke koja pru\u017ea uslugu pristupa. Lokalni davatelji povezani su s regionalnim davateljima, a oni su povezani sa sredi\u0161njom brzom mre\u017eom (okosnica, backbone, Tier-1).<\/p>\n<p>Okosnica je skup najve\u0107ih ISP-ova (nacionalni, me\u0111unarodni operatori, AT&amp;T, Level 3, Sprint) me\u0111usobno povezanih pristupnim to\u010dkama (IXP &#8211; Internet Exchange Point). To su iznimno brze mre\u017ee povezane opti\u010dkim vezama visoke propusne mo\u0107i. Ve\u0107e se okosnice povezuju i izravno pomo\u0107u usmjernika (private peering).<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.geeksforgeeks.org\/internet-service-provider-isp-hierarchy\/\">Okosnica<\/a><\/p>\n<p><strong>1.1.4. Na\u010dini povezivanja ure\u0111aja u mre\u017ei<\/strong><\/p>\n<p>to\u010dka-to\u010dka (Point to Point) &#8211; poruke se izravno \u0161alju samo izme\u0111u dva ure\u0111aja<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/cdn.shortpixel.ai\/client\/to_webp,q_glossy,ret_img,w_638\/https:\/\/diffzi.com\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Point-to-point-Connection-vs.-Multipoint-Connection.jpg\" alt=\"Povezana slika\" width=\"602\" height=\"452\"><br \/>\ndijeljena veza (Shared link) &#8211; svi korisnici koriste zajedni\u010dki komunikacijski kanal, pa je mogu\u0107e istovremeno slati poruku svim korisnicima ili grupi korisnika<\/p>\n<p><strong>1.1.5. Na\u010dini prespajanja prometa u mre\u017ei<\/strong><\/p>\n<p><strong>komutacija linija<\/strong> (Circuit switching) &#8211; uspostavlja se veza izme\u0111u dva ure\u0111aja koji \u017eele komunicirati,&nbsp;nakon \u010dega im je&nbsp;za prijenos podataka na raspolaganju (otvoren) cijeli komunikacijski kanal.&nbsp;Nakon zauzimanja&nbsp;komunikacijskog kanala, ostali ure\u0111aji ne mogu prenositi podatke. Ovaj je slu\u010daj naj\u010de\u0161\u0107i u telekomunikacijskim mre\u017eama, npr. klasi\u010dna telefonska linija.<br \/>\n<strong>komutacija paketa<\/strong> (Packet switching) &#8211; mre\u017ee koje kao sustav prijenosa koriste komutaciju paketa ne rezerviraju kanal za prijenos podataka, nego se poruka koja se \u0161alje dijeli na manje dijelove &#8211; pakete. Svaki se paket prema odredi\u0161tu proslje\u0111uje neovisno i mo\u017ee sti\u0107i razli\u010ditim putem i redoslijedom. Svaki paket u zaglavlju ima redni broj koji osigurava da se na odredi\u0161tu poruka mo\u017ee vratiti u prvobitno stanje. Komunikacijskim kanalom istodobno putuju paketi razli\u010ditih poruka. Kad je kanal zauzet slanjem paketa, ostali su u redu \u010dekanja u ure\u0111aju.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=B1tElYnFqL8\" target=\"_blank\">Komutacije linijom\/paketima<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=gB0DCb84T7c\">Komutacije 2<\/a><\/p>\n<p><strong>1.1.6. \u010cinitelji koji utje\u010du na prijenos podataka<\/strong><\/p>\n<p>Osnovne mjere i veli\u010dine za iskazivanje performansi mre\u017ee:<\/p>\n<p><strong>brzina prijenosa (bandwidth)<\/strong> &#8211; ozna\u010dava koli\u010dinu, volumen ili kapacitet informacija\/podataka koje u jedinici vremena pojedini mre\u017eni sustav ili medij mo\u017ee prenositi, mjeri se brojem bitova u jedinici vremena.<br \/>\n<strong>ka\u0161njenje (latency)<\/strong> &#8211; vrijeme potrebno da poruka (paketi) stigne kroz mre\u017eu od ishodi\u0161ta do odredi\u0161ta. Ka\u0161njenje mo\u017ee biti uzrokovano&nbsp;vremenom putovanja signala, vremenom obrade paketa u mre\u017enim ure\u0111ajima ili zbog \u010dekanja na red za obradu.<br \/>\n<strong>gubitak paketa (packet loss)<\/strong> &#8211; mjera vjerojatnosti gubitka paketa zbog redova \u010dekanja u kojima zbog ograni\u010denog kapaciteta mo\u017ee do\u0107i do gubitka paketa koji nisu stali u red. Doga\u0111a se pri velikoj optere\u0107enosti mre\u017ee. Kod pouzdanije mre\u017ee broj izgubljenih paketa u odnosu na broj prenesenih je manji.