![\"Image](\"http:\/\/cnp3book.info.ucl.ac.be\/2nd\/html\/_images\/ppp.png\")
<\/p>\n3.1. Zadaci sloja podatkovne veze<\/p>\n
Sloj podatkovne veze definira tehnologije pristupa mre\u017eama i mre\u017enim medijima. Na sloju podatkovne veze nizovi bitova s fizi\u010dkog sloja postaju informacija. Grupe bitova predstavljaju odre\u0111enu informaciju i \u010dine okvir (frame). Struktura okvira ovisi o tehnologiji koja se upotrebljava. Na slici je kreiranje okvira na sloju podatkovne veze iz niza bitova s fizi\u010dkog sloja.<\/p>\n
<\/p>\n
Protokoli na sloju podatkovne veze definiraju:<\/p>\n
fizi\u010dko adresiranje – strukturu fizi\u010dke adrese
\nenkapsulaciju podataka – strukturu okvira
\nkontrolu prijenosa podataka – postupke kojima \u0107e okvir biti proslije\u0111en (flow control)<\/p>\n
3.2. Format okvira<\/p>\n
Na sloju podatkovne veze ima vi\u0161e tehnologija i svaka definira svoj oblik okvira. Op\u0107i oblik okvira<\/strong> sloja podatkovne veze je:<\/p>\n po\u010detak okvira (frame start) – jedinstven niz bitova koji se ne mo\u017ee pojaviti nigdje drugdje u okviru. Koristi se kako bi mre\u017eni ure\u0111aj mogao odrediti na kojem mjestu u nizu bitova po\u010dinje okvir.<\/p>\n polje adresa (addressing) – adresiranje drugog sloja, mijenja se ovisno o tehnologiji (npr. Ethernet mre\u017ee definiraju 48-bitno polje MAC adrese polazi\u0161ta i odredi\u0161ta).<\/p>\n tip (type) – tip podatkovnog dijela okvira.<\/p>\n upravlja\u010dko polje (Control Field) – podaci za upravljanje vezom se kao i polje adresa jako razlikuju ovisno o tehnologiji.<\/p>\n Zavr\u0161etak okvira obi\u010dno obuhva\u0107a:<\/p>\n polje provjere (Error Detection) – polje \u010dijom se vrijedno\u0161\u0107u koristi u provjeri ispravnosti okvira. Ovo polje nastaje izra\u010dunom ostalih vrijednosti iz okvira. U slu\u010daju da je do\u0161lo do gre\u0161aka u komunikaciji, vrijednost ovog polja ne\u0107e odgovarati izra\u010dunatoj. <\/p>\n kraj okvira (Frame Stop) – polje koje ima jednaku svrhu kao i polje po\u010detka okvira u zaglavlju, uz razliku \u0161to definira kraj okvira. U slu\u010daju uzastopnih okvira katkad polje kraja okvira ujedno ozna\u010dava i po\u010detak slijede\u0107eg.<\/p>\n 3.3. Standardi i tehnologije<\/p>\n Standarde i tehnologije sloja podatkovne veze definira nekoliko organizacija. \u010cetiri su osnovne organizacije za standardiziranje tehnologija drugog sloja OSI modela:<\/p>\n ISO 3.4. Upravljanje pristupom mediju<\/p>\n Sloj podatkovne veze upravlja pristupom mediju. Postoje dva osnovna na\u010dina povezivanja ure\u0111aja:<\/p>\n to\u010dka-to\u010dka (point to point)<\/p>\n dva se ure\u0111aja povezuju izravno i odvojeno od drugih, dakle samo se dva ure\u0111aja nalaze na unicast multicast broadcast comparisonmediju. Tijekom komunikacije ne postoji mogu\u0107nost da \u0107e neki drugi ure\u0111aj upasti u vezu. Okviri koji putuju od jednog prema drugom ure\u0111aju sami su na mediju. Slu\u010daj u kojem bi se dva okvira ili signala susrela na istom mediju naziva se kolizija. U toj bi situaciji oba okvira bila izgubljena jer bi im se signali kojima se prenose izmije\u0161ali. Kolizija je dugo predstavljala problem jer je uzrokovala gubitke podataka, a samim time i potrebu za ponovljenim slanjem te usporenjem mre\u017enog prometa. Povezivanjem ure\u0111aja u ovaj spoj kolizija se mo\u017ee teoretski dogoditi samo u slu\u010daju kad bi oba ure\u0111aja poslala okvire istodobno. Ta se situacija lako izbjegne odvajanjem medija\/kanala za slanje i primanje pa ure\u0111aj \u0161alje po kanalu na kojem drugi ure\u0111aj prima podatke. Na drugom se kanalu doga\u0111a isto samo u drugom smjeru.<\/p>\n dijeljeni medij (shared medium)<\/p>\n povezivanje ure\u0111aja na dijeljeni medij znatno nagla\u0161ava problem kolizije. Na dijeljenom mediju mo\u017ee se pojaviti ve\u0107i broj mre\u017enih ure\u0111aja koji \u0107e komunicirati istodobno. \u010cak i da su kanali za slanje i primanje odvojeni na dijeljenom mediju nije mogu\u0107e bez posebnih ure\u0111aja odvojiti svaki mre\u017eni ure\u0111aj zasebno. Pri takvom su povezivanju kolizije \u010desta pojava i izravno su proporcionalne broju ure\u0111aja koji pristupaju mediju.