{"id":760,"date":"2019-10-13T17:03:03","date_gmt":"2019-10-13T17:03:03","guid":{"rendered":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760"},"modified":"2024-09-29T14:05:05","modified_gmt":"2024-09-29T14:05:05","slug":"mrezni-sloj","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760","title":{"rendered":"Mrezni sloj, IPv4"},"content":{"rendered":"<div style=\"font-family: 'Helvetica Neue', Arial, Helvetica, 'Nimbus Sans L', sans-serif\">\n<p><strong>Mre\u017eni sloj<\/strong><\/p>\n<p>Zadatak mre\u017enog sloja je prijenos podataka kroz mre\u017eu od ishodi\u0161nog do odredi\u0161nog ure\u0111aja. Podaci se segmentiraju i prenose u paketima, pa se takav prijenos podataka naziva <a href=\"https:\/\/www.tutorialspoint.com\/packet-switching\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>paketni prijenos<\/strong><\/a>. Na mre\u017enom se sloju svakom segmentu dodaje zaglavlje mre\u017enog sloja s podacima potrebnim za prijenos.<\/p>\n<p>Kako bi mre\u017eni sloj znao proslijediti pakete do cilja, paketi moraju imati odredi\u0161nu adresu, a da bi se podaci mogli vratiti, potrebno je znati i ishodi\u0161nu adresu. Adrese mre\u017enog sloja zovu se IP adrese i nalaze se u zaglavlju paketa.<\/p>\n<p>Ure\u0111aji koji odlu\u010duju kojim putem poslati paket prema cilju zovu se <strong>usmjernici <a href=\"https:\/\/www.tutorialspoint.com\/what-are-routers-in-computer-network\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">(router)<\/a><\/strong>. Paket putuje od usmjernika do usmjernika prema odredi\u0161tu. Usmjernici prihvate paket, pro\u010ditaju odredi\u0161nu adresu, na\u0111u najbolji put prema odredi\u0161tu i proslje\u0111uju paket prema cilju. Taj se proces zove usmjeravanje (proslje\u0111ivanje, <a href=\"https:\/\/networkencyclopedia.com\/routing\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">routing<\/a>) paketa prema cilju na temelju odredi\u0161ne (IP) adrese.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mut\" src=\"https:\/\/encrypted-tbn0.gstatic.com\/images?q=tbn:ANd9GcQqfkDY4N6pPX_xYHVXDHYL8O2adu14Zq7uY4itJypzAiFOrVk4\" alt=\"Slikovni rezultat za packet routing\" width=\"411\" height=\"167\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mre\u017eni sloj obavlja slijede\u0107e osnovne zadatke:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>adresiranje<\/strong> paketa pomo\u0107u ishodi\u0161ne i odredi\u0161ne IP adrese<\/li>\n<li><strong>enkapsulacija<\/strong>, odnosno dodavanje IP zaglavlja<\/li>\n<li><strong>usmjeravanje<\/strong> paketa (routing) ili pronala\u017eenje najboljeg puta do odredi\u0161ta<\/li>\n<li><strong>dekapsulacija<\/strong>, odnosno skidanje IP zaglavlja na odredi\u0161tu<\/li>\n<\/ul>\n<p>4.2. Mre\u017eni protokol IPv4<\/p>\n<p>Zadatke mre\u017enog sloja odra\u0111uju mre\u017eni protokoli. Protokol IP (internetski protokol) je mre\u017eni protokol koji se upotrebljava na Internetu. IPv4 protokol opisuje strukturu zaglavlja mre\u017enog sloja.<\/p>\n<p>IPv4 ne uspostavlja vezu prije slanja paketa i ne brine o pouzdanosti prijenosa. Ako je potrebno, taj posao odradi TCP protokol na transportnom sloju tako da zahtjeva ponovno slanje segmenta, odnosno paketa ako nije stigao ili nije stigao ispravan do odredi\u0161ta.<\/p>\n<p>Ako se na transportnom sloju upotrebljava protokol UDP koje ne uspostavlja vezu i ne provjerava ispravnost prijenosa (kao ni protokol IP), provjera ispravnosti prijenosa, ako je potrebno, treba se ugraditi u aplikaciju.<\/p>\n<p>Protokol IPv4 radi neovisno o vrsti medija za prijenos. Struktura bitova u IP paketu ne\u0107e se promijeniti ako se paket \u0161alje razli\u010ditim medijima za prijenos podataka.<\/p>\n<p>IPv4 zaglavlje<\/p>\n<p>Protokol IPv4 definira zaglavlje s kojim se enkapsuliraju podaci na mre\u017enom sloju:<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/advancedinternettechnologies.files.wordpress.com\/2012\/01\/ipv4-header.png\" alt=\"Slikovni rezultat za ipv4 header\" width=\"502\" height=\"285\"><\/p>\n<p>Polja u zaglavlju:<\/p>\n<p>Polje \u201e<strong>Verzija<\/strong>\u201c(engl. <em>Version<\/em>) ozna\u010dava <strong>verziju (ina\u010dicu) protokola<\/strong> i kod IPv4 zauzima \u010detiri bita.<\/p>\n<p>Polje \u201e<strong>Veli\u010dina zaglavlj<\/strong>a\u201c(engl. <em>Internet Header Length<\/em>, IHL) slu\u017ei specificiranju <strong>ukupne duljine zaglavlja<\/strong> i izra\u017eena je kao broj 32 bitnih rije\u010di. Najmanja vrijednost koju ovo polje mo\u017ee imati je 5, \u0161to zna\u010di da je minimalna vrijednost IP zaglavlja 5 x 32 bita = 160 bitova = 20 bajta. Maksimalna vrijednost za 4 bitnu kombinaciju je 15 rije\u010di, kada je 15 x 32 = 480 bitova \u0161to iznosi 60 bajta.