{"id":709,"date":"2019-09-27T20:12:14","date_gmt":"2019-09-27T20:12:14","guid":{"rendered":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=709"},"modified":"2020-10-02T15:42:25","modified_gmt":"2020-10-02T15:42:25","slug":"fizicki-sloj","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=709","title":{"rendered":"Fizi\u010dki sloj"},"content":{"rendered":"
\n

2. Fizi\u010dki sloj (CISCO<\/a>)<\/p>\n

2.1. Zadaci fizi\u010dkog sloja<\/p>\n

prijenos niza bitova prema ili s medija za prijenos podataka (kodiranje i pretvaranje u signale, dekodiranje i slanje bitova sloju podatkovne veze koji ih zna interpretirati)<\/p>\n

na fizi\u010dkom sloju nalaze se podaci\/bitovi koji su predstavljeni signalima ovisno o tipu medija (bakrena \u017eica – el. impulsi, opti\u010dki kabel – svjetlost, prostor – EM valovi, radiovalovi, mikrovalovi, IC zrake, laserske zrake..)<\/p>\n

Fizi\u010dki sloj definira standarde za (organizacije koje standardiziraju su ISO, IEEE, ANSI, ITU..):<\/p>\n

mehani\u010dko povezivanje – definira tip konektora, broj i raspored pinova<\/p>\n

elektri\u010dko povezivanje – definira razine napona za 0 i 1<\/p>\n

funkcionalno povezivanje – odre\u0111uje funkcije svakog pina na su\u010delju<\/p>\n

proceduralno povezivanje – odre\u0111uje niz signala poteban za slanje i primanje podataka<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

2.2. Fizi\u010dke topologije mre\u017ee<\/p>\n

Topologije<\/a><\/p>\n

Topologija mre\u017ee prikazuje kako su povezani ure\u0111aji u ra\u010dunalnoj mre\u017ei (ima utjecaj na cijenu, funkcionalnost, lako\u0107u odr\u017eavanja, skalabilnost, podlo\u017enost na pogre\u0161ke i upotrebljene tehnologije) pa je dobro poznavati prednosti i mane odre\u0111ene topologije.<\/p>\n

Osnovne topologije ra\u010dunalne mre\u017ee su:<\/p>\n

sabirnica (bus)<\/strong>, svi ure\u0111aji spojeni na jedan kabel, podatak poslan na sabirnicu dolazi do svih ure\u0111aja spojenih na tom segmentu mre\u017ee, samo jedan ure\u0111aj mo\u017ee slati podatke, \u0161to je vi\u0161e ure\u0111aja spojenih na segment, komunikacija je sporija<\/p>\n

slika!<\/p>\n

zvijezda<\/strong>, naj\u010de\u0161\u0107a u dana\u0161njim mre\u017eama, svaki je ure\u0111aj do zvjezdi\u0161ta (koncentrator, preklopnik, usmjernik) spojen jednim kabelom. Ovisno o tipu centralnog ure\u0111aja postoji mogu\u0107nost komunikacije vi\u0161e ure\u0111aja u istom trenutku. Lako je dodavati nove ure\u0111aje. Prekid u nekom kablu ima utjecaj samo na ure\u0111aje spojene na taj kabel.<\/p>\n

slika!<\/p>\n

prsten<\/strong>, svaki ure\u0111aj (\u010dvor) ima vezu prema dva ure\u0111aja u mre\u017ei, prvi i zadnji su spojeni pa se tako oblikuje prsten. Svi podaci izme\u0111u ure\u0111aja putuju u kru\u017enoj putanji op\u0107enito u istom smjeru. Kod prekida u nekom kabelu, svi ure\u0111aji gube pristup mre\u017ei.<\/p>\n

slika!<\/p>\n

hijerarhijska<\/strong>, sastoji se od sredi\u0161njeg \u010dvora koji je najvi\u0161i u hijerarhijskom rasporedu, na njega su spojeni \u010dvorovi koji se nalaze na sloju ni\u017ee od njega, na njih su spojeni oni jo\u0161 ni\u017ee itd.<\/p>\n

slika!<\/p>\n

isprepletena<\/strong>, svaki \u010dvor ima vezu prema ostalim \u010dvorovima. Kod djelomi\u010dno isprepletene<\/p>\n

svaki \u010dvor ima izravne veze samo s nekima, a kod pune ima vezu sa svim \u010dvorovima u mre\u017ei.<\/p>\n

slike!<\/p>\n

hibridna<\/strong> topologija, upotrebljava se kombinacija tehnologija<\/p>\n

slika!<\/p>\n

Mre\u017ene topologije<\/a><\/p>\n

2.3. Mediji za prijenos podataka<\/p>\n

Povezuju krajnje i mre\u017ene ure\u0111aje i omogu\u0107uju prijenos podataka kroz mre\u017eu<\/p>\n

