4.7.1. Uvod<\/p>\n
Sve ve\u0107i broj korisnika i servisa na javnoj globalnoj Internet mre\u017ei vodi do ve\u0107ih zahtjeva (npr. vezano uz problem ograni\u010denog adresnog prostora), tra\u017ei se jednostavniji postupak pridru\u017eivanja adresa i za\u0161tita podataka na razini protokola IP. <\/p>\n
Iako su protokolu IPv4 dodavane nove tehnike sa svrhom u\u0161tede adresnog prostora: VLSM (Variable Length Subnet Mask), CIDR (Classless Interdomain Routing), privatne adrese i NAT (Network Address Translation), to nije dovoljno.<\/p>\n
VLSM i CIDR pove\u0107avaju fleksibilnost dodjeljivanja IP adresa, a NAT smanjuje potrebu za javnim IP adresama. Te tehnike poma\u017eu, ali dugoro\u010dno nisu rje\u0161enje problema.<\/p>\n
Statistike<\/a><\/p>\n Rje\u0161enje je u novoj strukturi IP paketa i IP adrese koja ne\u0107e imati samo ve\u0107i broj bitova, ve\u0107 \u0107e rije\u0161iti i ostale probleme vezane uz stariju ina\u010dicu. Nova ina\u010dica naziva se IPv6. Uz pro\u0161irenje adresnog prostora i pobolj\u0161ano adresiranje, cilj je pove\u0107anje u\u010dinkovitosti u proslje\u0111ivanju paketa i fleksibilnost u odnosu na nove zahtjeve.<\/p>\n Bitne novosti nove ina\u010dice:<\/p>\n 4.7.2. IPv6 zaglavlje<\/p>\n IPv4 zaglavlje sastoji se od 12 osnovnih polja i na kraju opcionalnih i podatkovnih polja (dodatno). Osnovno zaglavlje ima 20 okteta. Polje opcije je promjenjive du\u017eine i potencijalno pove\u0107ava duljinu zaglavlja.<\/p>\n IPv6 zaglavlje je du\u017eine 40 okteta, ali ima manji broj polja da bi procesuiranje paketa u usmjernicima bilo br\u017ee.<\/p>\n Polja koja se nalaze u IPv6 zaglavlju:<\/p>\n Verzija (Version) – polje du\u017eine 4 bita, ozna\u010dava verziju (6). Polje je isto kao i kod verzije IPv4.<\/p>\n Klasa prometa (Traffic Class) – polje sli\u010dno polju “vrsta usluge” u IPv4. Omogu\u0107uje postavljanje \u017eeljenog prioriteta pri uru\u010divanju paketa. Du\u017eina je 4 bita za postavljanje 16 razli\u010ditih vrsta prometa. Neke od oznaka su ve\u0107 predefinirane, a neke ostavljene za budu\u0107e potrebe. Pravilo je da su brojevima od 0 do 7 ozna\u010deni paketi kojima nije toliko bitno ka\u0161njenje koliko pouzdana isporuka, dok su brojevima od 8 do 15 ozna\u010deni paketi koji bi trebali sti\u0107i u realnom vremenu. Ti paketi ne moraju putovati pretjerano pouzdano, ali ne smiju kasniti.<\/p>\n Oznaka toka (Flow Label) – polje du\u017eine 24 bita. S ishodi\u0161nom adresom \u010dini jedinstveni broj koji ozna\u010dava pakete koji tra\u017ee posebno rukovanje kod IPv6 usmjernika. Uvedeno je radi odre\u0111ivanja slijeda paketa odre\u0111ene vrste usluge (VoIP).<\/p>\n Du\u017eina podataka (payload length) – du\u017eina korisnog sadr\u017eaja (u broju okteta). Polje sli\u010dno polju ukupne du\u017eine u IPv4 (total length).<\/p>\n Slijede\u0107e zaglavlje (next header) – ozna\u010dava koji tip zaglavlja slijedi odmah nakon osnovnog IPv6 zaglavlja (npr. TCP ili UDP zaglavlje na transportnom sloju ili zaglavlje pro\u0161irenja (extension header). Zaglavlja pro\u0161irenja mo\u017ee se dodati zbog autentikacije, enkriptiranja podataka, ICMPv6 poruka i dr.