<\/p>\n<p>Polje \u201e<strong>Vrsta usluge<\/strong>\u201c(engl. <em>Type of Service<\/em>, TOS) omogu\u0107uje odre\u0111eno upravljanje prijenosom paketa. Slu\u017ei za ozna\u010davanje paketa u slu\u010daju upotrebe QoS sustava. To je polje duljine 8 bita. Polje je <strong>osmi\u0161ljeno za odre\u0111ivanje kvalitete usluge<\/strong> (engl. <em>Quality of Service<\/em>, QoS). Novije implementacije IPv4 protokola ovo polje mijenjaju sa 6 bitnim DSCP (engl. <em>Differentiated Service Code Poin<\/em>t) i 2bitnim ECN (engl. <em>Explicit Congestion Notification<\/em>) poljem. DSCP polje odre\u0111uje vrijednost QoS-a za svaki paket. ECN polje slu\u017ei za dobivanje informacija o zagu\u0161enjima kroz mre\u017eu.<\/p>\n<p>Polje \u201e<strong>Ukupna duljina<\/strong>\u201c(engl. <em>Total Length<\/em>) slu\u017ei za <strong>odre\u0111ivanje ukupne duljine IP paketa uklju\u010duju\u0107i i podatke<\/strong>. Ova vrijednost uklju\u010duje veli\u010dinu podatkovnog dijela, veli\u010dinu TCP\/UDP zaglavlja i veli\u010dinu IP zaglavlja. Ovo polje prezentira se oktetima i u zaglavlju zauzima 16 bita.<\/p>\n<p>Polje \u201e<strong>Identifikacija<\/strong>\u201c(engl. <em>Identification<\/em>) <strong>jedinstvena je identifikacija fragmenata jednog paketa<\/strong>. Upotrebljava se kako se fragmenti razli\u010ditih paketa ne bi pomije\u0161ali (kad se paket pri prolazu kroz mre\u017eu dijeli ili fragmentira na vi\u0161e dijelova). Zauzima 16 bita, a odre\u0111eno je od strane po\u0161iljatelja. Slu\u017ei identifikaciji pojedina\u010dnih paketa, koji su rastavljeni na fragmente od strane usmjernika.<\/p>\n<p>Polje \u201e<strong>Zastavice<\/strong>\u201c (<em>Flags<\/em>), slu\u017ei za <strong>odre\u0111ivanje postupanja ure\u0111aja prema odre\u0111enom IP paketu<\/strong>. Polje se sastoji od tri bita &#8211; zastavice. Prvi bit uvijek ima vrijednost 0, drugi bit slu\u017ei za odre\u0111ivanje fragmentacije (0 \u2013 paket se smije fragmentirati, 1 \u2013paket se ne smije fragmentirati), dok tre\u0107i bit prezentira lokaciju paketa u nizu fragmentiranih paketa (0 \u2013 paket se nalazi kao zadnji fragment u nizu ili paket nije fragmentiran uop\u0107e, 1 \u2013 paket nije zadnji u nizu fragmentiranih paketa i treba se o\u010dekivati dolazak vi\u0161e fragmentiranih paketa). Prva je zastavica neiskori\u0161teni bit u IP zaglavlju (<em>Reserved<\/em>), druga upravlja fragmentacijom (DF, <em>Don&#8217;t Fragment<\/em>), a tre\u0107a ozna\u010dava posljednji fragment u izvornom paketu (MF, <em>More Fragments<\/em>).<\/p>\n<p>Polje \u201e<strong>Oznaka fragmenta<\/strong>\u201c, (<em>Fragment Offset<\/em>) koristi 13 bitova i upotrebljava se za <strong>odre\u0111ivanje pozicije fragmenta u paketu<\/strong>. Paketi koji nisu fragmentirani i prvi paketi u nizu fragmentiranih paketa uvijek imaju vrijednost ovog polja postavljenu u 0.<\/p>\n<p>Polje \u201e<strong>Vrijeme \u017eivota<\/strong>\u201c(engl. <em>Time to Live<\/em>, TTL) je vrijednost u rasponu od 0 do 255 i <strong>ozna\u010dava starost paketa<\/strong>. Svaki put kada paket do\u0111e na usmjernik, ova se vrijednost umanjuje za jedan. Kada padne na nulu, paket se bri\u0161e, odnosno uklanja s mre\u017ee. Upotrebljava se za spre\u010davanje nastanka petlji na mre\u017enom sloju.<\/p>\n<p>Polje \u201e<strong>Protokol<\/strong>\u201c(engl. <em>Protocol<\/em>) &#8211; <strong>identifikacija vi\u0161eg protokola<\/strong> koji se upotrebljava. Polje je veli\u010dine 8 bita, \u0161to zna\u010di da mo\u017ee poprimiti vrijednost izme\u0111u 0 i 255. Primjerice, broj protokola TCP je 6, a protokola UDP 17. Slu\u017ei ozna\u010davanju protokola za slanje paketa. Ako polje poprimi vrijednost 0x06 (u heksadekadskom zapisu) ili 00000110(u binarnom zapisu), koristi se TCP (engl. <em>Transmission Control Protocol<\/em>) protokol. Ako polje poprimi vrijednost 0x11 (u heksadekadskom zapisu) ili 00010001(u binarnom zapisu), koristi se UDP (engl. <em>User Datagram Protocol<\/em>) protokol. <em>Internet Control Message Protocol<\/em> (ICMP) predstavljen je heksadekadskim zapisom 0x01 ili binarnim zapisom 00000001.<\/p>\n<p>Polje \u201e<strong>Sa\u017eetak zaglavlja<\/strong>\u201c (<em>Header Checksum<\/em>) zauzima 16 bitova. Slu\u017ei kao metoda za provjeravanje i potvr\u0111ivanje da nije do\u0161lo do promjene niti jednog polja zaglavlja IP paketa. <strong>Upotrebljava se za provjeru ispravnosti paketa<\/strong>.<\/p>\n<p>Polja \u201eIzvori\u0161na adresa\u201c(engl. <em>Source IP Address<\/em>) i \u201eOdredi\u0161na adresa\u201c(engl. <em>Destination&nbsp; IP Address<\/em>), odre\u0111ena s 32 bita, ozna\u010davaju IP adresu izvori\u0161nog, ra\u010dunala s kojeg je paket poslan i odredi\u0161nog ure\u0111aja, ra\u010dunala na koju je paket poslan.<\/p>\n<p>Polje \u201eOpcije\u201c(engl. <em>Options<\/em>, <em>Padding<\/em>) ima varijabilnu vrijednost duljine i u njemu se odre\u0111uju dodatne opcije za slanje. Ve\u0107ina IP paketa, koji se \u0161alju u suvremenim mre\u017eama, nemaju ovo polje, zato \u0161to se ovo polje naj\u010de\u0161\u0107e ne koristi. To su polje dodatne IP opcije. Ispuna se upotrebljava kako bi zaglavlje bilo djeljivo s 32.