{"id":731,"date":"2019-10-07T20:59:44","date_gmt":"2019-10-07T20:59:44","guid":{"rendered":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=731"},"modified":"2019-12-08T21:17:06","modified_gmt":"2019-12-08T21:17:06","slug":"kabeliranje-lan","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=731","title":{"rendered":"Kabliranje LAN"},"content":{"rendered":"

2.4. Kabliranje lokalnih mre\u017ea<\/p>\n

CISCO kabliranje<\/a><\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Pri planiranju kabeliranja LAN-a razmatraju se: radno podru\u010dje, telekomunikacijska soba, horizontalno i vertikalno kabeliranje (sl. 61).<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Za povezivanje krajnjih ure\u0111aja na mre\u017eu u radnom podru\u010dju, odnosno povezivanje krajnjeg ure\u0111aja i uti\u010dnice u zidu upotrebljavaju se tzv. patch kabeli. Ravni UTP kabel (straight through) naj\u010de\u0161\u0107e se upotrebljava kao patch kabel. Pomo\u0107u njega se krajnji ure\u0111aji spajaju na mre\u017eu. Ako se u radnom podru\u010dju nalaze mre\u017eni ure\u0111aji kao \u0161to su koncentrator (hub) ili preklopnik (switch) tada se za spajanje tih ure\u0111aja u mre\u017eu, odnosno uti\u010dnicu u zidu upotrebljava tzv. kri\u017eani UTP kabel (crossover).<\/p>\n

U telekomunikacijskoj sobi nalaze se mre\u017eni ure\u0111aji kao \u0161to su koncentratori (hub), preklopnici (switch), usmjernici (router) i DSU ure\u0111aj (data service device). Ovi su ure\u0111aji me\u0111usobno povezani pomo\u0107u patch panela i veza su izme\u0111u horizontalnog i vertikalnog kabeliranja. U telekomunikacijskoj sobi su obi\u010dno i poslu\u017eitelji koji se upotrebljavaju u mre\u017ei.<\/p>\n

Horizontalno kabeliranje je naziv za kabele koji povezuju radno podru\u010dje i telekomunikacijsku sobu. Horizontalni kabeli po\u010dinju na patch panelu u telekomunikacijskoj sobi i zavr\u0161avaju u zidnoj uti\u010dnici radnog podru\u010dja.<\/p>\n

Vertikalno kabeliranje \u010dine kabeli koji spajaju telekomunikacijske sobe. Oni mogu povezivati LAN mre\u017eu s WAN su\u010deljem ili ISP-om. Upotrebljavaju se za tijek prometa s raznih lokacija i stoga ta vrsta veze zahtjeva medije za prijenos podataka velikim brzinama. Zato se za vertikalno kabeliranje \u010desto upotrebljavaju opti\u010dki kabeli.<\/p>\n

UTP kabeliranje standardizirala je organizacija EIA\/TIA (Electronics Industry Alliance\/Telecommunication Industry Association). Konektor na kraju kabela je RJ-45 konektor. Raspored parica u konektoru definiran je standardima T568A i T568B:<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

2.4.1. Tipovi UTP su\u010delja<\/p>\n

U Ethernet LAN mre\u017eama postoje dvije vrste UTP su\u010delja:<\/p>\n

MDI (Media Dependent Interface)
\nMDIX (Media Dependent Interface, Crossover)<\/p>\n

Ure\u0111aji kao \u0161to su ra\u010dunala, poslu\u017eitelji i usmjernici imaju MDI su\u010delja. Na tim se su\u010deljima koriste standardnim Ethernet rasporedom pinova. Pinovi 1 i 2 upotrebljavaju se za slanje, a pinovi 3 i 6 za primanje podataka (10Mb\/s i 100 Mb\/s Ethernet). Gigabit Ethernet upotrebljava sve \u010detiri parice.<\/p>\n

Ure\u0111aji poput koncentratora i preklopnika koriste se MDIX su\u010deljima. Ako se koriste MDIX su\u010deljima, parice se prespajaju interno . To omogu\u0107uje da se krajnji ure\u0111aji spajaju na koncentrator ili usmjernik pomo\u0107u ravnog kabela (straight-through).<\/p>\n