<\/p>\n Maksimalni broj \u010dvorova (hop limit) – broj koji definira koliko usmjernika paket mo\u017ee pro\u0107i prije nego bude uni\u0161ten. To je broj od osam bitova koji se smanjuje za jedan kod svakog prolaska kroz usmjernik. Paket se uni\u0161tava ako vrijednost polja do\u0111e na nulu. To je polje sli\u010dno polju TTL u IPv4 verziji. U IPv6 izba\u010dena je provjera ispravnosti podataka na mre\u017enom sloju kako bi se pove\u0107ala u\u010dinkovitost proslje\u0111ivanja paketa. Prema tome IPv6 nema polje sa\u017eetak zaglavlja (checksum). Ta je provjera izba\u010dena jer se ve\u0107 ionako radi na podatkovnom i transportnom sloju.<\/p>\n Ishodi\u0161na adresa (source address) – adresa ishodi\u0161ta paketa (128 bita)<\/p>\n Odredi\u0161na adresa (destination address) – adresa odredi\u0161ta paketa (128 bita)<\/p>\n Zaglavlje pro\u0161irenja (extensions headers) – opcionalna polja koja slijede osam obaveznih polja. Broj zaglavlja pro\u0161irenja nije stalan pa ni ukupna du\u017eina u oktetima nije definirana. To je jedna od znatnijih promjena. Kod protokola IPv4 polje opcije upotrebljava se za dodatne informacije o opcionalnim uslugama kao \u0161to je primjerice enkripcija sadr\u017eaja paketa. Zbog toga je du\u017eina zaglavlja kod IPv4 promjenjiva i ovisi o broju kori\u0161tenih opcija \u0161to usporava postupak obrade i proslje\u0111ivanja paketa.<\/p>\n IPv6 informacije o dodatnim uslugama stavlja u dio paketa koji se naziva zaglavlje pro\u0161irenja. IPv6 paket mo\u017ee imati nula ili vi\u0161e zaglavlja pro\u0161irenja pri \u010demu polje Slijede\u0107e zaglavlje definira slijede\u0107e pro\u0161irenje zaglavlja. Posljednje pro\u0161irenje zaglavlja na tom mjestu upu\u0107uje na protokol vi\u0161eg mre\u017enog sloja (npr. TCP ili UDP). Na taj je na\u010din osnovno zaglavlje u IPv6 uvijek iste duljine.<\/p>\n Dodavanje slijede\u0107ih zaglavlja u IPv6 paket<\/p>\n Prezentacija<\/a><\/p>\n IPv6 vi\u0161e nema polje fragmentacije jer ne fragmentira pakete. Prije slanja paketa ure\u0111aji usklade MTU i paketi se \u0161alju dogovorenom veli\u010dinom. Ako se paketi ipak moraju fagmentirati, jedno od zaglavlja pro\u0161irenja je zaglavlje fragmenta koje se \u0161alje sa svakim paketom.<\/p>\n 4.7.3. IPv6 adresiranje<\/p>\n Osnovni format IPv6 adrese:<\/p>\n IPv6 adresa prikazuje se u brojevnom sustavu s bazom 16. Svaka \u010detiri broja odnosno svakih 16 bita odvojeno je s “:”. Prikaz adrese nije stalan ve\u0107 se mijenja ovisno o kombinaciji brojeva u adresi da bi se (ako je to mogu\u0107e) pojednostavnio zapis.<\/p>\n Pravila notacije IPv6 adrese:<\/p>\n Primjeri:<\/p>\n Identifikator su\u010delja<\/p>\n Interface identifier<\/em> u IPv6 adresiranju slu\u017ei za identifikaciju su\u010delja i mora biti jednozna\u010dan na vezi (link). Uvijek je du\u017eine 64 bita. ID su\u010delja mo\u017ee biti dinami\u010dki stvoren pomo\u0107u fizi\u010dke adrese na podatkovnom sloju. Na\u010din na koji se dinami\u010dki svara ID su\u010delja ovisi o tipu su\u010delja. Ako je rije\u010d o Ethernetu, stvara se na temelju MAC adrese.<\/p>\n Slika prikazuje postupak dobivanja ID su\u010delja odnosno dinami\u010dko stvaranje host dijela IPv6 adrese pomo\u0107u MAC adrese.<\/p>\n MAC adresa podijeljena je na dva dijela i umetnut je broj FFFE.<\/p>\n Upotrebom 48-bitne MAC adrese dobiva se ID su\u010delja u formatu koji se zove EUI-64 (Extended Universal Identifier). 64.bitni dio adrese koji ozna\u010dava su\u010delje na vezi dobije se tako da se MAC adresa podijeli na dva dijela i umetne broj FFFE. Sedmi bit u prvom oktetu tako dobivene adrese postavi se u 1. Taj bit ozna\u010dava dobiveni ID globalno jednozna\u010dnim.