<\/p>\n<p>Treba naglasiti da usmjernici \u010ditaju i mijenjaju samo IP zaglavlje zbog promjene polja TTL i sa\u017eetak zaglavlja, a da podatke koji su enkapsulirani (TCP ili UDP segment) ne diraju.<\/p>\n<p>Tipi\u010dno IPv4 zaglavlje: verzija=4 (za IPv4), veli\u010dina zaglavlja=5(5*4=20 okteta), ukupna duljina=472 (veli\u010dina zaglavlja i podataka je 472 okteta), identifikacija=111 (jedinstveni identifikator, u slu\u010daju da paket bude fragmentiran), zastavice=0 (ozna\u010dava da paket mo\u017ee biti fragmentiran), oznaka fragmenta=0 (ozna\u010dava da paket jo\u0161 nije fragmentiran), vrijeme \u017eivota=123, protokol=6 (ozna\u010dava da paket nosi TCP segment).<\/p>\n<p>4.3. IPv4 adresiranje<\/p>\n<p>4.3.1. Struktura IPv4 adrese<\/p>\n<p>Svaki ure\u0111aj u mre\u017ei mora biti jednozna\u010dno definiran, odnosno mora imati svoju adresu. Ta se adresa u skupu protokola TCP\/IP zove IP adresa. Sastoji se od \u010detiri broja odvojena to\u010dkom. Brojevi mogu biti u intervalu od 0 do 255, npr. 192.168.10.1<\/p>\n<p>Duljina IP adrese u binarnom obliku je 32 bita. Svakih osam bitova je jedan broj. Brojevi su odvojeni to\u010dkama radi lak\u0161eg snala\u017eenja u radu s IP adresama.&nbsp;<\/p>\n<p>Svaka IP adresa podijeljena je na dva dijela: dio za adresu logi\u010dke mre\u017ee i dio za adresu ra\u010dunala unutar logi\u010dke mre\u017ee.<\/p>\n<p>Za sve ure\u0111aje koji imaju isti mre\u017eni dio IP adrese, odnosno isti niz bitova koji definira mre\u017eni dio ka\u017eemo da se nalaze na istom mre\u017enom segmentu ili da su u istoj logi\u010dkoj mre\u017ei. Adresu mre\u017ee dobijemo tako da mre\u017eni dio adrese prepi\u0161emo, a dio adrese koji definira ra\u010dunalo postavimo u nulu, pa mo\u017eemo zaklju\u010diti da se ra\u010dunala nalaze u npr. mre\u017ei 192.168.10.0\/24.<\/p>\n<p>Dvije logi\u010dke mre\u017ee mogu biti povezane pomo\u0107u usmjernika. Usmjernik je ure\u0111aj koji proslje\u0111uje pakete izme\u0111u logi\u010dkih mre\u017ea.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"n3VNCb\" src=\"http:\/\/www.cellbiol.com\/bioinformatics_web_development\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/two_local_networks_interconnected_throgh_a_router-2.png\" alt=\"Image result for two networks connected with router\" width=\"578\" height=\"421\"><\/p>\n<p>4.3.2. Tipovi IPv4 adresa<\/p>\n<ul>\n<li>mre\u017ene adrese (<em>network<\/em>)<\/li>\n<li><em>broadcast<\/em> adrese<\/li>\n<li>jednoodredi\u0161ne adrese (<em>unicast<\/em>)<\/li>\n<li>vi\u0161eodredi\u0161ne adrese (<em>multicast<\/em>)<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Mre\u017ene adrese<\/strong> &#8211; adrese koje odre\u0111uju logi\u010dku mre\u017eu, dio koji definira ure\u0111aj u logi\u010dkoj mre\u017ei ima vrijednost nula.<\/p>\n<p><strong>Broadcast adrese<\/strong> &#8211; &nbsp;paketi s odredi\u0161nom <em>broadcast<\/em> adresom namijenjeni su svim ure\u0111ajima (na mre\u017enom segmentu) koji su u istoj logi\u010dkoj mre\u017ei. Domet <em>broadcast<\/em> adrese je samo unutar mre\u017enog segmenta jer usmjernik dijeli mre\u017ee i ne propu\u0161ta <em>broadcast<\/em> pakete. <em>Broadcast<\/em> adresa je ona u kojoj su svi bitovi koji definiraju ure\u0111aj (zadnji oktet) postavljeni u 1, \u0161to zna\u010di da je to zadnja adresa u logi\u010dkoj mre\u017ei (255).<\/p>\n<p><strong>Jednoodredi\u0161ne adrese<\/strong> &#8211; adresiraju samo jedan ure\u0111aj u mre\u017ei (1-254).<\/p>\n<p><strong>Vi\u0161eodredi\u0161ne adrese<\/strong> &#8211; &nbsp;adresiraju <strong>grupu<\/strong> ure\u0111aja koji imaju pridru\u017eenu zajedni\u010dku vi\u0161eodredi\u0161nu adresu. Primjer uporabe je gledanje videosadr\u017eaja na internetu (<em>video streaming<\/em>). Poslu\u017eitelj koji \u0161alje video sadr\u017eaj \u0161alje samo jedan paket, a svi ure\u0111aji koji imaju pripadaju\u0107u vi\u0161eodredi\u0161nu adresu primaju poslani paket. Tako poslu\u017eitelj ne mora slati paket posebno svakom ure\u0111aju. Za vi\u0161eodredi\u0161ne je adrese rezerviran <strong>poseban skup IP adresa koje po\u010dinju brojevima od 223 do 234<\/strong>.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.geeksforgeeks.org\/difference-between-unicast-broadcast-and-multicast-in-computer-network\/\">Adrese<\/a><\/p>\n<p>4.3.3. Podjela logi\u010dkih mre\u017ea na klase<\/p>\n<p>Ponekad je logi\u010dka mre\u017ea definirana s 24 bita, a ponekad sa 16. Kako znati koliko je bitova rezervirano za mre\u017eni dio, a koliko za ure\u0111aje u pojedinoj mre\u017ei samo na temelju IP adrese? Kako odrediti koliko \u0107e bitova biti mre\u017eni dio, a koliko \u0107e biti za adresiranje ure\u0111aja u IP adresi?