U pravilu, kada se spajaju razli\u010diti tipovi ure\u0111aja, upotrebljava se ravni kabel, a kada se spajaju isti tipovi ure\u0111aja, kri\u017eani kabel.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Mnogi ure\u0111aji imaju mogu\u0107nost da se UTP Ethernet su\u010delje postavi u MDI ili MDIX na\u010din rada. Neki ure\u0111aji prepoznaju za koju se vrstu kabela su\u010delje treba podesiti i konfiguriraju su\u010delje automatski, a neki ure\u0111aji zahtjevaju da se posebno konfiguriraju kako bi se aktivirala MDIX autodetekcija.<\/p>\n

2.4.2. Ravni UTP kabel<\/p>\n

Kod ovog su tipa kabela oba kraja spojena istim standardom (T568A ili T568B), a upotrebljava se za spajanja:<\/p>\n

preklopnik i Ethernet su\u010delje usmjernika
\nra\u010dunalo i preklopnik
\nra\u010dunalo i koncentrator<\/p>\n

Kreiranje ravnog (straight through) kabela pomo\u0107u spomenutih standarda:<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

2.4.3. Kri\u017eani UTP kabel<\/p>\n

Jedna strana kabela mora biti standard T568A a druga T568B jer pinovi za slanje podataka moraju biti spojeni na pinove za primanje podataka. Koristi se za spajanja:<\/p>\n

preklopnik i preklopnik
\npreklopnik i koncentrator
\nkoncentrator i koncentrator
\nra\u010dunalo i ra\u010dunalo
\nra\u010dunalo i Ethernet su\u010delje usmjernika<\/p>\n

Na\u010din stvaranja kri\u017eanog kabela pomo\u0107u T568A i T568B:<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Vjezba-Krimpanje UTP kabla<\/a><\/p>\n

Krimpaj ispravno<\/a><\/p>\n

2.5. Kabliranje WAN mre\u017ea<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Ako se \u017eeli pomo\u0107u WAN veza povezati vi\u0161e geografski udaljenih lokacija te pristupiti geografski udaljenim korisnicima ili servisima, potrebno je koristiti se uslugama davatelja najma WAN infrastrukture koji imaju mre\u017enu infrastrukturu potrebnu za povezivanje udaljenih lokacija. Svaki davatelj usluga ima administrativni nadzor nad svojom infrastrukturom. Krajnji korisnik nema nikakvu obavezu niti mo\u017ee voditi brigu o njoj.<\/p>\n

Temelj ve\u0107ine dana\u0161njih WAN mre\u017ea je Ethernet standard. Kod WAN mre\u017ea u upotrebi je vi\u0161e WAN tehnologija i protokola jer se ove tehnologije neprestano razvijaju i nije mogu\u0107e niti financijski opravdano zamijeniti sve kad stigne novija i bolja tehnologija. Te se izmjene doga\u0111aju postupno. Primjeri WAN tehnologija su DSL, FrameRelay i ATM.<\/p>\n

Pojavom sve ve\u0107ih brzina Etherneta (1Gbps i 10Gbps) te mogu\u0107no\u0161\u0107u ostvarivanja Ethernet veza pomo\u0107u opti\u010dkog kabela koji omogu\u0107uje povezivanje na ve\u0107e udaljenosti, Ethernet se kao standard po\u010deo \u0161iriti i u\u0161ao je i u podru\u010dje WAN mre\u017ea.<\/p>\n

Tri su osnovne zna\u010dajke WAN mre\u017ea:<\/p>\n

– WAN povezuje ure\u0111aje koji se nalaze na ve\u0107im geografskim udaljenostima
\n– WAN se za povezivanje udaljenih lokacija naj\u010de\u0161\u0107e koristi davateljima usluga sa razli\u010ditom infrastrukturom: telefonske kompanije, kabelske mre\u017ee, satelitski sustavi i davatelji internetskih usluga (ISP)
\n– WAN se koristi vezama razli\u010ditih tipova za povezivanje udaljenih lokacija<\/p>\n

Za povezivanje geografski udaljenih lokacija potrebno je koristiti se uslugama davatelja WAN usluga koji imaju potrebnu mre\u017enu infrastrukturu. WAN fizi\u010dki sloj opisuje na\u010din fizi\u010dkog povezivanja izme\u0111u korisnika i davatelja WAN usluga. WAN fizi\u010dki standardi opisuju elektri\u010dne, mehani\u010dke, funkcionalne i proceduralne standarde za WAN povezivanje.<\/p>\n