<\/p>\n Tipovi IPv6 adresa<\/p>\n Osnovni tipovi:<\/p>\n Tip adrese identificira se po po\u010detnim brojevima adrese:<\/p>\n Prezentacija<\/a><\/p>\n Pridru\u017eivanje IPv6 adresa:<\/p>\n Samostalna autokonfiguracija<\/strong><\/p>\n Svaki usmjernik ogla\u0161ava informaciju o mre\u017ei u koju je uklju\u010den (periodi\u010dno ili na zahtjev ure\u0111aja) i 64-bitni prefiks mre\u017enog dijela. Krajnji ure\u0111aj koji slu\u0161a ogla\u0161avanje usmjernika spoji dobiveni mre\u017eni prefiks s EUI-64 formatom dijela adrese koji definira ure\u0111aj u mre\u017ei (ID su\u010delja).<\/p>\n Na taj se na\u010din autokonfiguracijom dobije cijela IPv6 adresa i ostali potrebni mre\u017eni parametri. Krajnji ure\u0111aj \u0161alje zahtjev za konfiguracijskim parametrima (solicitation message<\/em>). Usmjernik odgovara na takav zahtjev (advertisement message<\/em>).<\/p>\n Proces koji se naziva DAD (Duplicate Address Detection<\/em>) otkriva i izbjegava dvostruke adrese. Samostalnom autokonfiguracijom mogu se jednostavno promijeniti adrese mre\u017ea. Dovoljno je prekonfigurirati usmjernik da ogla\u0161ava nove mre\u017ee.<\/p>\n Primjer generiranja IPv6 adrese EUI-64 autokonfiguracijom (s postavljanjem bita u jedinicu):<\/p>\n Vi\u0161e o IPv6<\/a><\/p>\n DHCPv6<\/strong><\/p>\n Ovim se na\u010dinom adresiranja mo\u017ee koristiti ako se \u017eeli nadzirati pridru\u017eivanje IPv6 adresa ure\u0111ajima.<\/p>\n ICMPv6 je prilago\u0111ena verzija protokola ICMP za protokol IPv6 pa je i taj protokol integralni dio protokola IP te ima zajedni\u010dki osnovni skup poruka (npr. Destination Unreachable, Time Exceed, Echo request\/reply<\/em>).<\/p>\n Kako protokol IPv6 donosi mnoge promjene u na\u010dinu na koji radi, ICMP se morao prilagoditi novoj ina\u010dici mre\u017enog protokola tako da uz naslje\u0111ene sli\u010dnosti donosi i nove mogu\u0107nosti.<\/p>\n ICMPv6 uz funkcije protokola ICMPv4 preuzima i funkcije protokola ARP i IGMP na mre\u017enom sloju (IGMP je protokol koji slu\u017ei za prijavu u multicast<\/em> grupu i odjavu iz multicast<\/em> grupe). Koristi se novim skupom poruka za otkrivanje informacija o susjedima. Te poruke omogu\u0107uju da usmjernici proslijede informacije za autokonfiguraciju krajnjim ure\u0111ajima.<\/p>\n Usporedba mre\u017enih protokola u verzijama IPv4 i IPv6:<\/p>\n <\/p>\n Format ICMPv6 zaglavlja<\/strong><\/p>\n ICMPv6 poruka prenosi se u IPv6 paketu (zaglavlje okvira, IPv6 zaglavlje, ICMPv6 zaglavlje, ICMPv6 poruka):<\/p>\n Struktura ICMPv6 zaglavlja (zaglavlje i podaci ICMPv6):<\/p>\n Polja u zaglavlju ICMPv6 poruke:<\/p>\n Tipovi ICMPv6 poruka:<\/p>\n Destination Unreachabl<\/em>e – upozorava da paket ne mo\u017ee biti isporu\u010den. Vrijednost u polju kod dodatno specificira prirodu gre\u0161ke.<\/p>\n Packet To Big<\/em> – paket je prevelik za slijede\u0107i usmjernik na putu do odredi\u0161ta. Ova je poruka samo u IPv6 verziji jer IPv6 verzija dogovara pomo\u0107u ICMPv6 poruke veli\u010dinu paketa prije slanja. Zato se paketi ne fragmentiraju kao u verziji IPv4. U IPv4 ta poruka ne postoji jer IPv4 usmjernik fragmentira paket ako je prevelik. Primjer dogovaranja veli\u010dine paketa koji \u0107e se slati od ishodi\u0161ta do odredi\u0161ta:<\/p>\n Usmjernici \u0161alju ICMP poruku u slu\u010daju da je paket prevelik i s porukom \u0161alju svoju maksimalnu veli\u010dinu paketa. Na taj se na\u010din dogovori veli\u010dina paketa koju ishodi\u0161te treba slati da bi paket pro\u0161ao kroz sve \u010dvorove do odredi\u0161ta.