&nbsp;<\/p>\n<p>Prvi poku\u0161aj rje\u0161enja tog problema bio je podjela mre\u017ea na klase. Mre\u017ee su bile podijeljene na klase: A, B, C, D i E. Ovisno u kojoj klasi se IP adresa nalazi, odre\u0111eni se broj bitova pridru\u017euje mre\u017enom dijelu adrese, a ostatak je dio za adresu ra\u010dunala u toj mre\u017ei. Dakle, klasa je odre\u0111ivala mre\u017eni dio adrese.<\/p>\n<p><img class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/www.examcollection.com\/design\/wikipic\/866.jpg\" alt=\"Image result for ipv4 classes\"><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/media.geeksforgeeks.org\/wp-content\/cdn-uploads\/IP_addressing_3.jpg\" alt=\"Image result for ipv4 classes examples\" width=\"513\" height=\"269\"><\/p>\n<p>Kako znati u kojoj je klasi koja adresa, odnosno koji je dio adrese mre\u017ea, a koji adresa unutar mre\u017ee? Dogovoreno je da prvi broj adrese definira klasu. Definiranjem klase definira se i mre\u017eni dio. Klasa A je od 0 do 127.<\/p>\n<p>Najvi\u0161e razli\u010ditih logi\u010dkih mre\u017ea mo\u017ee se napraviti u klasi C, jer su tri okteta rezervirana za identifikaciju mre\u017ea, a u toj klasi se najmanje IP adresa mo\u017ee pridru\u017eiti ure\u0111ajima u jednoj od mre\u017ea jer je samo jedan oktet rezerviran za adrese ure\u0111aja unutar mre\u017ee. U klasi C mo\u017ee se pridru\u017eiti 254 razli\u010dite adrese (prva adresa je adresa mre\u017ee, a zadnja adresa je <em>broadcast:<\/em> 256-2=254).<\/p>\n<p>U klasi A je suprotan slu\u010daj. Samo je jedan oktet predvi\u0111en za adrese mre\u017ea, a tri su okteta za adrese ure\u0111aja u mre\u017ei. U jednoj od mre\u017ea u klasi A mo\u017ee se adresirati (2 na 24)-2 ure\u0111aja. Klasa B ima dva okteta za mre\u017eu i dva okteta za ure\u0111aje u mre\u017ei.<\/p>\n<p>Iz koje \u0107e klase biti dodijeljena adresa mre\u017ei ovisit \u0107e o broju potrebnih adresa. Ako je potrebno malo adresa (manje od 254) dovoljna je klasa C. Ako je potrebno vi\u0161e od 254 adrese, treba prije\u0107i u mre\u017eu klase B. Opisana je podjela IP adresa na klase bila prvo na\u010delo organizacije mre\u017ea. Prvi je broj u IP adresi odre\u0111ivao klasu, klasa je odre\u0111ivala koliko je bitova rezervirano za mre\u017eni dio, a koliko za ure\u0111aje u mre\u017ei.&nbsp;<\/p>\n<p>Ure\u0111ajima se mo\u017ee uz jednoodredi\u0161nu adresu pridru\u017eiti i vi\u0161e vi\u0161eodredi\u0161nih adresa. To su adrese iz klase D. Klasi D pripadaju sve adrese koje po\u010dinju brojevima od 224 do 239.<\/p>\n<p>Klasa E upotrebljava se u eksperimentalne svrhe. Adrese u klasi E po\u010dinju brojevima od 240 do 255.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.omnisecu.com\/tcpip\/internet-layer-ip-addresses.php\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">O IPv4 adresama<\/a><\/p>\n<p>4.3.4. Privatne i javne IP adrese<\/p>\n<p>IP adresa na Internetu mora biti jedinstvena. Sukladno tome mora postojati organizacija koja organizira adresni prostor i brine se o dodjeli javnih IP adresa. Sve javne IP adrese moraju biti registrirane kod regionalne organizacije za dodjelu internetskih adresa RIR (<em>Regional Internet Registries<\/em>). Davatelji internetskih usluga IP adrese dobivaju od RIR-a, a organizacije od svog davatelja internetskih usluga ISP-a.<\/p>\n<p>\u010ceste adrese u lokalnim mre\u017eama i na osobnim ra\u010dunalima imaju prvi broj 10, 172 ili 192. To su privatne IP adrese koje se upotrebljavaju samo unutar lokalne mre\u017ee i njima se ne mo\u017ee koristiti na Internetu.<\/p>\n<p>U svakoj je klasi definiran skup adresa koji je progla\u0161en privatnim adresama i slu\u017ei isklju\u010divo za upotrebu unutar lokalne mre\u017ee, odnosno izvan Interneta.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/slideplayer.com\/slide\/5167528\/16\/images\/15\/Private+IP+addresses+%28RFC+1918%29.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za private ip addresses cidr\" width=\"602\" height=\"452\"><\/p>\n<p>Za razliku od javnih IP adresa koje moraju biti jedinstvene, a dodijeliti ih moraju ovla\u0161tene organizacije, privatnim istim IP adresama mo\u017ee se koristiti bilo tko. Da ne bi do\u0161lo do sukoba me\u0111u adresama, grani\u010dni usmjernici prema Internetu pode\u0161eni su da ne proslje\u0111uju privatne IP adrese na Internet. Privatne adrese \u0161tede javne IP adrese kojih ionako nema dovoljno i omogu\u0107uju fleksibilnost pri projektiranju lokalnih mre\u017ea bez ograni\u010denja javnog IP adresiranja.<\/p>\n<p>Ako dvije takve mre\u017ee, odnosno ra\u010dunala iz tih mre\u017ea, \u017eele komunicirati preko Interneta (na koji se mo\u017ee samo adresom iz skupa javnih), rje\u0161enje je u sustavu koji privatne adrese prevodi u javne adrese. Grani\u010dni usmjernik prema Internetu prevodi privatne adrese u javne i obrnuto. Tehnika prevo\u0111enja privatnih IP adresa u javne i obrnuto zove se NAT (<em>Network Address Translation<\/em>).