Tipovi ure\u0111aja koji se u WAN terminologiji koriste za povezivanje korisnika i davatelja mre\u017enih usluga:<\/p>\n

DCE (Data Communications Equipment)
\nDTE (Data Terminal Equipment)<\/p>\n

DCE je ure\u0111aj zadu\u017een za sinkroniziranje slanja podataka (clock rate) i nalazi se na strani davatelja usluge, a DTE je na strani korisnika. Primjer DTE ure\u0111aja je usmjernik na strani korisnika, primjer DCE ure\u0111aja je modem.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

\"Povezana<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

WAN fizi\u010dki sloj tako\u0111er opisuje su\u010delje izme\u0111u DTE i DCE ure\u0111aja. DTE\/DCE su\u010delje koristi se razli\u010ditim protokolima fizi\u010dkog sloja.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Ostali protokoli mogu biti Ethernet, EIA\/TIA-449\/530 i EIA\/TIA-612\/613.<\/p>\n

Ethernet je pokriven IEEE 802.3 standardima. Definirane brzine prijenosa pomo\u0107u UTP kabela i opti\u010dkog vlakna su:<\/p>\n

10 Mb\/s – 10Base-T Ethernet
\n100 Mb\/s – Fast Ethernet
\n1000 Mb\/s – Gigabit Ethernet
\n10 Gb\/s – 10 Gigabit Ethernet
\n40 Gb\/s – 40 Gigabit Ethernet
\n100 Gb\/s – 100 Gigabit Ethernet<\/p>\n

EIA\/TIA-449\/530 dopu\u0161ta brzine do 2Mb\/s. Koristi se 36-pinski D-konektor. Postoji nekoliko verzija, a standard je jo\u0161 poznat i pod nazivima RS-422 i RS-423.<\/p>\n

EIA\/TIA-612\/613 je standard koji opisuje High-Speed Serial Interface (HSSI) protokol. Mogu\u0107e brzine su do 52 Mb\/s na 60-pinskom D-konektoru.<\/p>\n

V.35 je ITU-T standard za sinkronu komunikaciju izme\u0111u pristupnih mre\u017enih ure\u0111aja i paketne mre\u017ee. Izvorno specificiran s podr\u0161kom za brzine do 48 kb\/s, danas podr\u017eava brzine do 2048 Mb\/s upotrebom 34-pinskog konektora.<\/p>\n

X.21 je ITU-T standard za sinkronu komunikaciju koji se koristi 15-pinskim D-konektorom.<\/p>\n

Ovi protokoli definiraju kodiranja i elektri\u010dne specifikacije na fizi\u010dkom sloju i ve\u0107inom ih definiraju pru\u017eatelji usluga.<\/p>\n

2.6. Predstavljanje bitova na fizi\u010dkom sloju<\/p>\n

Fizi\u010dki sloj mora proizvoditi elektri\u010dne, svjetlosne ili radijske signale odgovaraju\u0107e ra\u010dunalu razumljivim nulama i jedinicama. Standardi fizi\u010dkog sloja moraju definirati kako predstaviti bitove na mediju za prijenos.<\/p>\n

Jednostavnije metode predstavljanja bitova:<\/p>\n

NRZ metoda (Non Return to Zero)
\nNRZI metoda (Non Return to Zero Inverted)
\nManchester metoda<\/p>\n

NRZ metoda je vrlo jednostavna metoda signaliziranja. Bitovi su predstavljeni razinama napona. Logi\u010dki 1 predstavljen je ve\u0107om naponskom vrijedno\u0161\u0107u od logi\u010dke nule. Nedostatak ove metode je te\u0161ko odr\u017eavanje sinkronizacije izme\u0111u ishodi\u0161ta i odredi\u0161ta kod duljeg niza nula ili jedinica.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

NRZI metoda je tako\u0111er jednostavna. Mijenja stanje kada je bit u 1, a ne mijenja stanje kada je bit 0. Ova metoda rje\u0161ava problem duljeg niza jedinica, ali ne i duljeg niza nula. Budu\u0107i da se kod duljeg niza nula ne mijenja stanje, tako\u0111er je problem sinkronizacije ishodi\u0161ta i odredi\u0161ta.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Manchester metoda prikazuje bitove kao promjene napona na mediju. Primjerice, promjena iz vi\u0161eg napona u ni\u017ei napon prikazuje logi\u010dku nulu, a promjena iz ni\u017eeg napona u vi\u0161i napon logi\u010dku jedinicu.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Ova metoda rje\u0161ava problem sinkronizacije jer se promjena doga\u0111a na pola vremena za prikaz bita (bit time).<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