<\/p>\n<p><strong>1.2. Komponente mre\u017ee<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ra\u010dunalna mre\u017ea<\/strong> je skup povezanih ure\u0111aja (ili aplikacija koje oni izvode) koji me\u0111usobno komuniciraju i programske podr\u0161ke (protokola) koja to omogu\u0107uje.<\/p>\n<p>Komponente mre\u017ee:<\/p>\n<p><strong>krajnji ure\u0111aji<\/strong> &#8211; ishodi\u0161te i odredi\u0161te podataka koji se mre\u017eom \u0161alju (ra\u010dunala, pisa\u010di, VoIP telefoni, kamere, mobilni ure\u0111aji&#8230;). Mogu imati ulogu klijenta\/poslu\u017eitelja. Klijent \u0161alje zahtjev za podacima, poslu\u017eitelj vra\u0107a podatke ili odbija zahtjev. Poslu\u017eitelj je svaki ure\u0111aj koji nudi svoje resurse na upotrebu drugim ure\u0111ajima (npr. podatke s diska). Klijent je ra\u010dunalo koje se koristi uslugama poslu\u017eitelja.<\/p>\n<p><strong>mre\u017eni ure\u0111aji<\/strong> &#8211; slo\u017eenije mre\u017ee sastoje se od vi\u0161e mre\u017enih ure\u0111aja.<\/p>\n<p>Ure\u0111aj koji omogu\u0107uje fizi\u010dko povezivanje krajnjeg ure\u0111aja s mre\u017eom\/mre\u017enim ure\u0111ajima je <strong>mre\u017eni prilagodnik<\/strong> (NIC &#8211; Network Interface Card). Pretvara podatke iz ra\u010dunala u oblik pogodan za slanje na medij (organizira podatke u predefinirani format, u elektri\u010dni, svjetlosni ili radiosignal) i prihvat s medija za prijenos podataka. Ima fizi\u010dku adresu za jednozna\u010dno prepoznavanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Preklopnik<\/strong>&nbsp;(switch) omogu\u0107uje povezivanje vi\u0161e ra\u010dunala u lokalnu mre\u017eu. Proslje\u0111uje podatke izme\u0111u ra\u010dunala temeljem tablice u kojoj su zapisane veze izme\u0111u fizi\u010dkih adresa mre\u017enih prilagodnika i su\u010delja (portova) preklopnika na koje su ti prilagodnici priklju\u010deni. Kada podaci u\u0111u kroz su\u010delje preklopnika, preklopnik pro\u010dita adresu ishodi\u0161ta i ako nije u tablici upi\u0161e je te tako dinami\u010dki popunjava tablicu i &#8220;u\u010di&#8221; koje su adrese na kojem su\u010delju. Zatim pro\u010dita adresu odredi\u0161ta i u tablici potra\u017ei tu adresu te pro\u010dita su\u010delje na koje treba proslijediti podatke. Ako u tablici ne prona\u0111e odredi\u0161nu adresu, preklopnik \u0161alje podatke na sva su\u010delja osim ishodi\u0161nog.<br \/>\n<strong>Usmjernici<\/strong>&nbsp;(routers) povezuju logi\u010dke mre\u017ee i omogu\u0107uju komunikaciju izme\u0111u njih, nala\u017eenjem najboljeg puta za podatke\/pakete od ishodi\u0161ta do odredi\u0161ta. Usmjernik mora imati informacije o mre\u017eama zapisane u tablici (usmjerni\u010dka tablica, routing table). Usmjerni\u010dka tablica mo\u017ee se a\u017eurirati ru\u010dno (administrator) ili automatski (program, usmjerni\u010dki protokol, routing protocols).<br \/>\n<strong>Ostali ure\u0111aji<\/strong> obuhva\u0107aju opti\u010dki terminalni ure\u0111aj, modem, be\u017ei\u010dne pristupne stanice (access point), sigurnosne ure\u0111aje (firewall) i druge, a ovise o tehnologiji i mediju za prijenos.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=1z0ULvg_pW8\">Mre\u017eni ure\u0111aji<\/a><\/p>\n<p>(komunikacijski)<strong> mediji za prijenos podataka<\/strong> &#8211; povezuju krajnje i mre\u017ene ure\u0111aje, omogu\u0107uju prijenos podataka kroz mre\u017eu (be\u017ei\u010dno ili pomo\u0107u kabela)<\/p>\n<p>vrste kablova:<\/p>\n<p><strong>koaksijalni<\/strong> &#8211; dva bakrena vodi\u010da koncentri\u010dno unutar kabela (kabelske mre\u017ee)<br \/>\n<strong>bakrena parica<\/strong> &#8211; telefonija, dvije me\u0111usobno izolirane bakrene \u017eice, upredene kako bi se smanjile EM smetnje<br \/>\n<strong>opti\u010dki kabel<\/strong> &#8211; stakleno ili plasti\u010dno vlakno za preno\u0161enje svjetlosnih impulsa, za prijenos signala s velikom propusnom mo\u0107i bez ve\u0107ih gubitaka na ve\u0107im udaljenostima, otporan na EM smetnje i interferencije<br \/>\nbe\u017ei\u010dni prijenos &#8211; kao medij upotrebljava prostor za slobodno rasprostiranje EM valova<\/p>\n<p>Izbor medija vr\u0161i se s obzirom na maksimalnu propusnost (bandwidth), maksimalnu udaljenost prijenosa, vanjskim utjecajima, cijenu instalacije i odr\u017eavanja.