<\/p>\n Zbog problema kolizije potrebno je na sloju podatkovne veze definirati metode pristupa mediju koje obuhva\u0107aju rje\u0161avanje ili izbjegavanje kolizija.<\/p>\n Pristup rje\u0161avanju problema kolizija mo\u017ee biti:<\/p>\n kontrolirani pristup<\/p>\n kontrolirani pristup u potpunosti izbjegava kolizije. Ove metode definiraju prioritete pristupa i dopu\u0161taju samo jednom ure\u0111aju pristup na medij u odre\u0111enom trenutku. Primjer kontroliranog pristupa je metoda predaje oznake (token). Ova metoda definira poseban okvir sa oznakom koji kru\u017ei po ure\u0111ajima spojenim na dijeljeni medij. Onaj ure\u0111aj koji u danom trenutku posjeduje oznaku, mo\u017ee slati podatke na medij. Nakon \u0161to je ure\u0111aj proslijedio podatak, predaje oznaku slijede\u0107em ure\u0111aju. Ako neki od ure\u0111aja nema podataka za slanje, oznaka se predaje dalje. Kako na mediju mo\u017ee postojati samo jedna oznaka koja se nalazi na samo jednom ure\u0111aju u odre\u0111enom trenutku, kolizija nije mogu\u0107a jer niti jedan ure\u0111aj osim onog koji posjeduje oznaku ne mo\u017ee slati podatke. Mre\u017ee koje se koriste ovakvim na\u010dinom pristupa na medij su Token Ring i Fiber Distributed Data Interface (FDDI).<\/p>\n s natjecanjem za pravo pristupa<\/p>\n Natjecanje za pravo pristupa su metode u kojima ure\u0111aji provjeravaju medij i ako vide da je medij slobodan, \u0161alju podatke. Ova metoda smanjuje kolizije ali ih ne uklanja u potpunosti. Naziv joj dolazi od jednostavnog sustava koji definira da niti jedan ure\u0111aj na mediju nema pravo prioriteta, ve\u0107 u trenutku slanja ure\u0111aj sam odlu\u010duje je li medij slobodan te mo\u017ee li slati podatke. Bez obzira na provjeru je li medij slobodan, mogu\u0107e su situacije u kojima se kolizija ipak doga\u0111a. To su situacije kada dva ure\u0111aja istodobno provjeravaju medij ili kada signal s jednog kraja mre\u017ee jo\u0161 nije do\u0161ao do ure\u0111aja na drugom kraju mre\u017ee i ure\u0111aj koji provjerava medij pogre\u0161no zaklju\u010di da je medij slobodan.<\/p>\n Sustavi koji spadaju u metode natjecanja s pravom pristupa su:<\/p>\n CSMA\/CD (Carrier Sense Multiple Access\/Collision Detection) – osnovni sustav na Ethernetu 3.5. Smjer komunikacije<\/p>\n Komunikacija izme\u0111u dva mre\u017ena ure\u0111aja je obi\u010dno dvosmjerna \u0161to mo\u017ee biti izvedeno kao:<\/p>\n poludvosmjerna veza (Half Duplex)<\/p>\n kod ovog tipa komunikacije mediji za prijenos podataka su dvosmjerni, ali bez obzira \u0161to svaki smjer ima svoj komunikacijski kanal, proslje\u0111ivanje informacija ne mo\u017ee se odvijati u oba smjer istodobno. U slu\u010daju da oba ure\u0111aja moraju slati podatke, do\u0107i \u0107e ili do kolizije ili \u0107e jedan od ure\u0111aja morati pri\u010dekati da se medij oslobodi. Tipi\u010dna izvedba takve komunikacije je Ethernet izveden pomo\u0107u koncentratora. Ovakvo rje\u0161enje pove\u0107ava mogu\u0107nost kolizije i usporava mre\u017eu, \u0161to zbog kolizije, \u0161to zbog svoje jednosmjernosti tijeka podataka. Odredi\u0161no ra\u010dunalo mora prvo primiti okvir prije nego \u0161to \u0107e poslati neki drugi okvir u suprotnom smjeru.<\/p>\n Koncentrator radi tako da okvir koji se po\u0161alje kroz jedno su\u010delje dobiju sva ra\u010dunala priklju\u010dena na ostala su\u010delja. Kad jedan \u0161alje, svi ostali slu\u0161aju i ne mogu slati. Koliko god koncentratora spojili u mre\u017eu, uvijek imamo samo jednu kolizijsku domenu. \u0160to vi\u0161e koncentratora spajamo u mre\u017eu, sukladno tome i vi\u0161e ra\u010dunala, pove\u0107avamo vjerojatnost kolizije signala.