<\/p>\n Time Exceeded<\/em> – poruka koja obavje\u0161tava ishodi\u0161ni ure\u0111aj da je vrijednost u polju maksimalni broj \u010dvorova (Hop Limit<\/em>) u zaglavlju paketa sveden na vrijednost nula. Kad taj parametar poprimi vrijednost nula, usmjernik uni\u0161tava paket i \u0161alje ICMP poruku na ishodi\u0161nu adresu. Ista je poruka i u verziji IPv4, samo je rije\u010d o polju TTL.<\/p>\n <\/p>\n Echo Request<\/em> – \u0161alje se prema odredi\u0161nom ure\u0111aju da bi se ispitala ispravnost rada mre\u017ee.<\/p>\n Echo Reply<\/em> – odgovor na Echo request<\/em> poruku.<\/p>\n Router Advertisement<\/em> – poruku \u0161alju usmjernici prema krajnjim ure\u0111ajima na lokalnom mre\u017enom segmentu s informacijama potrebnim za autokonfiguraciju. Usmjernik \u0161alje adresu mre\u017enog segmenta na kojem se nalazi krajnji ure\u0111aj. Krajnji ure\u0111aj na mre\u017eni dio adrese dobiven od usmjernika dodaje korisni\u010dki dio adrese. Korisni\u010dki dio adrese mo\u017ee se dobiti i iz fizi\u010dke adrese (EUI-64). Iz mre\u017enog dijela adrese i iz dijela adrese koja definira korisnika kreira se ukupna IPv6 adresa krajnjeg ure\u0111aja.<\/p>\n Router Solicitation<\/em> – zahtjeva od usmjernika slanje Router Advertisement<\/em> poruke.<\/p>\n Neighbor Advertisement<\/em> – \u0161alje informacije o krajnjem ure\u0111aju drugim krajnjim ure\u0111ajima na mre\u017enom segmentu. Ova poruka zamjenjuje ARP protokol jer ra\u010dunalo samo objavljuje svoje adrese.<\/p>\n Mre\u017ee<\/a><\/p>\n Vrijednost polja slijede\u0107e zaglavlje (Next Header<\/em>) u IPv6 paketu u kojem se nalazi ICMPv6 poruka je 58.<\/p>\n 4.7.5. Prijelaz s IPv4 na IPv6<\/strong><\/p>\n Verzija IPv6 je znatno pobolj\u0161anje i budu\u0107nost je mre\u017enog adresiranja.<\/p>\n Problem je \u0161to prijelaz na novu verziju nije jednostavan. Internet je vrlo slo\u017een sustav u kojem je nemogu\u0107e zamijeniti na\u010din adresiranja preko no\u0107i, nego to traje godinama. U prijelaznom je razdoblju potrebno u koracima uvoditi IPv6 i omogu\u0107iti su\u017eivot obje verzije istodobno, a cijeli proces mora biti transparentan za korisnike.<\/p>\n Za prijelazno razdoblje razvijene su tehnike:<\/p>\n 4.7.6. Dvostruki stog<\/strong><\/p>\n Obje su verzije pokrenute istodobno kao dva nezavisna procesa. Krajnji ure\u0111aji i usmjernici imaju IPv4 i IPv6 adrese. Kojom \u0107e se verzijom koristiti za slanje paketa do odredi\u0161ta ovisi o adresi odredi\u0161ta. Ako se do nekog odredi\u0161ta paket mo\u017ee poslati s obje verzije, upotrebljava se IPv6. Dvostruki stog omogu\u0107uje poslu\u017eiteljima, klijentima i aplikacijama postupak prelazak na novi protokol. Upotreba obje verzije protokola pri prijelazu na novi protokol poznata je i prije kori\u0161tena tehnika. Mnoge su je organizacija upotrebljavale pri prijelazu s protokola IPX na protokol IPv4 po\u010detkom devedesetih godina.<\/p>\n 4.7.7. Tuneliranje<\/strong><\/p>\n Dvostruki stog dobro je i jednostavno rje\u0161enje ako infrastruktura podr\u017eava oba protokola. Kad to nije mogu\u0107e, potrebno je koristiti se drugim tehnikama.