<\/p>\n<p>4.3.5. NAT<\/p>\n<p>NAT je tehnika koja skup privatnih adresa iz lokalne mre\u017ee prevodi u skup javnih adresa ili u samo jednu javnu IP adresu. Ako se privatne adrese prevode u samo jednu javnu IP adresu, tada Internet vidi cijelu mre\u017eu kao jednu IP adresu.<\/p>\n<p>NAT u odre\u0111enoj mjeri pove\u0107ava stupanj sigurnosti u mre\u017ei jer je cijela mre\u017ea sakrivena iza jedne IP adrese, ali glavna korist od NAT-a je u\u0161teda IP adresa jer omogu\u0107uje upotrebu privatnih IP adresa u lokalnim mre\u017eama. Na slici je primjer povezivanja privatne mre\u017ee sa privatnim adresama i javne mre\u017ee sa javnim adresama. Usmjernik je granica izme\u0111u privatne i javne mre\u017ee.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/notes.shichao.io\/tcpv1\/figure_7-3.png\" alt=\"Slikovni rezultat za private and public ip addresses NAT\" width=\"602\" height=\"270\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/s8185.pcdn.co\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/41.jpg\" alt=\"Povezana slika\" width=\"602\" height=\"381\"><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/study-ccna.com\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/pat_explanation.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za private and public ip addresses NAT\" width=\"602\" height=\"385\"><\/p>\n<p>Kada paket izlazi iz lokalne mre\u017ee, na grani\u010dnom se usmjerniku u polje ishodi\u0161ne adrese stavlja javna IP adresa. Kada se paket vrati, javna se adresa ponovno zamjenjuje privatnom. Naj\u010de\u0161\u0107i je slu\u010daj da se skup privatnih adresa iz lokalne mre\u017ee prevodi u jednu javnu IP adresu.&nbsp; Budu\u0107i da su svi paketi oti\u0161li na Internet s istom ishodi\u0161nom javnom adresom, svi se i vra\u0107aju s istom odredi\u0161nom javnom adresom.<\/p>\n<p>Postavlja se pitanje kako usmjernik zna kojem ra\u010dunalu u lokalnoj mre\u017ei treba proslijediti vra\u0107eni paket, odnosno koju privatnu adresu treba ponovno vratiti u paket? Da bismo povezali ra\u010dunalo i paket u slu\u010daju da svi paketi izlaze sa istom javnom adresom, treba nam jo\u0161 jedan dodatni parametar koji \u0107e jednozna\u010dno definirati ure\u0111aj s kojeg je paket poslan. Za taj se dodatni parametar upotrebljava broj priklju\u010dka (<em>port<\/em>). Zato se ta tehnika \u010desto zove i PAT (<em>Port Address Translation<\/em>).<\/p>\n<p><strong>Razmjena privatnih i javnih adresa PAT tehnikom<\/strong><\/p>\n<p>Sustav pretvaranja vi\u0161e privatnih IP adresa u jednu javnu IP adresu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"n3VNCb\" src=\"https:\/\/s1.dmcdn.net\/v\/DNdb81MhRaoQkO3qg\/x360\" alt=\"Slikovni rezultat za pat port address translation&quot;\" width=\"831\" height=\"468\"><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/files\/2019\/10\/20191103_190031.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-large wp-image-878\" src=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/files\/2019\/10\/20191103_190031-1024x854.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"534\" srcset=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/files\/2019\/10\/20191103_190031-1024x854.jpg 1024w, http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/files\/2019\/10\/20191103_190031-300x250.jpg 300w, http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/files\/2019\/10\/20191103_190031-768x640.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/a>Pretpostavimo da ra\u010dunalo s privatnom adresom 192.168.10.10 \u017eeli poslati zahtjev za web-stranicom web-poslu\u017eitelju na javnoj adresi 208.11.200.3. Kada paket stigne na grani\u010dni usmjernik na kojem je konfiguriran NAT, odnosno PAT, usmjernik \u0107e u svoju tablicu upisati ishodi\u0161nu privatnu adresu i broj ishodi\u0161nog priklju\u010dka (192.168.10.10:1333). Zatim \u0107e u polje ishodi\u0161ne IP adrese upisati javnu adresu konfiguriranu na usmjerniku da predstavlja ovu lokalnu mre\u017eu na Internetu (200.1.20.35). Broj ishodi\u0161nog priklju\u010dka ostat \u0107e isti.<\/p>\n<p>Priklju\u010dak je, dakle, veza izme\u0111u privatne i javne IP adrese. Paket sa zahtjevom do\u0107i \u0107e do web-poslu\u017eitelja i on \u0161alje paket sa web-stranicom klijentu. Ishodi\u0161na adresa sada postaje odredi\u0161na. Jednako tako je i sa priklju\u010dcima. Paket se vra\u0107a na adresu 200.1.20.35 i priklju\u010dak 1333.<\/p>\n<p>Paket sti\u017ee do grani\u010dnog usmjernika. Usmjernik pro\u010dita broj odredi\u0161nog priklju\u010dka (1333) i potra\u017ei u tablici taj broj priklju\u010dka i na\u0111e privatnu IP adresu. Tu adresu stavi u polje za odredi\u0161nu adresu i proslijedi paket u lokalnu mre\u017eu.