<\/p>\n potpuno dvosmjerna veza (Full Duplex)<\/p>\n ova komunikacija dopu\u0161ta prolje\u0111ivanje informacija u oba smjera istodobno. Danas je ovakav oblik komunikacije naj\u010de\u0161\u0107i u ra\u010dunalnim mre\u017eama. Ra\u010dunala i mre\u017eni ure\u0111aji mogu istodobno slati i primati podatke. Primjer izvedbe je Ethernet izveden pomo\u0107u preklopnika. Ako Ethernet preklopnik (switch) radi u potpuno dvosmjernoj vezi, u potpunosti su izbjegnute kolizije. Razlog tomu je \u0161to preklopnik, za razliku od koncentratora, ne \u0161alje okvire primljene na jednom su\u010delju na sve ostale, ve\u0107 to\u010dno na ono su\u010delje na kojem se nalazi odredi\u0161no ra\u010dunalo. Kolizija izme\u0111u preklopnika i ra\u010dunala nemogu\u0107a je jer je komunikacija u potpunosti dvosmjerna.<\/p>\n 3.6. Ethernet<\/p>\n Ethernet lokalnu mre\u017eu prvi je put publicirao konzorcij triju tvrtki 1980., 1985. ga uz manje modifikacije zbog kompatibilnosti s OSI modelom prihva\u0107a IEEE pod brojem 802.3 kao op\u0107i standard za lokalne mre\u017ee. Ethernet radi na prva dva sloja modela OSI, na fizi\u010dkom sloju i donjoj polovici sloja podatkovne veze koji je poznat kao MAC podsloj (Media Access Control). Gornji dio sloja podatkovne veze je LLC podsloj (Logical Link Control) i on je definiran 802.2 standardom. Fizi\u010dki sloj uklju\u010duje mre\u017ene ure\u0111aje, fizi\u010dku topologiju mre\u017ee, signale i nizove bitova koji putuju medijem za prijenos podataka. MAC podsloj podatkovnog sloja primijenjen je na mre\u017enom prilagodniku (Network Interface Card).<\/p>\n Dva su osnovna zadatka MAC podsloja na sloju podatkovne veze OSI modela:<\/p>\n enkapsulacija podataka Enkapsulacija podataka ima tri osnovne funkcije:<\/p>\n kreiranje okvira Kontrola pristupa mediju za prijenos podataka ima slijede\u0107e funkcije:<\/p>\n upravljanje slanjem i primanjem okvira pomo\u0107u medija za prijenos podataka Uspje\u0161nost i trajnost Etherneta osigurana je kroz:<\/p>\n jednostavnost i lako\u0107u upotrebe Izvorni Ethernet razvio se na mre\u017eama koje su se koristile koaksijalnim kabelima. Fizi\u010dka topologija koja definira na\u010din na koji su ure\u0111aji spojeni bila je sabirnica (bus). Ra\u010dunala su se povezivala u niz na koaksijalni kabel u dvije izvedbe ovisno o tipu kabela. Prva izvedba bila je upotrebom debelog koaksijalnog kabela (thick). Ra\u010dunala su se povezivala tzv. “vampirskim ugrizima”, vampire trap) na kabel. Zapravo se kabel doslovno bu\u0161io do jezgre kako bi se ostvario spoj. Debeli koaksijalni kabel bio je krut i ote\u017ean za instalaciju pa ga je zamijenio tanji koaksijalni kabel (thin). Upotrebom ovog kabela vi\u0161e nije bilo potrebno bu\u0161iti kabel, ve\u0107 se spoj ostvarivao s T-konektorima. Koaksijalni kabel potrebno je terminirati na krajevima s otpornikom (terminator).<\/p>\n Razvoj Etherneta i\u0161ao je u smjeru kori\u0161tenja kvalitetnijim kabelima i pove\u0107anja brzine pa je tako postupno koaksijalni kabel zamijenjen kabelom s upredenim paricama (twisted pair, TP) i to posebno varijantom bez dodatne za\u0161tite (unshielded twisted pair, UTP).<\/p>\n Kori\u0161tenje ovim kabelima nije dopu\u0161talo fizi\u010dku topologiju sabirnice pa je dodan novi ure\u0111aj u Ethernet mre\u017ee, koncentrator (hub). Koncentrator je prebacio fizi\u010dku topologiju Etherneta na zvijezdu (star), no logi\u010dka je topologija jo\u0161 uvijek bila sabirnica jer je koncentrator okvire koje je dobio na jednom su\u010delju slao na sva ostala su\u010delja<\/strong>. Logi\u010dka topologija sabirnica uzrokovala je probleme s kolizijama i nije mogla zadovoljiti potrebe za brzinama modernih mre\u017ea. <\/p>\n Preklopnik (switch) je ure\u0111aj koji je donio odgovor na probleme koncentratora. Ethernet preklopnik je u stanju u\u010diti fizi\u010dke adrese (MAC adrese) ra\u010dunala povezanih na su\u010delja preklopnika i na osnovi toga isporu\u010divati podatke samo na ona su\u010delja kojima su namijenjeni<\/strong>.<\/p>\n Ethernet je od izvorne ina\u010dice do\u017eivio brojne nadogradnje. Ove su nadogradnje ponajprije i\u0161le prema pove\u0107anju brzine i upotrebi novih, br\u017eih medija. Najve\u0107a prednost novijih Ethernet tehnologija jesu izmjene isklju\u010divo na fizi\u010dkom sloju. Br\u017ee Ethernet tehnologije samo imaju br\u017ea vremena slanja i primanja jednog bita podatka dok je zadr\u017ean originalni Ethernet okvir \u0161to omogu\u0107uje kompatibilnost prema starijim verzijama Etherneta.