<\/p>\n Tehnika tuneliranja je enkapsulacija IPv6 paketa unutar IPv4 paketa. Ishodi\u0161te IPv4 paketa je lokalni usmjernik na po\u010detku tunela, a odredi\u0161te je usmjernik na drugom kraju tunela. Kada odredi\u0161ni usmjernik primi IPv4 paket, dekapsulira IPv6 paket iz IPv4 paketa i proslijedi ga u IPv6 mre\u017eu.<\/p>\n Tuneliranje smanjuje MTU (Maximum Transmission Unit<\/em>) zbog 20 okteta koje zauzima IPv4 zaglavlje. Tako\u0111er mo\u017ee biti problemati\u010dno pri rje\u0161avanju problema u mre\u017ei. Ova metoda omogu\u0107uje povezivanje IPv6 otoka bez potrebe da se mre\u017ee koje povezuju te otoke konvertiraju u IPv6. Kada se IPv4 upotrebljava da bi enkapsulirao IPv6 paket, broj u polju tip protokola IPv4 zaglavlja je 41.<\/p>\n Postoje \u010detiri tipa tuneliranja:<\/p>\n 4.7.8. Translacija<\/strong><\/p>\n Problem ru\u010dnog ili automatskog tuneliranja je da IPv6 klijenti moraju i dalje podr\u017eavati IPv4 da bi se povezali s IPv4 ure\u0111ajima. Translacija je rje\u0161enje u kojem se omogu\u0107uje komunikacija IPv6 ure\u0111aja sa IPv4 ure\u0111ajima, a da ure\u0111aji ne podr\u017eavaju obje verzije (dual stack<\/strong>).<\/p>\n Translacijja je u osnovi pro\u0161irenje NAT tehnike. NAT-PT (NAT-Protocol Translation<\/strong>) je sustav translacije koji se nalazi izme\u0111u IPv6 i IPv4 mre\u017ee. Mapira IPv6 adrese u IPv4 adrese i obrnuto, odnosno translatira IPv6 pakete u IPv4 pakete i obrnuto.<\/p>\n 4.8. Proslje\u0111ivanje paketa kroz mre\u017eu<\/strong><\/p>\n 4.8.1. Usmjernik kao ure\u0111aj<\/strong><\/p>\n Temelj interneta \u010dine usmjernici, ure\u0111aji koji omogu\u0107avaju me\u0111usobno spajanje mre\u017ea. Odgovorni su da paketi, putuju\u0107i razli\u010ditim mre\u017eama, do odredi\u0161ta stignu najboljim mogu\u0107im putem.<\/p>\n U\u010dinkovitost komunikacije me\u0111u mre\u017eama u velikoj mjeri ovisi o sposobnosti usmjernika da brzo i pouzdano prolje\u0111uju pakete. Osim usmjeravanja i proslje\u0111ivanja paketa (osnovni zadatak), usmjernik mo\u017ee omogu\u0107iti i razli\u010dite servise koji jam\u010de kvalitetu usluge za odre\u0111eni tip prometa (QoS) ili filtrirati promet iz mre\u017ee ili u mre\u017eu, odnosno dopustiti ili zabraniti odre\u0111ene pakete i tako za\u0161tititi mre\u017eu od zlonamjernih napada.<\/p>\n 4.8.2. Sklopovska arhitektura i programska podr\u0161ka<\/strong><\/p>\n Usmjernik je u osnovi ra\u010dunalo kao i svako drugo. Ima CPU, RAM i ROM memoriju, su\u010delja za komunikaciju s vanjskim svijetom (interfaces<\/em>) i operativni sustav. Svako ra\u010dunalo zapravo mo\u017ee biti usmjernik ako ima pripadaju\u0107u programsku i sklopovsku podr\u0161ku.<\/p>\n Prvi je usmjernik napravljen 1969. za legendarnu ARPANET mre\u017eu koja je bila prva paketna mre\u017ea i prethodnik Interneta. To je bilo minira\u010dunalo (po tada\u0161njoj klasifikaciji) Honeywell 316. Nazvano je IMP (Interface Message Processor).<\/p>\n Usmjernici u u\u017eem smislu jesu ra\u010dunala posebne namjene. Specijalizirana su za usmjeravanje i proslje\u0111ivanje paketa. Njihovo sklopovlje i sustavna podr\u0161ka prilago\u0111eni su tom poslu. Usmjrenici su, kao i ra\u010dunala, kategorizirani po zna\u010dajkama od malih ku\u0107nih do superusmjernika. Sposobnost procesuiranja velike koli\u010dine paketa u kratkom vremenu proizlazi iz njihove visoke specijalizacije. Usmjernici ne trebaju prikazivati podatke u grafici visoke rezolucije ili obra\u0111ivati zahtjeve ulaznog perifernog ure\u0111aja. Mogu se posvetiti samo usmjeravanju i proslje\u0111ivanju paketa.