2.7. Kodiranje na fizi\u010dkom sloju<\/p>\n

Kodiranje je pretvorba niza bitova u unaprijed dogovoreni kod. Kod \u010dine grupe bitova s dogovorenim uzorkom koje se mogu raspoznati na obje strane komunikacijske veze.<\/p>\n

Osnovna ideja kodiranja jest da se ukupni broj bitova podataka i upravlja\u010dkih bitova koje treba poslati medijem za prijenos kodiranjem smanji te da se smanji broj gre\u0161aka pri prijenosu (te da se ako se gre\u0161ke dogode, to lako otkrije).<\/p>\n

U komunikaciji postoje kodovi koji nose podatke i kodovi koji upravljaju prijenosom podataka, odnosno tijekom komunikacije. Primjerice, fizi\u010dki sloj mo\u017ee pomo\u0107u upravlja\u010dkih kodova odrediti po\u010detak i kraj okvira (frame).<\/p>\n

Po\u0161iljatelj \u0107e se koristiti posebnim nizom bitova koji \u0107e ozna\u010davati po\u010detak i kraj okvira. Primatelj na taj na\u010din mo\u017ee odrediti gdje je po\u010detak, a gdje je kraj okvira.<\/p>\n

Podaci, odnosno bitovi koji se \u017eele poslati, kodiraju se prije nego se spuste na medij za prijenos. Kodiranjem se pove\u0107ava u\u010dinkovitost prijenosa i omogu\u0107ava ve\u0107e brzine podataka. Pri ve\u0107im brzinama prijenosa pove\u0107ava se mogu\u0107nost pogre\u0161ke u prijenosu. Upotrebom kodiranja i kodnih grupa mogu\u0107e je i otkrivanje nastalih gre\u0161aka.<\/p>\n

Kodne grupe definiraju tri grupe simbola:<\/p>\n

podatkovni simboli – simboli koji predstavljaju podatke
\nupravlja\u010dki simboli – posebni upravlja\u010dki simboli, primjerice po\u010detak okvira
\nneispravni simboli – simboli koji, ako se pojave u komunikaciji, ozna\u010davaju pogre\u0161ke u prijenosu ili na mediju<\/p>\n

2.7.1. 4B\/5B kodiranje<\/p>\n

Jedan od starijih na\u010dina kodiranja. Osnovna je ideja da se pri prijenosu smanji broj uzastopnih nula.<\/p>\n

Svaki skup od 4 bita zamjenjuje se sa svojim 5-bitnim ekvivalentom. Tako kodirani bitovi \u0161alju se medijem za prijenos, primjerice NRZI metodom.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Oktet podataka rastavlja se na dva dijela od po 4 bita. Takvi \u010detverobitni dijelovi kodiraju se u niz od pet bita. Kako pet bitova dopu\u0161taju 32 kombinacije, a za kodiranje 4 bita potrebno je samo 16, preostalih 16 mo\u017ee se iskoristiti za kodiranje po\u010detka ili kraja okvira, mo\u017eebitnih pogre\u0161aka ili drugih upravlja\u010dkih informacija.<\/p>\n

Ovo je jednostavan primjer tehnike kodiranja. Tehnike koje se koriste u dana\u0161njim modernim mre\u017eama vi\u0161estruko su slo\u017eene.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Primjer zadatka!<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

2.4. Kabliranje lokalnih mre\u017ea CISCO kabliranje Pri planiranju kabeliranja LAN-a razmatraju se: radno podru\u010dje, telekomunikacijska soba, horizontalno i vertikalno kabeliranje (sl. 61). Za povezivanje krajnjih ure\u0111aja na mre\u017eu u radnom podru\u010dju, odnosno povezivanje krajnjeg ure\u0111aja i uti\u010dnice u zidu upotrebljavaju se tzv. patch kabeli. Ravni UTP kabel (straight through) naj\u010de\u0161\u0107e se upotrebljava kao patch kabel. … Nastavi \u010ditati Kabliranje LAN<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1263,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n