<\/p>\n 3.6.1. Tipovi Etherneta<\/p>\n Ethernet je pokriven 802.3 standardima. Definirane su \u010detiri brzine za prijenos pomo\u0107u UTP kabela i opti\u010dkog vlakna:<\/p>\n 10 Mb\/s – 10Base – T Ethernet 10 Mb\/s Ethernet<\/strong><\/p>\n 10BASE5 izvorna specifikacija Etherneta. Upotrebljavao se debeli koaksijalni kabel u koji su se doslovno bu\u0161ile rupe kako bi se dodavali novi klijenti.<\/p>\n 10BASE2 (ThinNet) 50omski koaksijalni kabel povezuje mre\u017ene ure\u0111aje putem T-konektora, a na krajevima zahtjeva terminatore. Brzine ove tehnologije su 10Mb\/s. Stekao je veliku popularnost i bio najra\u0161irenija Ethernet tehnologija do pojave UTP kabela.<\/p>\n 10BASE-T upotrebljava dvije parice. Kabel mo\u017ee biti kategorije 3 ili 5. Za povezivanje ure\u0111aja upotrebljava se koncentrator ili preklopnik. Brzine su 10Mb\/s. Koristi se Manchester kodiranjem.<\/p>\n 100 Mb\/s Fast Ethernet<\/strong><\/p>\n 100BASE-TX upotrebljava dvije parice, ali zahtjeva kategoriju 5 kabela. Fizi\u010dka topologija je zvijezda sa 100 Mb\/s brzinama.<\/p>\n 100BASE-FX na opti\u010dkom kablu.<\/p>\n 100BASE-BX standard prijenosa preko jedne opti\u010dke niti a prijem i predaja Tx i Rx su na razli\u010ditim valnim duljinama.<\/p>\n 1Gb\/s Gigabit Ethernet<\/strong><\/p>\n 1000BASE-T na kabelu kategorije 5e<\/p>\n 1000BASE-SX opti\u010dke veze<\/p>\n 1000BASE-LX opti\u010dke veze. Dopu\u0161ta ve\u0107e udaljenosti na single-mode kabelu<\/p>\n 1000BASE-BX opti\u010dke veze. Standard prijenosa 100Mb\/s preko jedne opti\u010dke niti, a prijem i predaja (Tx i Rx) su na razli\u010ditim valnim duljinama.<\/p>\n 1000BASE-CX za vrlo kratke udaljenosti (do 25m). Upotrebljavao se specijalni bakreni kabel.<\/p>\n 10-gigabitni Ethernet<\/p>\n IEEE 802.3ae je standard koji uklju\u010duje 10Gb\/s, full duplex prijenos podataka preko opti\u010dkog kabela. Vrlo sli\u010dan je standardu 802.3. Ima isti format okvira kao i ostale verzije Etherneta. Na upotrebljava se vi\u0161e samo u LAN mre\u017eama, ve\u0107 i u MAN i WAN mre\u017eama tako da Ethernet danas nije samo standard za LAN mre\u017ee na malim udaljenostima, ve\u0107 je i MAN i WAN standard.<\/p>\n 3.6.2. CSMA\/CD<\/p>\n U Ethernet mre\u017ei svi ure\u0111aji koji se nalaze na istom mre\u017enom segmentu natje\u010du se za prijenos podataka. Svaki ure\u0111aj oslu\u0161kuje signale na mediju za prijenos podataka i ako je medij slobodan, \u0161alje podatke. Ostali ure\u0111aji utvr\u0111uju da je medij zauzet i \u010dekaju da se oslobodi. Zbog du\u017eine medija za prijenos podataka i realnog vremena potrebnog da signal s jednog kraja medija do\u0111e do drugog kraja mo\u017ee do\u0107i do situacije u kojoj dva ili vi\u0161e ure\u0111aja misle da je medij za prijenos podataka slobodan. u tom slu\u010daju istodobno \u0161alju podatke pa dolazi do kolizije signala. Ako do\u0111e do kolizije mre\u017eni prilagodnici koji su poku\u0161ali slati podatke utvr\u0111uju koliziju i povla\u010de se s medija. Nakon toga u razli\u010ditim vremenima unutar predefiniranog vremenskog intervala poku\u0161avaju ponovo. Sustav koji upravlja slanjem podataka na medij za prijenos i rje\u0161avanjem kolizije (ako se dogodi) zove se CSMA\/CD (Carrier Sense Multiple Access\/Collision detect).<\/p>\n Carrier sense – ozna\u010dava da ure\u0111aj slu\u0161a je li medij slobodan za slanje podataka. Ako je slobodan, \u0161alje podatke. Nakon slanja ponovno se vra\u0107a u stanje slu\u0161anja.<\/p>\n Multiple access – ozna\u010dava da su svi ure\u0111aji spojeni na isti medij.<\/p>\n Collision detect – svi Ethernet mre\u017eni prilagodnici slu\u0161aju signale na mediju za prijenos podataka kako bi saznali je li medij slobodan, zauzet ili je do\u0161lo do kolizije. Prvi ure\u0111aj koji detektira koliziju \u0161alje tzv. JAM signal kojim obavje\u0161tava ostale ure\u0111aje da je do\u0161lo do kolizije. Ure\u0111aji pokre\u0107u tzv. backoff algoritam. Taj algoritam povla\u010di ure\u0111aje koji su sudjelovali u koliziji s medija. Unutar predefiniranog intervala vremena proizvodi se slu\u010dajno vrijeme nakon kojega mre\u017eni prilagodnik ponovno poku\u0161ava poslati podatke. Slu\u010dajni interval vremena proizvodi se na svakom mre\u017enom prilagodniku da ponovno ne bi do\u0161lo do kolizije. Vjerojatnost kolizije pove\u0107ava se \u0161to su udaljenosti izme\u0111u ure\u0111aja ve\u0107e (tj. duljinom kabela).