<\/p>\n<p><strong>mre\u017eni protokoli<\/strong> &#8211; definiraju <strong>pravila<\/strong> komunikacije ure\u0111aja u mre\u017ei. Protokol je niz pravila i postupaka koji omogu\u0107uju upravljanje, izvr\u0161avanje i kontrolu procesa prijenosa podataka. Ako se ra\u010dunalo \u017eeli priklju\u010diti na mre\u017eu, mora podr\u017eavati protokol te mre\u017ee. Najpoznatiji skup protokola je TCP\/IP (Internet), hijerarhijski su organizirani za to\u010dno odre\u0111enim ulogama\/zadacima. Korisni\u010dke aplikacije koriste te protokole&nbsp;kako bi komunicirale i razmjenjivale informacije.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/1.bp.blogspot.com\/-u_o95kIuxFQ\/XV4WkcUh7gI\/AAAAAAAAArY\/ce0IWcanQAsFW6rpal8fRaoHKuLD8wh_wCLcBGAs\/s640\/f.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za tcp\/IP protocols hierarchy\" width=\"542\" height=\"247\"><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/itexamanswers.net\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/2019-06-08_152109.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za tcp\/IP protocols hierarchy\" width=\"542\" height=\"322\"><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601\">po\u010detak<\/a><\/p>\n<p><strong>1.3. Mre\u017eni modeli<\/strong><\/p>\n<p>Standardiziranje ra\u010dunalnih mre\u017ea potrebno je zbog heterogenosti mre\u017ene sklopovske i programske podr\u0161ke. Me\u0111unarodna organizacija ISO (International Standards Organization) 1983. objavila je preporuke za referentni model mre\u017ee OSI (Open System Interconnection) &#8211; mre\u017ea se dijeli na slojeve sa to\u010dno odre\u0111enim funkcijama.<\/p>\n<p>Prednosti: mre\u017ea je podijeljena na manje dijelove manje slo\u017eenosti, mre\u017ene komponente su standardizirane radi me\u0111usobne komunikacije, ubrzan je razvoj mre\u017ea, pojednostavljena je poduka i u\u010denje o mre\u017eama, promjene u slojevima su nezavisne<\/p>\n<p><strong>1.3.1. Mre\u017eni model OSI<\/strong><\/p>\n<p>Dijeli mre\u017enu komunikaciju na sedam slojeva sa definiranim ulogama u prijenosu podataka.<\/p>\n<p><strong>Aplikacijski sloj<\/strong> &#8211; povezivanje aplikacija korisnika i mre\u017ene programske podr\u0161ke, ishodi\u0161te i odredi\u0161te svih podataka.<\/p>\n<p><strong>Prezentacijski sloj<\/strong> &#8211; prevo\u0111enje sadr\u017eaja u jezik razumljiv mre\u017enom dijelu programske podr\u0161ke radi prijenosa mre\u017eom (enkripcija i dekripcija podataka)<\/p>\n<p><strong>Sloj sesije<\/strong> &#8211; uspostava i odr\u017eavanje sesije izme\u0111u procesa koji komuniciraju (upravljanje dijalogom (tko je na redu za slanje poruka) i sinkronizacija prijenosa podataka izme\u0111u ure\u0111aja (podjela prijenosa na dijelove, sinkronizacijske to\u010dke, nastavak od prethodne sinkronizacijske to\u010dke u slu\u010daju gre\u0161ke)<\/p>\n<p><strong>Transportni sloj<\/strong> &#8211; priprema podataka za prijenos, segmentiranje podataka u manje cjeline, dodavanje zaglavlja sa podacima potrebnim za prijenos (redni broj segmenta, broj aplikacije kojoj segment pripada&#8230;)<\/p>\n<p><strong>Mre\u017eni sloj<\/strong> &#8211; pridru\u017eivanje zaglavlja (svakom segmentu) sa podacima za adresiranje (ishodi\u0161na i odredi\u0161na adresa) i za proslje\u0111ivanje podataka, usmjeravanje do odredi\u0161ta<\/p>\n<p><strong>Sloj podatkovne veze<\/strong> &#8211; priprema pakete za slanje na fizi\u010dki medij tako da ih stavlja u okvire (ishodi\u0161nu i odredi\u0161nu fizi\u010dku adresu ure\u0111aja) i \u0161alje na medij za prijenos podataka<\/p>\n<p><strong>Fizi\u010dki sloj<\/strong> &#8211; definiranje fizi\u010dkih, sklopovskih zna\u010dajki mre\u017ee (zna\u010dajke ure\u0111aja i medija, metode prijenosa podataka&#8230;)<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=Ilk7UXzV_Qc\">\u0160to je OSI model?