<\/p>\n<p>Broj priklju\u010dka poma\u017ee nam pri prevo\u0111enju privatnih adresa u javne i obrnuto, ali nam odre\u0111uje i klijentsku ili poslu\u017eiteljsku aplikaciju na ra\u010dunalu. Mo\u017ee se dogoditi da dva ra\u010dunala u lokalnoj mre\u017ei proizvode isti broj ishodi\u0161nog priklju\u010dka pri slanju paketa (priklju\u010dak je lokalnog karaktera). U tom slu\u010daju NAT usmjernik promijeni i broj priklju\u010dka, ali to a\u017eurira u NAT tablici i pri povratku paketa s tim brojem priklju\u010dka uz izvori\u0161nu adresu u IP paket upi\u0161e ponovno i ishodi\u0161ni broj priklju\u010dka.<\/p>\n<p><strong>Upotreba mre\u017ene maske (<em>Subnet mask<\/em>)<\/strong><\/p>\n<p>U ranim danima Interneta smatralo se da \u0107e podjela IP adresa na klase biti dovoljna. Naime, u mre\u017ei klase C ure\u0111ajima se mo\u017ee pridru\u017eiti 254 adrese. Ako imamo mre\u017eu u kojoj je potrebno vi\u0161e adresa, imamo klasu B gdje se mo\u017ee pridru\u017eiti 65534 adrese.<\/p>\n<p>Problem je u tome \u0161to ako trebamo npr. 300 adresa, moramo upotrijebiti klasu B. Posljedica ovakve grube podjele mno\u0161tvo je rezerviranih, ali neupotrebljenih i za druge korisnike nedostupnih adresa. Zbog brzog rasta Interneta uvidjelo se da \u0107e takvim na\u010dinom podjele mre\u017ea sve mre\u017ee vrlo brzo biti potro\u0161ene.<\/p>\n<p>Po\u010delo je osmi\u0161ljavanje tehnika koje bi ubla\u017eile problem koji uzrokuje format IP adrese. Krenulo se od ideje da podjela na broj bitova za oznaku mre\u017ee mo\u017ee biti bilo koji broj, a ne samo 8, 16 i 24. Na taj bi se na\u010din moglo prilagoditi broj bitova za mre\u017eu i ure\u0111aje u mre\u017ei.<\/p>\n<p>To se mo\u017ee posti\u0107i stvaranjem podmre\u017ea unutar glavne mre\u017ee klase A, B ili C. Bitovi mre\u017ee produ\u017euju se slijeva nadesno unutar bilo koje klase i pomo\u0107u njih se stvaraju podmre\u017ee proizvoljne duljine.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"n3VNCb\" src=\"http:\/\/3.bp.blogspot.com\/-7h1eRl0DW7I\/UNCu88VcdNI\/AAAAAAAAAAY\/effoLIvwgxI\/s1600\/Extented-Network-Prefix.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za subnet table&quot;\" width=\"561\" height=\"300\"><\/p>\n<p>Kako sada znamo koliko je bitova za mre\u017eu? Prvi nam broj IP adrese govori o kojoj je klasi rije\u010d, a ako ukrademo odre\u0111eni broj bitova iz drugog dijela adrese i pridru\u017eimo ih mre\u017ei, vi\u0161e ne znamo po prvom broju koliko je to bitova. Problem je rije\u0161en dodavanjem mre\u017ene maske (<em>subnet mask<\/em>) koja nam govori koliko je bitova u adresi mre\u017eni dio.<\/p>\n<p>Mre\u017ene maske formalizirane su 1985. godine. Njihova je namjena bila da omogu\u0107e razbijanje mre\u017ea klase A, B i C u sitnije dijelove.<\/p>\n<p>Prije uvo\u0111enja mre\u017ene maske mre\u017eni dio adrese morao je biti 8, 16 ili 24 bita. U kojoj se klasi nalazi adresa govorio nam je prvi broj IP adrese. Uvo\u0111enjem mre\u017ene maske, mre\u017eni dio adrese mo\u017ee biti bilo koji broj bitova.<\/p>\n<p>Svaka IP adresa mora se nalaziti unutar neke mre\u017ee. Mre\u017ena maska je broj koji pokazuje gdje se unutar IP adrese nalazi granica izme\u0111u mre\u017enog dijela i dijela za adresu ra\u010dunala unutar mre\u017ee (<em>Host-ID<\/em>).<\/p>\n<p>Jedinice u mre\u017enoj maski ozna\u010davaju bitove u IP adresi koji pripadaju mre\u017ei, a nule ozna\u010davaju bitove koji pripadaju adresi unutar mre\u017ee. Npr. mre\u017ena maska IP adresa u klasi C je 255.255.255.0. Mre\u017ea u kojoj se nalazi IP adresa odre\u0111uje se pomo\u0107u mre\u017ene maske tako da se napravi logi\u010dki I izme\u0111u bitova IP adrese i mre\u017ene maske.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/support.microsoft.com\/en-us\/help\/164015\/understanding-tcp-ip-addressing-and-subnetting-basics\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Razumijevanje IP adresa<\/strong><\/a><\/p>\n<p>Primjeri: Odre\u0111ivanje logi\u010dke mre\u017ee pomo\u0107u mre\u017ene maske.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/networkustad.com\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/Network-IP-calculation.png?resize=515%2C264&amp;ssl=1\" alt=\"Slikovni rezultat za calculation network logical address mask\" width=\"587\" height=\"301\"><\/p>\n<p>IP adresa: 134.11.23.21<br \/>\nSubnet maska: 255.255.240.0<br \/>\nMre\u017ea: 134.11.16.0<\/p>\n<p>IP adresa: 194.160.48.67<br \/>\nSubnet maska: 255.255.255.192<br \/>\nMre\u017ea: 194.160.48.64<\/p>\n<p><strong>Primjer: Kreiranje podmre\u017ea unutar mre\u017ee klase C<\/strong><\/p>\n<p>Produ\u017eimo mre\u017eni dio IP adrese 192.168.10.0 za tri bita. Broj bitova za adresiranje ure\u0111aja unutar mre\u017ee je sada 5. Od tri dodana bita kreirat \u0107e se podmre\u017ee.<\/p>\n<p>Duljina mre\u017enog dijela IP adrese sada je 27 bitova. Stvorene podmre\u017ee imaju mre\u017enu masku 255.255.255.224 odnosno \/27. Posu\u0111ivanje bitova za mre\u017eu, odnosno produ\u017eivanje mre\u017enog dijela smanjuje broj bitova za adresiranje ra\u010dunala unutar mre\u017ee (<em>host ID<\/em>), ali se dobije vi\u0161e logi\u010dkih podmre\u017ea unutar neke od mre\u017ea klase A, B ili C.