<\/p>\n 3.6.3. Kolizijska i broadcast domena<\/p>\n Vjerojatnost da do\u0111e do kolizije pove\u0107ava se s brojem ure\u0111aja na jednom Ethernet segmentu. Ethernet segment unutar kojega mo\u017ee do\u0107i do kolizije zove se kolizijska domena. Na slici je Ethernet lokalna mre\u017ea izvedena pomo\u0107u koncentratora (hub) i UTP kabela.<\/p>\n Koncentrator je ure\u0111aj koji dobiveni okvir proslje\u0111uje na sva ostala su\u010delja. Dakle, istodobno podatke mo\u017ee slati samo jedno ra\u010dunalo. Svi ure\u0111aji koji su spojeni na koncentrator nalaze se u istoj kolizijskoj domeni. Vjerojatnost da do\u0111e do kolizije pove\u0107ava se brojem ra\u010dunala u kolizijskoj domeni<\/strong>.<\/p>\n Danas kolizija u Ethernet mre\u017eama nije vi\u0161e problem jer se umjesto koncentratora upotrebljavaju preklopnici koji rade u potpuno dvosmjernom na\u010dinu rada<\/strong> (full-duplex) i u sebi imaju ugra\u0111enu inteligenciju dono\u0161enja odluka kroz koje su\u010delje \u0107e poslati okvir. Preklopnici segmentiraju mre\u017eu na vi\u0161e kolizijskih domena<\/strong>. Zapravo, svako su\u010delje preklopnika je jedna kolizijska domena. Ka\u017eemo da preklopnik dijeli Ethernet kolizijsku domenu na mikrosegmente. Ako su\u010delja preklopnika rade u potpuno dvosmjernom modu, ne mo\u017ee do\u0107i do kolizije.<\/p>\n Kolizijske domene su podru\u010dja unutar kojih mo\u017ee do\u0107i do kolizije signala. Postoje i broadcast domene u Ethernet mre\u017ei. To je podru\u010dje unutar kojega se razmjenjuju broadcast poruke. Mre\u017ea s preklopnicima je jedna broadcast domena.<\/p>\n Broadcast poruke su poruke koje su namijenjene svim ure\u0111ajima. Preklopnik kao ure\u0111aj smanjuje kolizijske domene, ali dopu\u0161ta broadcast promet. LAN mre\u017ea s preklopnicima je jedna broadcast domena (pod uvjetom da nisu kreirane VLAN mre\u017ee). Broadcast domena je podru\u010dje unutar kojeg se razmjenjuju broadcast poruke.<\/p>\n Smanjivanje vjerojatnosti kolizije pri projektiranju lokalne mre\u017ee bilo je bitno u vrijeme upotrebe koaksijalnog kabela ili koncentratora. Danas se upotrebljavaju preklopnici u potpuno dvosmjernom na\u010dinu rada i problem kolizije vi\u0161e ne postoji. Problem broadcast prometa i dalje je prisutan u lokalnim mre\u017eama.<\/p>\n 3.6.4. Na\u010dini komunikacije u Ethernet mre\u017ei<\/p>\n U mre\u017eama s preklopnicima mogu\u0107e su tri vrste komunikacije:<\/p>\n jednoodredi\u0161na (unicast) Jednoodredi\u0161na komunikacija je kad samo jedan ure\u0111aj \u0161alje podatke i samo jedan ure\u0111aj prima podatke.<\/p>\n U vi\u0161eodredi\u0161noj komunikaciji jedan ure\u0111aj \u0161alje podatke, a grupa ure\u0111aja prima podatke.<\/p>\n Broadcast komunikacija je kada jedan ure\u0111aj \u0161alje podatke svim ure\u0111ajima u mre\u017ei.<\/p>\n 3.6.5. Ethernet okvir<\/p>\n Polje preambula i po\u010detak okvira upotrebljavaju se za sinkronizaciju ishodi\u0161nog i odredi\u0161nog ure\u0111aja. Ovi okteti govore primatelju da se pripremi za prihvat okvira. Odredi\u0161na i ishodi\u0161na MAC adresa su fizi\u010dke adrese primatelja i po\u0161iljatelja. Polje duljina\/tip definira duljinu polja podaci u oktetima ili tip podataka koje prenosi. Duljina podataka mo\u017ee biti od 46 do 1500 okteta. Parametar tip ozna\u010dava koji je protokol vi\u0161e razine enkapsuliran u okvir. Ako je vrijednost u tom polju ve\u0107a ili jednaka 0x0600 hex, tada je u tom polju kod enkapsuliranog protokola. Ako je broj manji, ozna\u010dava duljinu podataka. Zadnje polje u okviru je polje za provjeru ispravnosti prijenosa podataka (Frame Check Sequence).