<\/p>\n 4.8.3. Vrste su\u010delja<\/strong><\/p>\n Kroz su\u010delja usmjernik prima i proslje\u0111uje pakete me\u0111u mre\u017eama.<\/p>\n Osnovne vrste su\u010delja:<\/p>\n LAN – upotrebljava se za priklju\u010dak na LAN mre\u017eu Zajedni\u010dko je da imaju IP adresu i mre\u017enu masku. Svako su\u010delje usmjernika pripada jednoj logi\u010dkoj mre\u017ei. Usmjernik mo\u017ee biti LAN ure\u0111aj, WAN ili oboje istodobno ovisno o vrsti su\u010delja koja se upotrebljavaju.<\/p>\n 4.8.4. Usmjernik na mre\u017enom sloju<\/strong><\/p>\n Usmjernik usmjerava pakete pomo\u0107u IP adresa pa mo\u017eemo zaklju\u010diti da radi na mre\u017enom sloju (na prva tri sloja mre\u017enog modela OSI).<\/p>\n Osnovne funkcije usmjernika:<\/p>\n usmjeravanje ili odre\u0111ivanje puta do cilja (routing, path determination) – proces u kojem se tra\u017ee mogu\u0107i putovi od ishodi\u0161ta do odredi\u0161ta. Putovi se dobiju razmjenom informacija izme\u0111u usmjernika. Svaki usmjernik na temelju mogu\u0107ih putova nalazi najbolji put do odre\u0111ene mre\u017ee i upi\u0161e ga u usmjerni\u010dku tablicu (routing table).<\/p>\n proslje\u0111ivanje paketa (packet switching) – obuhva\u0107a prijenos paketa od ulaznog do izlaznog su\u010delja (interface, port) u usmjerniku na temelju informacija pro\u010ditanih u usmjerni\u010dkoj tablici.<\/p>\n Tra\u017eenje najboljeg puta globalni je posao izme\u0111u usmjernika da bi se kreirala usmjerni\u010dka tablica, a proslje\u0111ivanje paketa od ulaznog na izlazni port lokalni je posao u usmjerniku na temelju sadr\u017eaja u usmjerni\u010dkoj tablici.<\/p>\n Usmjernici razmjenjuju informacije o mre\u017eama, ali svaki usmjernik na temelju tih informacija samostalno kreira svoju vlastitu tablicu za proslje\u0111ivanje paketa.<\/p>\n Osnovni koraci proslje\u0111ivanja paketa:<\/p>\n Svi usmjernici na putu od ishodi\u0161ta do odredi\u0161ta ponavljaju isti postupak deenkapsulacije na ulazu, tra\u017eenja izlaznog su\u010delja u usmjerni\u010dkoj tablici i ponovne enkapsulacije paketa na izlazu. U koji \u0107e format okvira biti enkapsuliran paket, ovisi o vrsti izlaznog su\u010delja.<\/p>\n Primjer 1:<\/strong> Enkapsuliranje paketa u okvire na putu do odredi\u0161ta<\/p>\n Na prva tri sloja su dvije vrste adresa: fizi\u010dka na sloju podatkovne veze (MAC adresa) i logi\u010dka adresa na mre\u017enom sloju (IP adresa).<\/p>\n Paket se prenosi od ishodi\u0161ta do odredi\u0161ta u jednom ili vi\u0161e okvira, ovisno kroz koliko mre\u017enih segmenata treba pro\u0107i. Na svakom mre\u017enom segmentu do odredi\u0161ta paket se prenosi u drugom okviru. Ishodi\u0161na i odredi\u0161na fizi\u010dka adresa okvira je fizi\u010dka i odredi\u0161na adresa segmenta. Dakle. fizi\u010dke adrese u okviru mijenjaju se promjenom okvira, ali logi\u010dke IP adrese u paketu se ne mijenjaju nego ostaju iste cijelim putem.<\/p>\n Proslje\u0111ivanje paketa kroz mre\u017eu poja\u0161njeno je na primjeru s dva usmjernika. Na ra\u010dunalima i usmjernicima ozna\u010dene su MAC adrese i IP adrese (s brojevima). Paket treba biti proslje\u0111en od ra\u010dunala 1 do ra\u010dunala 2. Na tom putu paket prolazi kroz dva usmjernika i tri mre\u017ena segmenta i na svakom se mre\u017enom segmentu enkapsulira u novi okvir s novim fizi\u010dkim adresama.