Osobine koje utje\u010du na odabir medija: ukupna propusna mo\u0107 medija, smetnje i podlo\u017enost vanjskim utjecajima, maksimalna udaljenost izme\u0111u dva mre\u017ena ure\u0111aja, jednostavnost instalacije, ekonomski faktori i dr.<\/p>\n

2.3.1. \u017di\u010dani mediji, kablovi<\/p>\n

bakrene \u017eice<\/strong> (koaksijalni kabel, bakrena parica..<\/strong>.)<\/p>\n

Koaksijalni kabel sastoji se od dva bakrena vodi\u010da koncentri\u010dno smje\u0161tena. Jezgra kabela je \u010dvrsta bakrena \u017eica oko koje je izolator. Oko izolatora je bakrena mre\u017eica, a sve je za\u0161ti\u0107eno plasti\u010dnim omota\u010dem. Upotrebljavao se u prvim verzijama lokalnih mre\u017ea prije pojave UTP kabela, a danas se koristi u kabelskim mre\u017eama.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Bakrena parica mo\u017ee biti telefonska, UTP kabel i STP kabel.<\/p>\n

Telefonska parica – naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161teni komunikacijski medij u telefoniji (dvije me\u0111usobno izolirane i upredene bakrene \u017eice. Upredenost smanjuje efekt preslu\u0161avanja (crosstalk), kad jedna \u017eica stvara smetnje drugoj zbog visokih frekvencija koje prolaze kroz nju. ) Mogu\u0107e je ostvariti pristup Internetu. Brzina prijenosa ovisi o udaljenosti izme\u0111u najbli\u017ee telefonske centrale ili drugog spoja parice na kvalitetniji medij korisnika.<\/p>\n

\"Povezana<\/p>\n

UTP kabel (unshielded twisted pair) – kategorija upredenog kabela koji se sastoji od \u010detiri odvojene parice (osam bakrenih \u017eica) koje su me\u0111usobno izolirane. Najzastupljeniji na\u010din kabeliranja zbog cijene i jednostavnosti postavljanja konektora. Proizvode se, ovisno o gusto\u0107i upredanja i vrsti izolacije, razli\u010dith kvaliteta (tablica C1 do C7!). Brzina i frekvencija ovisi o du\u017eini kabela i tehnologiji prijenosa. Kategorija C5 mo\u017ee podr\u017eavati Gigabit Ethernet.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

STP kabel (Shielded Twisted Pair) – obi\u010dno se upotrebljava u instalacijama koje prolaze kroz druge instalacije da bi se smanjilo djelovanje EM interferencije. Po ve\u0107ini zna\u010dajki sli\u010dno UTP kabelima, razlika je u razini EM za\u0161tite koja osigurava i pove\u0107anje brzine prijenosa podataka. (obi\u010dno kategorije 5, 6 ili 7)<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

 <\/p>\n

opti\u010dka vlakna<\/strong><\/p>\n

opti\u010dki kabel sastoji se od staklenog ili plasti\u010dnog vlakna za preno\u0161enje svjetlosnih impulsa. Upotrebljava se za prijenos signala s velikom propusnom mo\u0107i bez ve\u0107ih gubitaka na ve\u0107u udaljenost. Otporan je na EM smetnje i interferencije. Brzine prijenosa ovim kabelima su desetak GBitova u sekundi i vi\u0161e za svako vlakno pa se primjenjuju u me\u0111unarodnim komunikacijskim vezama i okosnicama mre\u017ee. Sli\u010dan je koaksijalnom ali bez vanjskog mre\u017enog vodi\u010da.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Jednomodni opti\u010dki kabel (single mode) je manji i prenosi signale br\u017ee od vi\u0161emodnog. Koristi se laserom kao izvorom svjetlosti. Za vodove od nekoliko desetaka km do nekoliko stotina km. Koriste ih telefonske kompanije, kabelske televizije i davatelji internetskih usluga. Primjena je slo\u017eenija i skuplja od vi\u0161emodnih.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Vi\u0161emodni opti\u010dki kabel koristi LED za emitiranje svjetlosti i ima deblju jezgru. Posljedica je ve\u0107e rasipanje svjetlosti i gubljenje signala. Do 2 km, u LANovima izme\u0111u zgrada.<\/p>\n

\"Povezana<\/p>\n

Opti\u010dke mre\u017ee povezuju se s ure\u0111ajima koji prenose el. signale pa se ti signali moraju pretvarati u svjetlosne impulse i obratno (pomo\u0107u konvertera).<\/p>\n