<\/p>\n 3.6.6. Fizi\u010dka adresa ure\u0111aja<\/p>\n MAC adresa (Media Access Control) je duljine 48 bitova i ozna\u010dava se u hex formatu. Fizi\u010dko adresiranje nije hijerarhijsko kao IP adresiranje. Te adrese mo\u017eemo smatrati slu\u010dajnim brojevima. Tu vrstu adresiranja nazivamo ravnim adresiranjem (flat). MAC adresa sastoji se od dva dijela. Prvi dio je OUI (Organizational Unique Identifier). Dug je 24 bita i ozna\u010dava proizvo\u0111a\u010da mre\u017enog prilagodnika. Drugi je dio tako\u0111er 24 bita i proizvoljno ga upisuje proizvo\u0111a\u010d mre\u017enog prilagodnika.<\/p>\n Razli\u010diti proizvo\u0111a\u010di mogu MAC adresu prikazati u razli\u010ditom formatu. Npr. 00-05-9A-3C-78-00, 00:05:9A:3C:78:00 ili 0005.9A3C.7800.<\/p>\n 3.6.7 Ka\u0161njenje u mre\u017ei<\/p>\n Ka\u0161njenje u Ethernet mre\u017ei je vrijeme potrebno Ethernet okviru da stigne od ishodi\u0161nog mre\u017enog prilagodnika do odredi\u0161nog mre\u017enog prilagodnika.<\/p>\n Do ka\u0161njenja dolazi zbog:<\/p>\n – vremena potrebnog da ishodi\u0161ni mre\u017eni prilagodnik postavi signal na medij i vremena potrebnog da odredi\u0161ni mre\u017eni prilagodnik interpretira te signale 3.6.8. Zagu\u0161enje u mre\u017ei<\/p>\n Glavni razlog segmentiranja mre\u017ee u manje dijelove je me\u0111usobno izoliranje prometa da bi se \u0161to bolje iskoristila \u0161irina pojasa (bandwidth). Bez odvajanja pojedinih dijelova mo\u017ee do\u0107i do zagu\u0161enja mre\u017ee. S preklopnikom ne mo\u017ee do\u0107i do kolizije, ali propu\u0161ta broadcast promet koji mo\u017ee biti izvor neprilika u radu mre\u017ee.<\/p>\n Naj\u010de\u0161\u0107i uzroci zagu\u0161enja u mre\u017ei su:<\/p>\n – dana\u0161nja tehnologija u krajnjim ure\u0111ajima (procesori, sabirnice, periferni ure\u0111aji…) \u0161alje sve ve\u0107u koli\u010dinu podataka u odre\u0111enom vremenu u mre\u017eu 3.6.9. Preklopnici u lokalnoj mre\u017ei<\/p>\n Vi\u0161e ure\u0111aja spojenih na preklopnik mo\u017ee komunicirati istodobno. Tipi\u010dne brzine prijenosa su 100\/1000 Mb\/s. Preklopnik radi u potpuno dvosmjernom na\u010dinu rada koji omogu\u0107uje istodobno slanje i primanje podataka. Zbog toga ne mo\u017ee do\u0107i do kolizije. U RAM-u preklopnika nalazi se tablica MAC adresa (MAC Address Table) u koju preklopnik upisuje MAC adresu ra\u010dunala i broj su\u010delja na koje je ra\u010dunalo priklju\u010deno<\/strong>.<\/p>\n Ako preklopnik primi okvir na nekom od su\u010delja napravit \u0107e:<\/p>\n – pro\u010ditat \u0107e ishodi\u0161nu adresu u okviru Primjeri:<\/p>\n Prezentacija<\/a><\/p>\n 3.7. Hijerarhijski model lokalne mre\u017ee<\/p>\n Dana\u0161nje lokalne mre\u017ee ne slu\u017ee samo za prijenos poslovnih podataka u u\u017eem smislu, ve\u0107 i za sve vrste komunikacija potrebnih u poslovnom okru\u017eenju (podaci, zvuk slika). Moderne mre\u017ee mogu prenositi sve vrste informacija. To na vi\u0161e razina pove\u0107ava u\u010dinkovitost u poslovnom okru\u017eenju gdje se kroz samo jednu infrastrukturu razmjenjuje sve vrste informacija. Vi\u0161e ne treba imati posebne ure\u0111aje i mre\u017enu infrastrukturu za prijenos podataka, telefonsku mre\u017eu ili videokonferencije. Nisu potrebne posebne skupine ljudi obu\u010dene za svaku od tih infrastruktura. Takav je pristup jeftiniji, ali bitnije je da je i u\u010dinkovitiji. Proces razmjene informacija i dono\u0161enja odluka mnogo je br\u017ei.<\/p>\n Ra\u010dunalne su mre\u017ee danas u mogu\u0107nosti integrirati prijenos svih vrsta informacija. Mediji za prijenos podataka, mre\u017eni ure\u0111aji i mre\u017eni protokoli mogu ispuniti zahtjeve modernog poslovanja. Unato\u010d tome, kriti\u010dni je dio dizajn takve mre\u017ee. Brzo i u\u010dinkovito mo\u017ee raditi samo dobro dizajnirana ra\u010dunalna mre\u017ea. Da bi mre\u017ea ispunila sve zahtjeve koji se pred nju postavljaju u suvremenom poslovnom okru\u017eenju, treba biti dobro i ispravno dizajnirana.<\/p>\n Lo\u0161 dizajn mre\u017ee mo\u017ee napraviti mnogo \u0161tete i poni\u0161titi sve prednosti dana\u0161nje mre\u017ene tehnologije. Dizajn koji najbolje kontrolira tijek informacija mre\u017eom i omogu\u0107uje optimalno kori\u0161tenje svim njezinim resursima je hijerarhijski model mre\u017ee.