<\/a>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=lj_XRubgc9I\">OSI model u realnom svijetu<\/a><\/p>\n<p>1.3.2. Mre\u017eni model TCP\/IP<\/p>\n<p>Dio funkcija transportnog sloja u modelu TCP\/IP unutar modela OSI dodijeljen je sloju sesije.<\/p>\n<p>1.4. Enkapsulacija podataka kroz mre\u017eni model OSI<\/p>\n<p>Podaci putuju slojevima modela OSI to\u010dno odre\u0111enim redoslijedom. Kod slanja podataka mre\u017eom, podaci kre\u0107u od aplikacijskog sloja, a na ra\u010dunalo koje prima podatke put je obrnut, pa kre\u0107e od fizi\u010dkog sloja. Svaki sloj ima svoju ulogu u pripremi podataka za slanje odnosno primanje.<\/p>\n<p>Aplikacija ima podatke za slanje -&gt; aplikacijski sloj -&gt; transportni sloj (dijeljenje na segmente, dodavanje zaglavlja (enkapsulacija podataka) sa rednim brojem segmenta i dr.) -&gt; mre\u017eni sloj (dodaje zaglavlja sa ishodi\u0161nom i odredi\u0161nom adresom = paket) -&gt; sloj podatkovne veze (mre\u017eni prilagodnik), paket se stavlja u okvir (u zaglavlje okvira upisuje se ishodi\u0161na i odredi\u0161na fizi\u010dka adresa, a u zavr\u0161ni dio provjera ispravnosti prijenosa) -&gt; fizi\u010dki sloj (prenosi okvir kao niz bitova medijem). Kada okvir stigne do odredi\u0161ta, po\u010dinje proces dekapsulacije -&gt; sloj podatkovne veze predaje paket -&gt; mre\u017eni sloj (skida zaglavlje, predaje segment) -&gt; transportni sloj (skida zaglavlje, proslje\u0111uje podatke aplikaciji) = dekapsulacija<\/p>\n<p>Poveznice:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/asmed.com\/comptia-network-osi-model\/\" target=\"_blank\">OSI model<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.geeksforgeeks.org\/basics-computer-networking\/\">Osnove mre\u017ea<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>1. Osnove mre\u017ene komunikacije 1.1. Komunikacije i mre\u017ee 1.1.1. Pregled razvoja telekomunikacija i ra\u010dunalnih mre\u017ea Prijenos informacija izum elektri\u010dnog telegrafa (Samuel Morse, 1835.), Morseov kod, po\u010detak teorije informacija, prva linija Washington-Baltimore, prva telegrafska prekooceanska veza 1886. https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Samuel_Morse http:\/\/www.samuelmorse.net\/ https:\/\/www.thoughtco.com\/biography-of-samuel-morse-1992165 prijenos govora na daljinu, izum telefona (Alexander Graham Bell, 1876.), hijerarhijski povezane telefonske centrale &#8211; po\u010detak &hellip; <a href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">Osnove<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1263,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v17.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Osnove - learning creative&amp;openminded\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"1. Osnove mre\u017ene komunikacije 1.1. Komunikacije i mre\u017ee 1.1.1. Pregled razvoja telekomunikacija i ra\u010dunalnih mre\u017ea Prijenos informacija izum elektri\u010dnog telegrafa (Samuel Morse, 1835.), Morseov kod, po\u010detak teorije informacija, prva linija Washington-Baltimore, prva telegrafska prekooceanska veza 1886. https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Samuel_Morse http:\/\/www.samuelmorse.net\/ https:\/\/www.thoughtco.com\/biography-of-samuel-morse-1992165 prijenos govora na daljinu, izum telefona (Alexander Graham Bell, 1876.), hijerarhijski povezane telefonske centrale &#8211; po\u010detak &hellip; Nastavi \u010ditati Osnove &rarr;\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"learning creative&amp;openminded\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-06-02T14:00:45+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.computer-networking-success.com\/images\/xcomputer-lan-network.jpg.pagespeed.ic.uMBwqZ6WUI.