<\/p>\n Paket s ra\u010dunala 1 s ishodi\u0161nom i odredi\u0161nom IP adresom (ra\u010dunala) proslje\u0111uje se mre\u017enom prilagodniku koji ga stavlja u (Ethernet) okvir i \u0161alje na medij za prijenos. U zaglavlje okvira stavlja se odredi\u0161na MAC adresa usmjernika i ishodi\u0161na MAC adresa ra\u010dunala. Okvir prenosi paket do mre\u017enog prilagodnika prvog usmjernika.<\/p>\n Na usmjerniku se paket dekapsulira i proslje\u0111uje na izlazno Ethernet su\u010delje. Na izlaznom su\u010delju paket ponovo enkapsulira u novi Ethernet okvir, ali s novim fizi\u010dkim adresama.<\/p>\n Na drugom se usmjerniku paket tako\u0111er dekapsulira na ulaznom su\u010delju i enkapsulira u novi okvir na izlaznom su\u010delju. Paket se vodi u tre\u0107em okviru do odredi\u0161ta s novim fizi\u010dkim adresama. IP adresa se tijekom putovanja nije mijenjala.<\/p>\n Paket do odredi\u0161ta ne mora prenositi samo Ethernet okvir. To mo\u017ee biti bilo koji okvir neke druge tehnologije sloja podatkovne veze (npr. PPP, Point to Point Protocol).<\/p>\n Veza izme\u0111u IP adrese i MAC fizi\u010dke adrese je protokol ARP (kod protokola IPv4).<\/p>\n Primjer 2:<\/strong> Analiza podataka na prva tri sloja OSI modela pomo\u0107u alata za pra\u0107enje prometa<\/p>\n Na web preglednik ra\u010dunala dolazi web stranica pomo\u0107u protokola HTTP. Na sloju podatkovne veze je Ethernet okvir, a na mre\u017enom sloju je IPv4 paket.<\/p>\n U detaljnijem prikazu sloja podatkovne veze (Ethernet) vide se polja iz zaglavlja okvira. Ishodi\u0161na i odredi\u0161na MAC adresa te polje tip u kojem je za\u0161isana vrijednost koja nam govori da je u okviru IP paket (0x0800).<\/p>\n Detaljniji prikaz zaglavlja IP paketa pokazuje da je vrijednost polja oznake fragmenta (fragment offset) jednaka 0 (nije fragmentiran). Iz vrijednosti u polju TTL (duljina \u017eivota) vidi se koliko paket jo\u0161 najvi\u0161e usmjernika do odredi\u0161ta mo\u017ee pro\u0107i. Vrijednost 0x06 u polju protokol govori da je u paketu zaglavlje protokola TCP na transportnom sloju. Iza njega je polje provjere ispravnosti prijenosa te polja s ishodi\u0161nom i odredi\u0161nom IP adresom.<\/p>\n Primjer 3:<\/strong> Usmjeravanje i proslje\u0111ivanje paketa izme\u0111u VLAN-ova<\/p>\n Ra\u010dunala komuniciraju:<\/p>\n 4.7. Mre\u017eni protokol IPv6 Carnet dokument 4.7.1. Uvod Sve ve\u0107i broj korisnika i servisa na javnoj globalnoj Internet mre\u017ei vodi do ve\u0107ih zahtjeva (npr. vezano uz problem ograni\u010denog adresnog prostora), tra\u017ei se jednostavniji postupak pridru\u017eivanja adresa i za\u0161tita podataka na razini protokola IP. Iako su protokolu IPv4 dodavane nove tehnike sa svrhom u\u0161tede adresnog prostora: … Nastavi \u010ditati Mre\u017eni protokol IPv6<\/span> \n
![\"Slikovni](\"https:\/\/www.juniper.net\/assets\/img\/misc\/ipv4-vs-ipv6.png\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/www.researchgate.net\/profile\/Muzhir_Al-Ani\/publication\/269810379\/figure\/fig1\/AS:295073662160901@1447362451826\/Comparison-of-IPv4-and-IPv6-headers-structures-15.png\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/images.slideplayer.com\/12\/3365534\/slides\/slide_49.jpg\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/ipv6-address-planning-160603054938\/95\/ipv6-addressplanning-9-638.jpg?cb=1464933077\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"http:\/\/ecomputernotes.com\/images\/IPv6-Address-in-Binary-and-Hexadecimal-colon-notation.jpg\")