<\/p>\n Hijerarhijski model mre\u017ee dijeli mre\u017eu na tri odvojene razine. Svaka raziina ima posebne funkcije i ulogu u mre\u017ei. Podjelom mre\u017ee na razine i daju\u0107i svakoj razini odre\u0111ene funkcije, dizajn mre\u017ee postaje modularan.<\/p>\n Modularan pristup pove\u0107ava i pojednostavljuje mogu\u0107nosti nadogradnje i upravljanja mre\u017eom te, najbitnije, njezinu u\u010dinkovitost.<\/p>\n Hijerarhijski model mre\u017ee dijeli mre\u017eu na tri razine:<\/p>\n – razinu pristupa (access layer) Mogu\u0107a je situacija da jedan preklopnik obna\u0161a funkcije dvaju ili \u010dak svih triju slojeva. To ovisi o broju preklopnika u mre\u017ei, odnosno veli\u010dini mre\u017ee.<\/p>\n Razina pristupa – razina koja krajnje ure\u0111aje spaja na mre\u017eu i kontrolira razmjenu informacija izme\u0111u tih ure\u0111aja.<\/p>\n Razina distribucije – na ovoj se razini skupljaju podaci s pristupne razine i proslje\u0111uju na vi\u0161u razinu (razina jezgre). Distribucijska razina upravlja protokom informacija kroz mre\u017eu. Preklopnici na ovom sloju trebali bi imati bolje performanse od preklopnika na pristupnom sloju jer zbrajaju promet s pristupnog sloja.<\/p>\n Razina jezgre – ova je razina mre\u017ena okosnica s mre\u017enim ure\u0111ajima najboljih performansi jer povezuje ukupan promet s distribucijskih razina. Budu\u0107i da je ova razina sredi\u0161te mre\u017ee kroz koju prolazi sav promet, bitno je da bude stalno dostupna. Da bi se osigurala dostupnost, veze izme\u0111u ure\u0111aja na tom sloju trebaju biti redundantne, odnosno trebaju biti udvostru\u010dene da bi postojale rezervne veze.<\/p>\n Prednosti hijerarhijskog modela:<\/p>\n Hijerarhijski model je nu\u017ean, ali ne i dovoljan preduvjet da bi lokalna mre\u017ea bila dobro dizajnirana. Na umu treba imati jo\u0161 neke parametre, a to su:<\/p>\n – mre\u017eni dijametar Mre\u017eni dijametar – broj ure\u0111aja koje paket mora pro\u0107i prije nego \u0161to stigne do odredi\u0161ta. Mre\u017eni dijametar trebao bi biti \u0161to manji kako bi se zbog ka\u0161njenja podataka prolazom kroz svaki ure\u0111aj samnjilo ukupno ka\u0161njenje do odredi\u0161ta. Npr, protokol STP prema predefiniranim parametrima podr\u017eava mre\u017eni dijametar od najvi\u0161e sedam ure\u0111aja.<\/p>\n Povezivanje \u0161irine pojasa – kada se razmotri i utvrdi potreba za \u0161irinom pojasa na svakoj razini, mo\u017ee se po potrebi vi\u0161e su\u010delja, odnosno veza (links), povezati u jednu logi\u010dku vezu kako bi se izbjegao zastoj prometa na odre\u0111enom dijelu mre\u017eu (link aggregation). Povezivanje \u0161irine pojasa zove se jo\u0161 i bandwidth aggregation.<\/p>\n Redundancija – redundancija pove\u0107ava stalnu dostupnost ure\u0111aja u mre\u017ei. To se mo\u017ee u\u010diniti udvostru\u010davanjem veza izme\u0111u ure\u0111aja ili udvostru\u010davanjem samih ure\u0111aja. Obje metode poskupljuju implementaciju mre\u017ee. Zato treba vrlo pa\u017eljivo procijeniti gdje su redundantne veze potrebne. Redundancija se uglavnom implementira na razini distribucije i jezgre.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" 3.1. Zadaci sloja podatkovne veze Sloj podatkovne veze definira tehnologije pristupa mre\u017eama i mre\u017enim medijima. Na sloju podatkovne veze nizovi bitova s fizi\u010dkog sloja postaju informacija. Grupe bitova predstavljaju odre\u0111enu informaciju i \u010dine okvir (frame). Struktura okvira ovisi o tehnologiji koja se upotrebljava. Na slici je kreiranje okvira na sloju podatkovne veze iz niza bitova … Nastavi \u010ditati Sloj podatkovne veze<\/span> ![\"Image](\"http:\/\/www.highteck.net\/images\/157-Datalink-PDU2.jpg\")
<\/p>\n
\nIEEE
\nANSI
\nITU<\/p>\n
\nCSMA\/CA (Carrier Sense Multiple Access\/Collision Avoidance) – koristi se u be\u017ei\u010dnim WLAN mre\u017eama<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/adinegoro05.files.wordpress.com\/2017\/09\/half_duplex-300x2241.jpg\")
<\/p>\n
\nkontrola pristupa mediju za prijenos podataka<\/p>\n
\nadresiranje