Tehnologija koja omogu\u0107uje preno\u0161enje vi\u0161e kanala kroz jedno opti\u010dko vlakno zove se valno multipleksiranje (WDM Wavelength division multiplexing) i ono pro\u0161iruje kapacitet opti\u010dkog vlakna tako \u0161to kanal dijeli u vi\u0161estruke frekvencije (boje). Svaka je boja jedna zraka koja se prenosi opti\u010dkim vlaknom.<\/p>\n

2.3.2. Be\u017ei\u010dni mediji za prijenos podataka, podatke prenose kroz prostor EM valovima<\/p>\n

Be\u017ei\u010dne komunikacije temelje se na slanju i primanju EM valova kroz prostor. Omogu\u0107uju komunikaciju na ve\u0107e udaljenosti bez potrebe izgradnje \u017ei\u010dane infrastrukture. Gubici u snazi signala nastaju zbog nesavr\u0161enosti prijenosnog medija i objekata koji smetaju na putu i od kojih se odbijaju valovi te zbog interferencija s drugim valovima koji se nalaze u prostoru.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Svi se dijelovi EM spektra teoretski mogu upotrebljavati za prijenos informacija ako im se modulira amplituda, frekvencija ili faza. U praksi se upotrebljavaju radiovalovi, mikrovalovi, infracrveni valovi i vidljiva svijetlost. Jo\u0161 bi bolje bilo prenositi podatke ultraljubi\u010dastom svjetlo\u0161\u0107u, rendgenskim i gamazrakama jer \u0161to su vi\u0161e frekvencije, mo\u017ee se prenijeti ve\u0107a koli\u010dina informacija u jedinici vremena, ali se u tom podru\u010dju signal te\u017ee proizvodi i te\u017ee modulira.<\/p>\n

Radio valovi najvi\u0161e se upotrebljavaju u komunikacijama jer se lako proizvode, mogu se slati na velike udaljenosti i prolaze kroz prepreke. \u0160ire se u svim smjerovima pa polo\u017eaj predajnika i prijemnika nije od ve\u0107eg zna\u010daja ali pojavljuje se problem interferencije. Svojstva radiovalova ovise o frekvenciji. Ni\u017ee frekvencije prate zakrivljenost zemlje i mogu\u0107e ih je detektirati na ve\u0107im udaljenostima od vi\u0161ih frekvencija. U podru\u010dju visokih frekvencija radiovalovi se poku\u0161avaju kretati pravolinijski.<\/p>\n

Mikrovalovi – kod frekvencija od oko 100Mhz valovi se prostiru gotovo pravocrtno pa signal ne prati zakrivljenost zemlje i mogu se usmjeriti. Posti\u017eu se bolje zna\u010dajke (odnos signal-\u0161um) ali predajna i prijemna antena moraju biti usmjerene, no smanjuje se mogu\u0107nost interferencije me\u0111u signalima a udaljenost izme\u0111u mikrovalnih antena ovisi o njihovoj visini. Mikrovalne komunikacije imaju odre\u0111ene prednosti u odnosu na opti\u010dke kabele, jednostavnije i jeftinije postaviti mikrovalnu antenu, recimo svakih 50km nego postavljati opti\u010dki kabel (vlasni\u010dki odnosi, struktura i naseljenost podru\u010dja i sl.)<\/p>\n

Infracrveni valovi – za be\u017ei\u010dne komunikacije kratkog dometa (daljinski upravlja\u010di), lako se usmjeravaju, ali ne prolaze kroz \u010dvrsta tijela. U razli\u010ditim prostorijama se me\u0111usobno ne ometaju. Mogu slu\u017eiti za povezivanje komponenti ra\u010dunala.<\/p>\n

Komunikacijski sateliti – osiguravaju prijenos podataka na velike udaljenosti gigabitnim brzinama. Sustav prijenosa funkcionira tako da zemaljska stanica usmjerenom mikrovalnom radiovezom \u0161alje podatke prema satelitu koji ih prima, poja\u010dava i na drugoj frekvenciji prenosi drugoj zemaljskoj stanici ili drugim korisnicima na Zemlji. Sateliti mogu biti geostacionarni (oko 36000 km iznad odre\u0111ene to\u010dke na Zemlji) ili s niskom orbitom (nisu stacionarni, nego kru\u017ee oko Zemlje po odre\u0111enoj putanji).<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

2. Fizi\u010dki sloj (CISCO) 2.1. Zadaci fizi\u010dkog sloja prijenos niza bitova prema ili s medija za prijenos podataka (kodiranje i pretvaranje u signale, dekodiranje i slanje bitova sloju podatkovne veze koji ih zna interpretirati) na fizi\u010dkom sloju nalaze se podaci\/bitovi koji su predstavljeni signalima ovisno o tipu medija (bakrena \u017eica – el. impulsi, opti\u010dki kabel … Nastavi \u010ditati Fizi\u010dki sloj<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1263,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n