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website\",\"url\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/\",\"name\":\"learning creative&amp;openminded\",\"description\":\"\\u201cFirst learn computer science and all the theory. Next develop a programming style. Then forget all that and just hack.\\u201d - George Carrette\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/www.computer-networking-success.com\/images\/xcomputer-lan-network.jpg.pagespeed.ic.uMBwqZ6WUI.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.computer-networking-success.com\/images\/xcomputer-lan-network.jpg.pagespeed.ic.uMBwqZ6WUI.jpg\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601#webpage\",\"url\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601\",\"name\":\"Osnove - learning creative&amp;openminded\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2019-09-24T19:52:21+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-02T14:00:45+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Osnove\"}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Osnove - learning creative&amp;openminded","og_description":"1. Osnove mre\u017ene komunikacije 1.1. Komunikacije i mre\u017ee 1.1.1. Pregled razvoja telekomunikacija i ra\u010dunalnih mre\u017ea Prijenos informacija izum elektri\u010dnog telegrafa (Samuel Morse, 1835.), Morseov kod, po\u010detak teorije informacija, prva linija Washington-Baltimore, prva telegrafska prekooceanska veza 1886. https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Samuel_Morse http:\/\/www.samuelmorse.net\/ https:\/\/www.thoughtco.com\/biography-of-samuel-morse-1992165 prijenos govora na daljinu, izum telefona (Alexander Graham Bell, 1876.), hijerarhijski povezane telefonske centrale &#8211; po\u010detak &hellip; Nastavi \u010ditati Osnove &rarr;","og_url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601","og_site_name":"learning creative&amp;openminded","article_modified_time":"2021-06-02T14:00:45+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/www.computer-networking-success.com\/images\/xcomputer-lan-network.jpg.pagespeed.ic.uMBwqZ6WUI.jpg"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website","url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/","name":"learning creative&amp;openminded","description":"\u201cFirst learn computer science and all the theory. Next develop a programming style. Then forget all that and just hack.\u201d - George Carrette","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/www.computer-networking-success.com\/images\/xcomputer-lan-network.jpg.pagespeed.ic.uMBwqZ6WUI.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.computer-networking-success.com\/images\/xcomputer-lan-network.jpg.pagespeed.ic.uMBwqZ6WUI.jpg"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601#webpage","url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601","name":"Osnove - learning creative&amp;openminded","isPartOf":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601#primaryimage"},"datePublished":"2019-09-24T19:52:21+00:00","dateModified":"2021-06-02T14:00:45+00:00","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=601#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Osnove"}]}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/601"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1263"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=601"}],"version-history":[{"count":62,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/601\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2559,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/601\/revisions\/2559"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=601"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}