\notkrivanje pogre\u0161aka<\/p>\n
\nrje\u0161avanje situacija ako do\u0111e do pogre\u0161aka pri prijenosu podataka<\/p>\n
\npouzdanost
\nnisku cijenu instalacije i odr\u017eavanja<\/p>\n
\n100 Mb\/s – Fast Ethernet
\n1000 Mb\/s – Gigabit Ethernet
\n10 Gb\/s – 10 Gigabit Ethernet<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/coredotnet.files.wordpress.com\/2007\/09\/clip-image0015.jpg\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/networklessons.com\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/hub-collision-domain.png\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/networklessons.com\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/switch-each-interface-collision-domain.png\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/networklessons.com\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/switch-each-interface-collision-domain-with-hub.png\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"http:\/\/www.thebryantadvantage.com\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Switch-Collision-Broadcast.png\")
<\/p>\n
\nvi\u0161eodredi\u0161na (multicast)
\nbroadcast<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/techdifferences.com\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/Multicast1.jpg\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/www.gatevidyalay.com\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/Ethernet-Frame-Format-IEEE-802.3.png\")
<\/p>\n
\n– vremena potrebnog da signal prije\u0111e put od ishodi\u0161nog mre\u017enog prilagodnika do odredi\u0161nog mre\u017enog prilagodnika
\n– ka\u0161njenja u ure\u0111ajima kroz koje signal prolazi. Svaki ure\u0111aj treba odre\u0111eno vrijeme da procesuira podatke i proslijedi ih. Ka\u0161njenje uzrokuju ure\u0111aji na prvom, drugom i tre\u0107em sloju modela OSI. Najmanje ka\u0161njenje uzrokuju ure\u0111aji na fizi\u010dkom sloju kao \u0161to je koncentrator (hub). Preklopnik uzrokuje ve\u0107e ka\u0161njenje jer obavlja i vi\u0161e posla. Najve\u0107e ka\u0161njenje je u usmjerniku. \u0160to ure\u0111aj obavlja vi\u0161e posla, odnosno donosi vi\u0161e odluka, ve\u0107e je i ka\u0161njenje.<\/p>\n
\n– broadcast poruke imaju utjecaja na rad mre\u017enih ure\u0111aja i krajnjih ure\u0111aja u mre\u017ei. Ure\u0111aji moraju pro\u010ditati broadcast poruke i kad nisu namijenjene njima
\n– mre\u017ene aplikacije zahtjevaju sve ve\u0107u \u0161irinu pojasa jer moraju procesuirati sve ve\u0107u koli\u010dinu podataka. Primjeri takvih aplikacija su videoaplikacije (video on demand), u\u010denje preko mre\u017ee i mnoge druge.<\/p>\n
\n– ako se adresa ne nalazi u MAC tablici, upisat \u0107e u MAC tablicu ishodi\u0161nu MAC adresu i broj su\u010delja na koje je okvir u\u0161ao. Na taj na\u010din dinami\u010dki popunjava tablicu i u\u010di koje su adrese na kojem su\u010delju
\n– pro\u010ditat \u0107e odredi\u0161nu adresu u okviru
\n– potra\u017eit \u0107e tu adresu u MAC tablici i pogledati koje je su\u010delje pridru\u017eeno toj adresi. Proslijedit \u0107e okvir samo na to su\u010delje
\n– ako u MAC tablici ne postoji adresa jednaka odredi\u0161noj u okviru, preklopnik \u0107e proslijediti okvir na sva su\u010delja, osim na su\u010delje kroz koje je okvir u\u0161ao
\n– ako se u odredi\u0161noj adresi nalaze sve jedinice (broadcast adresa), tada se okvir tako\u0111er proslje\u0111uje na sva su\u010delja osim su\u010delja na koje je okvir u\u0161ao.<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/slideplayer.com\/slide\/6161355\/18\/images\/37\/No+Collisions+in+Switch%2C+Buffering.jpg\")
<\/p>\n
\n– razinu distribucije (distribution layer)
\n– razinu jezgre (core layer)<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/www.researchgate.net\/profile\/Md_Nadir_Ali\/publication\/271557256\/figure\/fig1\/AS:392041558233098@1470481399626\/Hierarchical-Campus-Network-Design.png\")
<\/p>\n\n
\n– povezivanje \u0161irine pojasa
\n– redundancija<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/3rdlayer.files.wordpress.com\/2011\/09\/accessdistribcore.png?w=549&h=543\" "\\"accessdistribcore\\"")
<\/p>\n