<\/p>\n<p>Sa tri bita dobije se osam podmre\u017ea: 192.168.10.0\/27, 192.168.10.32\/27, 192.168.10.64\/27, 192.168.10.96\/27,192.168.10.128\/27, 192.168.10.160\/27, 192.168.10.192\/27, 192.168.10.224\/27 (od 000, 001, 010, 011&#8230; do 111).<\/p>\n<p>Umjesto jedne mre\u017ee klase C s 254 mogu\u0107e adrese koje se mogu pridru\u017eiti, dobili smo osam podmre\u017ea s po 30 adresa koje se mogu pridru\u017eiti svakoj podmre\u017ei.<\/p>\n<p>Prva IP adresa prve podmre\u017ee koja se mo\u017ee pridru\u017eiti ure\u0111aju je 192.168.10.1, a zadnja 192.168.10.30. Adresa 192.168.10.31 je <em>broadcast<\/em> adresa jer je zadnjih 5 bitova koji nisu dio mre\u017ee postavljeno u 1. Prva adresa druge podmre\u017ee je 192.168.10.33, a zadnja 192.168.10.62. <em>Broadcast<\/em> adresa je 192.168.10.63 i tako dalje.<\/p>\n<p><strong>VLSM (Variable Length Subnet Mask)<\/strong><\/p>\n<p>Mre\u017ee u prethodnom primjeru stvorene su pomo\u0107u podmre\u017ea (<em>subneting<\/em>). Pri stvaranju podmre\u017ea trebalo je zadovoljiti uvjet da sve podmre\u017ee unutar iste klase imaju istu mre\u017enu masku, odnosno prefiks mre\u017ee (npr. 255.255.255.224), odnosno prefiks \/27.<\/p>\n<p>Stvaranje podmre\u017ea je znatno pobolj\u0161anje, ali je potro\u0161nja IP adresa jo\u0161 uvijek ve\u0107a nego \u0161to bi trebala biti.<\/p>\n<p>Serijska veza je veza to\u010dka-to\u010dka i po definiciji ima samo dvije IP adrese i uvijek \u0107e ih imati. Kod adresiranja s podmre\u017eama u prethodnom primjeru i serijske veze moraju imati prefiks \/27. Pet bitova ostaje za adrese unutar mre\u017ee i s njima se mo\u017ee adresirati 30 ra\u010dunala. Dakle, na svakoj serijskoj vezi iskori\u0161tene su i tu samo dvije adrese, a ostatak od 28 adresa ostat \u0107e neiskori\u0161tene.<\/p>\n<p>Adresiranje se mo\u017ee dodatno optimizirati tako da se unutar jedne od podmre\u017ea stvaraju nove podmre\u017ee, odnosno da se posude dodatni bitovi od dijela za adrese ure\u0111aja.<\/p>\n<p>Ako npr. \u017eelimo stvoriti nove podmre\u017ee unutar podmre\u017ee 192.168.10.128\/27 (<em>subnetting a subnet<\/em>), a koje nam trebaju za serijske veze, dovoljna su nam dva bita za dvije IP adrese. Dva bita omogu\u0107avaju \u010detiri kombinacije, prva je kombinacija adresa mre\u017ee, a zadnja kombinacija broadcast adresa.<\/p>\n<p>Ako smo uzeli dva bita za adresiranje ure\u0111aja unutar mre\u017ee, ostalo nam je 30 bitova za mre\u017eni dio. Mre\u017ena maska te mre\u017ee bit \u0107e 255.255.255.252 ili \/30. Proces stvaranja podmre\u017ee unutar podmre\u017ee prikazan je u nastavku. Prvo se stvaraju podmre\u017ee \/27 iz mre\u017ee 192.168.10.0\/24, a zatim je odabrana podmre\u017ea 192.168.10.128\/27 i iz nje se stvaraju podmre\u017ee \/30.<\/p>\n<p>Ako samo zadnja dva bita ostaju za adresiranje hostova, mogu\u0107e je kreirati podmre\u017ee \/30, od tri bita osam mre\u017ea: 192.168.10.128\/30, 192.168.10.132\/30, 192.168.10.136\/30, 192.168.10.140\/30, 192.168.10.144\/30, 192.168.10.148\/30, 192.168.10.152\/30 i 192.168.10.156\/30. To su podmre\u017ee od podmre\u017ee mre\u017ee 192.168.10.128\/27.<\/p>\n<p>Adrese koje se mogu pridru\u017eiti u mre\u017ei 192.168.10.128\/30 su 192.168.10.129 i 192.168.10.130. 192.168.10.131 je <em>broadcast<\/em> adresa.<\/p>\n<p>Od jedne mre\u017ee klase C s prefiksom \/24 napravljeno je osam podmre\u017ea s prefiksom \/27 (255.255.255.224), zatim je uzeta jedna podmre\u017ea \/27 i napravljeno je osam novih mre\u017ea s prefiksom \/30 (255.255.255.252). Umjesto jedne logi\u010dke mre\u017ee klase C, sada postoji 15 logi\u010dkih mre\u017ea, odnosno postoje mre\u017ee s mre\u017enom maskom 255.255.255.224(\/27) i 255.255.255.252(\/30).<\/p>\n<p>Ova tehnika omogu\u0107uje mnogo fleksibilnije adresiranje. Naziva se <strong>VLSM (<em>Variable Length Subnet Mask<\/em>)<\/strong> ili podmre\u017ee s mre\u017enim maskama promjenjive duljine. VLSM su podmre\u017ee u podmre\u017eama (<em>subnetting a subnet<\/em>). Stvaranje novih podmre\u017ea unutar podmre\u017ee mo\u017ee se nastavljati dok ima slobodnih bitova koje se mo\u017ee posuditi. U klasi C je mogu\u0107e, ali te\u0161ko napraviti vi\u0161e razina jer je samo osam bitova za adresiranje ure\u0111aja u logi\u010dkoj mre\u017ei. U klasi A i B je to mnogo lak\u0161e napraviti jer te klase imaju vi\u0161e <em>host<\/em> bitova.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"irc_mi\" src=\"https:\/\/www.computernetworkingnotes.org\/images\/cisco\/ccna-study-guide\/csg14-01-vlsm-summarize.png\" alt=\"Slikovni rezultat za example VLSM\" width=\"602\" height=\"300\"><\/p>\n<p>Primjer primjene VLSM-a.