<\/p>\n\n
![\"Slikovni](\"https:\/\/slideplayer.com\/slide\/9904408\/32\/images\/17\/Example+of+IPv6+Address.jpg\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/community.cisco.com\/legacyfs\/online\/legacy\/9\/4\/6\/89649-pic1.bmp\")
<\/p>\n\n
![\"Slikovni](\"https:\/\/slideplayer.com\/slide\/6345735\/22\/images\/14\/IPv6+Address+Types+Like+IPv4%2C+certain+addresses+are+special+and+are+identified+by+their+high-order+bits..jpg\")
<\/p>\n\n
![\"Slikovni](\"http:\/\/etutorials.org\/shared\/images\/tutorials\/tutorial_162\/NGE3cmRhNXM4bXJ0L2cxL2VjcGkxZ3BoMC8yN2lYL2MwZi4yYjcwaWcyczJj.jpg\")
<\/p>\n4.7.4. ICMPv6<\/h4>\n
![\"Slikovni](\"https:\/\/slideplayer.com\/slide\/14022202\/86\/images\/64\/Comparison+of+network+layers+in+version+4+and+version+6.jpg\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/notes.shichao.io\/tcpv1\/figure_8-1.png\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/internetcontrolmessageprotocol-121115085749-phpapp01\/95\/internet-control-message-protocol-9-638.jpg?cb=1352969905\")
<\/p>\n\n
\n
![\"Slikovni](\"https:\/\/selmanhaxhijaha.files.wordpress.com\/2013\/10\/mtu-size.jpg\")
<\/p>\nping www.v6vpn.com -c 4\r\nPING www.v6vpn.com (178.62.68.214) 56(84) bytes of data.\r\n64 bytes from v6vpn.com (178.62.68.214): icmp_seq=1 ttl=51 time=54.4 ms\r\n64 bytes from v6vpn.com (178.62.68.214): icmp_seq=2 ttl=51 time=52.8 ms\r\n64 bytes from v6vpn.com (178.62.68.214): icmp_seq=3 ttl=51 time=53.5 ms\r\n64 bytes from v6vpn.com (178.62.68.214): icmp_seq=4 ttl=51 time=52.2 ms\r\n\r\n--- www.v6vpn.com ping statistics ---\r\n4 packets transmitted, 4 received, 0% packet loss, time 8ms\r\nrtt min\/avg\/max\/mdev = 52.185\/53.219\/54.449\/0.861 ms\r\n<\/pre>\n
![\"Slikovni](\"https:\/\/samsclass.info\/ipv6\/proj\/winscan1.png\")
<\/p>\n![\"www.ernw.de](\"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/swissipv6council-konfusionumdierouterflags-150430034956-conversion-gate02\/95\/swiss-ipv6-council-konfusion-um-die-router-flags-10-638.jpg?cb=1430365852\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/image.slidesharecdn.com\/swissipv6council-konfusionumdierouterflags-150430034956-conversion-gate02\/95\/swiss-ipv6-council-konfusion-um-die-router-flags-9-638.jpg?cb=1430365852\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/i-technet.sec.s-msft.com\/dynimg\/IC197197.gif\")
<\/p>\n![\"Slikovni](\"http:\/\/cial.csie.ncku.edu.tw\/members\/html\/ms03\/dclin\/technique_paper\/IPv6\/neighbor_discovery.files\/image005.jpg\")
<\/p>\n\n
![\"Slikovni](\"https:\/\/www.cisco.com\/c\/dam\/en\/us\/td\/i\/000001-100000\/50001-55000\/52501-53000\/52685.ps\/_jcr_content\/renditions\/52685.jpg\")
<\/p>\n\n
\nWAN – slu\u017ei za povezivanje velikih geografskih udaljenosti<\/p>\n![\"Povezana](\"https:\/\/slideplayer.com\/slide\/5879898\/19\/images\/5\/Router+interfaces%3A+LAN+WAN.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/kristinka-blazeka-blog.from.hr\/files\/2019\/11\/Screenshot_2019-12-07-PowerPoint-Presentation-publication_4_1597_215-pdf-1024x525.png\")
<\/a>Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n![\"Slikovni](\"https:\/\/2.bp.blogspot.com\/-gS_zhcQdg2Y\/WwIrR_423DI\/AAAAAAAAHqE\/FPq6e-iEnrcJ1hnMB8SJkuJ8twmTwB6rwCLcBGAs\/s1600\/OSI-router.gif\")
<\/p>\n\n
![\"Slikovni](\"https:\/\/tr1.cbsistatic.com\/hub\/i\/2015\/05\/07\/4eb9192d-f48c-11e4-940f-14feb5cc3d2a\/03082012figurec.jpg\")
<\/p>\n\n
\n