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mre\u017eni sloj Zadatak mre\u017enog sloja je prijenos podataka kroz mre\u017eu od ishodi\u0161nog do odredi\u0161nog ure\u0111aja. Podaci se segmentiraju i prenose u paketima, pa se takav prijenos podataka naziva paketni prijenos. Na mre\u017enom se sloju svakom segmentu dodaje zaglavlje mre\u017enog sloja s podacima potrebnim za prijenos. Kako bi mre\u017eni sloj znao proslijediti pakete do cilja, paketi &hellip; <a href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">Mrezni sloj, IPv4<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1263,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v17.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Mrezni sloj, IPv4 - learning creative&amp;openminded\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mre\u017eni sloj Zadatak mre\u017enog sloja je prijenos podataka kroz mre\u017eu od ishodi\u0161nog do odredi\u0161nog ure\u0111aja. Podaci se segmentiraju i prenose u paketima, pa se takav prijenos podataka naziva paketni prijenos. Na mre\u017enom se sloju svakom segmentu dodaje zaglavlje mre\u017enog sloja s podacima potrebnim za prijenos. Kako bi mre\u017eni sloj znao proslijediti pakete do cilja, paketi &hellip; Nastavi \u010ditati Mrezni sloj, IPv4 &rarr;\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"learning creative&amp;openminded\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-09-29T14:05:05+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/encrypted-tbn0.gstatic.com\/images?q=tbn:ANd9GcQqfkDY4N6pPX_xYHVXDHYL8O2adu14Zq7uY4itJypzAiFOrVk4\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"19 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website\",\"url\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/\",\"name\":\"learning creative&amp;openminded\",\"description\":\"\\u201cFirst learn computer science and all the theory. Next develop a programming style. Then forget all that and just hack.\\u201d - George Carrette\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/encrypted-tbn0.gstatic.com\/images?q=tbn:ANd9GcQqfkDY4N6pPX_xYHVXDHYL8O2adu14Zq7uY4itJypzAiFOrVk4\",\"contentUrl\":\"https:\/\/encrypted-tbn0.gstatic.com\/images?q=tbn:ANd9GcQqfkDY4N6pPX_xYHVXDHYL8O2adu14Zq7uY4itJypzAiFOrVk4\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760#webpage\",\"url\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760\",\"name\":\"Mrezni sloj, IPv4 - learning creative&amp;openminded\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2019-10-13T17:03:03+00:00\",\"dateModified\":\"2024-09-29T14:05:05+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mrezni sloj, IPv4\"}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Mrezni sloj, IPv4 - learning creative&amp;openminded","og_description":"Mre\u017eni sloj Zadatak mre\u017enog sloja je prijenos podataka kroz mre\u017eu od ishodi\u0161nog do odredi\u0161nog ure\u0111aja. Podaci se segmentiraju i prenose u paketima, pa se takav prijenos podataka naziva paketni prijenos. Na mre\u017enom se sloju svakom segmentu dodaje zaglavlje mre\u017enog sloja s podacima potrebnim za prijenos. Kako bi mre\u017eni sloj znao proslijediti pakete do cilja, paketi &hellip; Nastavi \u010ditati Mrezni sloj, IPv4 &rarr;","og_url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760","og_site_name":"learning creative&amp;openminded","article_modified_time":"2024-09-29T14:05:05+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/encrypted-tbn0.gstatic.com\/images?q=tbn:ANd9GcQqfkDY4N6pPX_xYHVXDHYL8O2adu14Zq7uY4itJypzAiFOrVk4"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"19 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website","url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/","name":"learning creative&amp;openminded","description":"\u201cFirst learn computer science and all the theory. Next develop a programming style. Then forget all that and just hack.\u201d - George Carrette","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/encrypted-tbn0.gstatic.com\/images?q=tbn:ANd9GcQqfkDY4N6pPX_xYHVXDHYL8O2adu14Zq7uY4itJypzAiFOrVk4","contentUrl":"https:\/\/encrypted-tbn0.gstatic.com\/images?q=tbn:ANd9GcQqfkDY4N6pPX_xYHVXDHYL8O2adu14Zq7uY4itJypzAiFOrVk4"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760#webpage","url":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760","name":"Mrezni sloj, IPv4 - learning creative&amp;openminded","isPartOf":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760#primaryimage"},"datePublished":"2019-10-13T17:03:03+00:00","dateModified":"2024-09-29T14:05:05+00:00","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/?page_id=760#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mrezni sloj, IPv4"}]}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/760"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1263"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=760"}],"version-history":[{"count":45,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3781,"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/760\/revisions\/3781"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}